Početna  |  Kontakt Simić

english YouTube facebook pretraga
Poklon
Poklon za poneti
Otvoreno o sajtu
Otvoreno o sajtu
koverta
Vaša pisma

Novo na sajtu 2016.

Ova stranica omogućava vam da prema datumima koji su upisani vodite svoju evidenciju da li ste i kada videli NAJNOVIJE MATERIJALE na sajtu. Dovoljno je da kliknete na jedan od naziva označen plavom bojom i ta stranica će se otvoriti. Ostaje mogućnost pretraživanja sajta na uobičajen način.

29. decembar 2016.
Dragoslav Simić
Sećanje na bolje dane radija
Uspešna prezentacija jednog neobičnog i vrednog sajta u Narodnom muzeju Kraljeva. Piše: Zoran Nikolić, Kraljevo 14. decembar 2016.
Sinoć je u Narodnom muzeju u Kraljevu predstavljen sajt www.audioifotoarhiv.com čiji je osnivač i autor Dragoslav Simić dugogodišnji urednik dokumentarnog programa Radio Beograda 2. Ceo tekst u okviru stranice “Promocije”.
22. decembar 2016.
Dimitrije Tucović
Dimitrije Tucović vođa Socijaldemokratske partije Srbije glasom sestre Dragice Tucović i savremenika
Zašto Tucović danas? Da u arhivi urednika sajta Dragoslava Simića nisu slučajno sačuvani snimci Dragice rođene sestre Dimitrija Tucovića i njegovog saborca učitelja Miloša Jankovića, pred naletom zaborava nestao bi svaki pomen o Tucoviću ispričan glasovima savremenika. Opet jedna slučajnost učinila je da sretnem akademskog slikara Milana Tucovića, dalekog potomka Tucovićevog, čija likovna oprema krasi naslovnu stranu. Dokumentarni snimci načinjeni su u Domu penzinera u Obrenovcu oko 1978? a snimak učitelja Miloša Jankovića na studentskim demonstracijama 1968. godine. Stranica “Gosti sajta”. Montaža emisije obavljena je 2004. godine.
10. decembar 2016.
Dr Jovan Nešković
Lekar koga je narod voleo. Dragana Miloradović: sećanja ćerke. Dr Jovan Nešković iz Gornjeg Milanovca
Tonski zapis emisije o dr Jovanu Neškoviću iz Gornjeg Milanovca koji je sačuvala porodica Miloradović, Dragana i Petar, svedoči o životu ovog lekara, ali i o nestanku jednog radija. Novinarka koja je napravila razgovor posle 2000. godine, je Snežana Trifunović, a razgovor je jedan od retkih snimaka DEN Radija (Radio Dečje Novine) koji je sačuvan jer je arhiva radija uništena. Apoteka koja je bila sponzor emisije više ne postoji, takođe i Den Radio ne postoji. O epidemiji gripa dr Nešković vrlo zanimljivo govori, ali i kako se lečiti od ove dosadne bolesti. Stranica „Porodični tonski arhiv“.
8. decembar 2016.
Studenti
“Beograd je svet” parola sa beogradskih ulica 1996.
Tog 17. novembra 1996. koalicija "Zajedno" - SPO, DS i GSS pobedila je na lokalnim izborima, što je vlast pokušala da poništi sudskim odlukama. Pre tačno dvadeset godina u Srbiji su počele masovne demonstracije protiv režima Slobodana Miloševića koji su studenti ozbiljno uzdrmali. Tekst preuzet iz “Danasa”, fotografije Dragoslav Simić urednik sajta, stranica “Fotografije”.
5. decembar 2016.
Jovanka Jovanović
Jovanka Jovanović, gimnazijalka iz Zemuna, poruka iz 1938.
Za mnoge ljubitelje radija ovaj tonski zapis delovaće senzacionalno. Na X sveslovenskom sletu u Pragu 1938, Jovanka Jovanović, gimnazijalka iz Zemuna, snimila je poruku preko Radio Praga. To je jedini snimljen i sačuvan glas jedne građanke pre 1941. sa prostora Kraljevine Jugoslavije. Prvi tonski zapisi na srpskom i hrvatskom jeziku, snimljeni na gramofonske ploče, načinili su 1937. i 1938. godine Čehoslovaci u Radio Pragu i te tonske zapise sačuvali. Ovo slućajno otkriće iz arheologije zvuka datirano je tek 2005. godine. Preporučujemo da čujete kako je i šta rekla gimnazijalka Jovanka svojim prijateljima Sokolima na sletu 1938. Možete čuti kakva su njena sećanja na taj događaj snimljen 50 godina kasnije mikrofonom urednika sajta Dragoslava Simića na stranici “Gosti sajta”.
30. novembar 2016.
Sarajevo
Olimpijsko Sarajevo ~ ratno Sarajevo
Ova uzbudljiva reportaža načinjena je zahvaljujući izveštajima reportera Marka Markovića i Jove Jovanovića iz Sarajeva 1984. sa Zimske olimpijade i izveštajima agnecija iz ratnog Sarajeva 1994. godine. Slika sreće i sportskog zadovoljstva koje donose autentično reporteri sa 1984. pretvara se samo 10 godina kasnije u katastrofične tonove rata i uništenja u Sarajevu i BiH. Emisiju je snimio 1994. godine Dragoslav Simić. Stranica „Gosti sajta“.
27. novembar 2016.
Miroslav Kačarević
Miroslav Kačarević ~ portret jednog radio novinara
O Miroslavu Kačareviću /15. jun 1949. Kraljevo ~ 9. april 2011. Kraljevo/, na stranici sajta “Moć radija” pišu njegovi prijatelji, a prikazano je i desetak njegovih radiio emisija. Kačo je bio odličan radio novinar, a osim toga drag prijatelj i dobronameran čovek. Njegov rad makar i delimično nije doživeo sudbinu onih stotina naših kolega čiji su plodovi rada na radiju zauvek izgubljeni. Ovu stranu pripremili Tijana Kačarević i Dragoslav Simić.
17. novembar 2016.
Tomislav Karađorđević
Princ Tomislav Karađorđević životopis
Dve polusatne emisije sa princom Tomislavom snimio je u Topoli u rezidenciji Karađorđevića 1994. godine urednik sajta Dragoslav Simić. Princ Tomislav me je zanimao ne samo zato što je bio jedan od trojice sinova kralja Aleksandra već i zato što je do tog vremena sve što je bilo vezano u javnosti za Karađorđeviće bilo primano sa otklonom. Vodila me je znatiželja u Topolu da upoznam tada jedinog živog sina kralja Aleksandra i da doznam mnoge za mene nove i nepoznate detalje iz životopisa Karađorđevića. Tako ovi iskazi princa Tomislava spadaju u prvorazredne istorijske izvore i mogu se nazvati životopisom Karađorđevića. Stranica „Gosti sajta“.
14. novembar 2016.
Ljiljana Cincar Danilović
„Idu dani“ trio ~ prema priči harmonikašice Ljiljane Cincar Danilović
Jedna od predstava Narodnog pozorišta sedamdesetih godina prošloga veka, za koju je tekst napisao Aleksandar Popović bila je „Jelena Ćetković“. Ta predstava je naišla na veliko dopadanje zato što su ubačene pesme, na način kako se to radilo u francuskim komadima. Naime, uneti su songovi koji se na izvestan način pevaju po pariskim lokalima. I za te songove priredio je muziku Vojislav Voki Kostić na osnovu svojih notnih zapisa i skica narodnih pesama. Tako je nastao popularni trio „Idu dani“ iz koga je potekla harmonikašica i pevačica Ljiljana Cincar Danilović. Više u emisiji sa muzikom, Dragoslava Simića. Stranica „Moć radija“.
27. oktobar 2016. Radio novinara Milana Mišića
Na predstavljanju stranice sajta Moć radija septembar 2016. godine, Galerija “Trag” govorio je o svom doživljaju radija i Milan Mišić - Avenija Amerika - E-knjiga: sad je imaš, sad je nemaš /Njegovi tekstovi su delimično objavljeni i na ovom sajtu/.
Mišić je dugogodišnji dopisnik Politike iz Japana, Indije i SAD. Njegovo veliko novinarsko iskustvo doprinosi i temi “Moć radija” pa je taj izgovoreni tekst uživo uzet za moto ove stranice sajta na kojoj trenutno može da se čuje 50 emisija Dragoslava Simića. Stranica se dopunjava novim sadržajima.
17. oktobar 2016. Dr Gruja pedijatar i violinista, poznatiji kao „beli Ciganin“
Među prijateljima dr Grujica Milojević pedijatar poznat je kao “beli ciganin”, aluzija na njegovo savršeno sviranje, instrument violina. Srećni ljudi, emisija uživo. Sviraju i govore: Grujica Milojević, Luka Milanović, Miloš Milojević, Aleksandar Prčetić, Rade Milojević, Aleksandar Milanović, Milan Marčetić, Sofija Aleksandrović, Ivana Simić i Sanja Milanović. Autor Dragoslav Simić. Stranica “Moć radija”.
5. oktobar 2016. Boža /Božidar/ Mandić na sajtu arhiv simic
/Porodica bistrih potoka/. Govor ZA RADIO Bože Mandića iz 1992. posvedočiće da ovaj pisac, novinar, pesnik, filozof i pokretač raznih hepeninga i ekoloških, nije ni za dlaku odustao ni danas 2016. godine od svojih akcija i ideja. Stranica je bogato ilustrovana fotografijama. Osnovna Božina misao je biti slobodan: “Živeći na zemlji, ja sam shvatio da ne želim nikom da pripadam. U tom smislu ja živim neku vrstu nenacionalnog osećanja. Znači, ne pripadam ni jednoj naciji. Odreko sam se svoje nacije. Ne želim da imam svoju naciju. Zato što time smanjujem pretpostavljenu dozu mržnje. Ceo koren zla proizilazi iz te neke podeljenosti. Iz te nacionalne određenosti. Iz nacionalne istorije...” Autor Dragoslav Simić, stranica “Gosti sajta”.
3. oktobar 2016. Kako je pronađena Lujza Rajner i kako je propao Gavrilo Princip ~ istorija slučaja
Kratka priča Dragoslava Simića
Iz priče: Nisam čuvao pisma koja sam dobijao, ali po neka jesam. Evo jednog koje je potpisala meni nepoznata Katarina Krombi. To pismo otvoriće čitavu bujicu sećanja.
Sent: Friday, March 07, 2014 4:01 PM
To: sicke41@gmail.com
Subject: Louisa Rayner – moja baka
Poštovani Dragoslave,
Pozdrav iz Velike Britanije.
Razlog što sam došla na Vaš sajt je to što smo moja majka i ja razgovarale o maminom dedi, svešteniku iz Sarajeva, Kosti Božiću, koji je, prema pričanju moje bake, pričestio Gavrila Principa u Sarajevu pred izbijanja Prvog svetskog rata.”
Ko ne bi sačuvao ovakvo pismo?! Pisala mi je praunuka sveštenika koji je pričestio Gavrila Principa!
Setio sam se odmah Jelisavete Božić /Louisa Rayner/. Poslednje pismo koje sam dobio od stare Engleskinje udate Jelisavete Božić, alijas Lujze Rajner, nosilo je datum 10. februar 1990. godine. Posle te godine nismo imali više nikakvih vesti od nje. PRIČA U CELINI NA STRANICI „Volite li kratke priče“.
Kako sam doznao za Lujzu Rajner?! Priča je zaista neobična. Ispričaću onim redom kako se to dešavalo.
25. septembar 2016. Nikola Tesla prema svedočenju savremenika
Govore diplomata Miloš Tošić i seljak pesnik Živadin Stevanović. Tonske zapise snimio i sačuvao Dragoslav Simić. Prvorazredni izvori za izučavanje Tesle.
O Milošu Tošiću i Živadinu Stevanoviću više na stranici “Knjige koje govore”.
12. septembar 2016. Kad sam bio u Sarajevu
Krompiri, kupus, paradajz i šargarepa, predmet ovog zapisa, rastu diljem ovog BH sveta, ali prazni tanjiri i kuvari, to je tema do koje se nedolazi iz Beograda, nego treba stići na lice mesta i saznati: kako oklevetati komšije?
Stranica “Promocije”. Piše Dragoslav Simić urednik sajta.
7. septembar 2016. Raša Popov o Šanji Kelemenu
Raša Popov novinar i književnik bio je prvi kadar za film započet februara 2016. godine u Beogradu, koji smo zamislili da snimimo o Šanji Kelemenu. Raša i Šanji bili su zemljaci. Raša iz Mokrina, a Šanji koji kilometar dalje, iz Kikinde. Raša je poznavao Šanjija kao mladog reditelja u Kikindi i evo njegovih utisaka o Šanjiju. Snimatelj video zapisa Miša Milošević, autor Dragoslav Simić. Stranica “Promocije”.
Zašto film nije realizovan? Više o Šanji Kelemenu na linku: Šanji Kelemen
Šanji Kelemen iz Kikinde, napušta Jugoslaviju devedesetih i odlazi u Budimpeštu. Dobija ponudu da kupi upaljač za atomsku bombu. Odlična analiza političkih prilika u Jugoslaviji pod vladom Slobodana Miloševića. Stranica „Moć radija“. Autor Dragoslav Simić.
22. avgust 2016. Andrija Radenić istoričar govori
Andrija Radenić rođen je 1913. godine, a umro je u Beogradu u svojoj 97. godini. Bio je to jedan od onih istoričara kojima je strast za proučavanjem prošlosti i veliko znanje omogućilo da u istorijskoj nauci ostave veliki trag. Naslov “Od Načertanija 1844. godine do stvaranja Jugoslavije 1914–1918.”, samo je jedan od približno dvedeset obimnih knjiga koja su ostala iza ovog naučnika. Tonski zapis od 4 minuta gde govori Andrija Radenić može se čuti na stranici “Gosti sajta”. Snimak je načinio Dragoslav Simić 2003. godine, a taj tonski zapis pronađen je sredinom 2016. godine.
11. avgust 2016. Abdulah Sidran govori
Rođeni pripovedač, glasoviti bosanski pesnik Abdulah Sidran, o ljudima i događajima, o sebi. Govor slika ~ govori da bih te video, ~ mogla bi da bude odrednica ove izuzetno bogato opremljene stranice jedne od najzanimljivijih na sajtu Audio i Foto arhiv SIMIĆ.
Od pisca: Sjećaš li se Doli Bel, Otac na službenom putu, Otkup sirove kože /Beogradsko izdanje, Službeni glasnik 2012/, Oranje mora i druge knjige.
Razgovor sa Sidranom u Sarajevu vodio i snimio urednik sajta Dragoslav Simić jula 2016. godine. Stranica “Gosti sajta”.
28. jul 2016. Lazar Čurčić /90/. Govori najstariji bibliotekar u Srbiji
Biblioteke i njeni čitaoci... „Vasko Popa je morao da nosi knjige iz biblioteke... Profesor Petar Đorđić nosio je stare rukopise kući... Đorđe St. Radojčić, ... Miodrag Pavlović je morao da puši kad čita knjige, ali u mojoj kancelariji..., Mladen Leskovac,... Boško Petrović književnik najviše je voleo da sam ode po željenu knjigu...Studenti nisu imali tu privilegiju, ...za njih sam bio nemoguć bibliotekar...“
O bibliotekama i bibliotekarstvu...: „Miris knjiga Biblioteke Matice srpske, bio mi je najbliži...“ Zaslužni bibliotekari nekad i sad koje je Lazar Čurčić poznavao, navodi njihova imena. Stranica „Da li ste pročitali ove knjige“.
20. jul 2016. “Srušeni okeani”, istorija slučaja Sič
Ovog leta, jedan ulični kontejner u koji su radnici Gradske čistoće ubacivali knjige nečije kućne biblioteke za otpad, otkrio je pohabanu kožnu torbu. Uvidom u sadržaj koji će biti temljeno pretresen u ovoj priči, nađena su lična dokumenta o nacionaliziaciji radnje malog beogradskog trgovca Antonija Siča koje je ovaj čovek uredno čuvao i sređivao godinama.... U kratkoj istoriji slučaja, nađenoj u torbi, vidi se kakva je sudbina zadesila ovog čoveka kada je radnja oduzeta od Siča 1948. godine. Mesec dana nakon ovog događaja, njega sa porodicom izbacuju iz malog zakupljenog stana u ulici Majke Jevrosime 43.... CEO TEKST na stranici “Volite li kratku priču”. Autor Dragoslav Simić. Objavljene su i fotografije nađene u torbi.
11. jul 2016. Dubrovački Srbi katolici govore
Na osnovu izjava Ane Matković učiteljice iz Herceg Novog, rođene Rajačić, Dubrovčanke, i doktorske disertacije filologa Nikole Tolje, načinjena je ova radio emisija. Ana Matković: „...Dubrovačka inteligencija katoličke vere, deklarisala se kao Srbi katolici. Na svetosavskoj zabavi, pošto bi se završio program sastavljen od deklamacija, horskih pesama i „živih“ slika, ples bi otvorio markiz Luko Bone ~ Srbin katolik” Brankovim kolom i dečacima i devojčicama obučenim u narodne nošnje... U Dubrovniku je postojalo i gimnastičko društvo „Dušan Silni“, čiji su članovi imali specijalne uniforme za proslave. Gimnastičke priredbe su održavane u prostorijama „Sloge“ i u pozorištu. Na pozivnicama za priredbu bili su odštampani stihovi u zlatotisku: „Što je dragi kamen zlatu, to nek bude Srb Hrvatu.“ Članovi pevačkog i gimnastičarskog društva su bili amateri raznih vera i nacionalnosti. U prostorijama „Sloge“ prikazan je i pozorišni komad „Jazavac pred sudom“.
Moj stariji brat imao je divne drugove. To su bila braća Barberović. Stijepo Daleore, Rafo Laptalo, Vlaho Paljetak, Popo Tolentino, Baldo Ljutić. Sastajali su se i čitali časopis „Srdj“.
Koliko je Austro~Ugarska uvažavala zahtev Dubrovčana rodoljuba, pokazuje i završetak šaljive pesmice uz ples „denći“: „Dokle se iz Beča vrati, počekaće svak, jer s' u Beču za nas miču k'o u moru rak“
Ovo su moja sećanja do atentata u Sarajevu 1914. godine. Onda su nastala teška vremena, drugačiji odnosi.”
Srbi katolici govore, snimljena 1986. godine. Ova emisija Dragoslava Simića je iste godine na konkursu Radio Beograda za „godišnja ostvarenja“ dobila godišnju nagradu za dokumentarnu reportažu. Stranica “Gosti sajta”.
6. jul 2016. Ljubodrag Dimić istoričar, govori
Nekoliko različitih javnih dešavanja u rasponu od više godina o kojima će profesor Ljubodrag Dimić govoriti ili pisati na ovoj stranici, jesu njegovi komentari na različite događaje čijoj je prezentaciji doprineo urednik sajta Dragoslav Simić.
Sadržaj:
o knjizi “Dražesni KGB, javi se”;
politička slika Evrtope 1934, pred ubistvo kralja Aleksandra;
o Titu iz Moskve, snimak iz 1945;
„Raskol u eteru. Život srpske emigracije u Americi kroz radio program majora Nikole Kosića”. Stranica “Gosti sajta”.
5. jul 2016. Idea Funders
Imate dobru ideju, ali osećate nedostatak sredstava. Želite da ostavite svoj otisak u stvaranju bolje budućnosti. Pokrenite projekat. Informacije o Idea Funders na stranici sajta „Prijatelji sajta“ ili na mail: Idea Funders (info@ideafunders.net)
16. jun 2016. XX vek uživo - Knjiga koja govori
Na stranici sajta "Knjige koje govore" objavljena je recenzija ovog projekta Đorđa Malavrazića koja počinje rečima izgovorenim 1998. godine: “Kao istrajni kopač zlata Dragoslav Simić, već dugi niz godina prosejava ogromne količine govorne materije da bi iz nje izdvojio zrnca, koja će zatim utkati u svoje radio emisije...
Govorili su još teatrolog Jovan Ćirilov i profesor Čedomir Čupić.

kutije sa kasetama

kutije sa kasetama
U ovim kutijama sačuvane su Simićeve emisije na kasetama sada prebačene na druge savremenije nosače zvuka, 1000 tonskih zapisa. Izgled dela materijala pred rashodovanje.
12. jun 2016. Pismo iz Trsta i pitanje: Ko ima zvučni zapis glasa Bahrije Nuri Hadžić.
Više na stranici: Pisma uredniku sajta.
8. jun 2016. Promocija "GLAS ISTORIJE - SUOČAVANJE SA IZVORIMA" ~ tribina
U saradnji Istorijskog arhiva Šumadije, Narodnog muzeja Kragujevac i Spomen muzeja "Kragujevački oktobar", kragujevačkoj publici su 31. maja 2016. godine prezentovani raritetni tonski zapisi o događajajima koji su prethodili izbijanju Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, kao i onih tokom samog rata i neposredno posle njega prema sajtu www.audioifotoarhiv.com.
Učesnici Dragoslav Simić urednik sajta, Nenad Karamijalković antropolog i Andreas Rot profesor istorije u Nemačkoj školi u Beogradu.
28. maj 2016. Slobodan Mašić govori
Arhiteksta, grafički dizajner Slobodan Mašić, prvi nezavisni izdavač u nekadašnjoj SFRJ, osnovao je svoju izdavačku agenciju 1966. godine.
„Demonstracije studenata Beograda 1968. godine. ~ viđeno 40 godina kasnije“. Tekst izgovoren uživo u emisiji Dragoslava Simića sa Slobodanom Mašićem možete čuti na stranici „Gosti sajta“.
Uneto naknadno posle ove vesti objavljene 26. maja 2016: Preminuo Slobodan Mašić (1939 ~ 2016).
18. maj 2016. Stara Crna Gora, fotografije, Matija Bećković, „Ćeraćemo se još“ i Beseda na Cetinju
Vraćajući sa Cetinja, 1998. kada sam snimio Matiju Bećkovića, želeo sam da vidim staru Crnu Goru i na ovoj stranici donosim fotografije mesta u kome sam bio. „Ćeraćemo se još“ je zbirka pesama koju je Bećković predstavio u Narodnoj biblioteci Srbije 1996. godine, a Besedu na Cetinju izgovorio je prilikom dodele Njegoševe nagrade na Cetinju 1998. godine. Vrednost ovih tonskih izvora je u autentičnosti snimaka glasa Matije Bećkovića. Bećkovićeva beseda na Cetinju spada u najviše domete pesnikove živo izgovorene reči. Tonske zapise oba događaja načinio je Dragoslav Simić urednik sajta i snimio priložene fotografije. Stranica “Gosti sajta”.
12. maj 2016. Štrajk rudara u Labinu, Istra, 1987.
From: Dragoslav Simić, poruka
Sent: Wednesday, May 04, 2016 10:36 AM
Subject: LABINSKI RUDARI ~ PRONAĐENA EMISIJA U CELINI
4. maja 2016. pronašao sam u celini i postavio na sajt emisiju “Štrajk labininskih rudara, rudnik Raša, u Istri.” Autori: Dragoslav Simić i Darko Tatić.
Vredi čuti sada već daleku istoriju UŽIVO. Govore vođe rudarskog štrajka, predstavnici sindikalne organizacije Istre iz Pule i Hrvatske iz Zagreba, radnici članovi Saveza komunista i štrajkbreheri..., članovi radničkog saveta; tako pred slušaocima ovog fantastičnog tonskog dokumentarca defiluje vreme koga više nema. Rudnik je ugašen 1999. kada je voda prodrla u poslednje okno iz koga je vađen ugalj. Ova stranica obiluje fotografijama koje sam snimio tokom štrajka i zato sam celu priču postavio na stranicu “Fotografije”.
24. april 2016. Profesor Ljubomir Stojanović prema zapisu i sećanjima Miroslava Nikitovića
Ljubomir Stojanović (ponekad pominjan kao Ljuba Stojanović; Užice, 6/18. avgust 1860 — Prag, 16. jun 1930) je bio državnik, političar i filolog, akademik. Stranica “Gosti sajta”.
Na ovoj stranici Miroslav Nikitović /1913 ~ 1998/ govori i o novinaru Peri Todoroviću.
16. mart 2016. Miodrag – Mija Ilić, dramski pisac: “Kazanova protiv Don Žuana”
Autor je 29 pozorišnih komada (izvođenih širom Jugoslavije ili objavljenih), 9 radio-drama, dve TV drame i četiri scenarija za igrane filmove. Realizovao je poznate dokumentarne TV serije “Medijske imperije”, “Quo Vadis, svete?” i “Za bolji svet” tragajući za odgovorima na krucijalna pitanja opstanka čovečanstva na razmeđi milenijuma. Objavio je 11 knjiga (tri romana, zbirku novela, zbirku dramskih tekstova i knjige publicističkog žanra iz oblasti političke filozofije). Bio je upravnik Beogradskog dramskog pozorišta, direktor Drame Narodnog pozorišta u Beogradu i direktor Programa za inostranstvo RTS. Dobitnik je 18 nagrada. Na stranici “Gosti sajta” može se čuti njegov tonski iskaz povodom premijere njegovog poslednjeg dramskog dela “Kazanova protiv Don Žuana”.
14. mart 2016. Kratkotalasna radio stanica Beograd 1936.-1941. Pevači Narodne muzike Lela Đorđević i Sima Begović
Dika Đorđević, sin Lele Đorđević i sestrić Sime Begovića u svojoj porodičnoj arhivi sačuvao je snimke koje su njegova majka i ujak načinili kao pevači narodne muzike u Radio Beogradu pre Drugog svetskog rata. Priložio je snimke koje ćete slušati i fotografije kao i svoj rukopis: Narodna muzika na Radio Beogradu. U potrazi za neotkrivenim porodičnim arhivima, ove snimke je pronašao, pripremio i stranicu na sajtu opremio Dragoslav Simić urednik sajta. Januara 2004. u emisiji koja je išla uživo „Nevidljivi ljudi“ Drugog programa Radio Beograda, bilo je reči o Diki Đorđeviću, njegovim rođacima i o radiju tog vremena kako su ga slušaoci upamtili. Sećanja Miloša Zajca. Data je i ukratko istorija Kratkotalasne Radio stanice Beograd kao i pisma slušalaca te stanice iz prekookeanskih zemalja koja je sačuvao Dika Đorđević. Emisiju je vodio Dragoslav Simić. Stranica “Porodični tonski arhivi”.
11. mart 2016. Česi Šumadije
Česi Šumadije je udruženje sa sedištem u Kragujevcu čiji je jedan od osnivača Nenad Karamijalković istoričar. Ovo Udruženje je prema pisanju Kragujevačkih novina, od 21. aprila do 12. maja 2015. organizovalo su prvi put manifestaciju „Dani češke kulture u Kragujevcu”. Prvi u nizu ovih kulturoloških sadržaja prezentovan je Kragujevčanima 21. aprila 2015, u Galeriji Narodne biblioteke „Vuk Karadžić”, tribina i predavanje „Jugosloveni pred mikrofonom Čeholsovačkog radija do 1938. godine”, na kojoj su učestvovali Đorđe Malavrazić (glavni i odgovorni urednik Drugog programa Radio Beograda) i Dragoslav Simić (novinar i osnivač sajta Audio i foto arhiv). Stranica “Predavanja u Kolarčevoj zadužbini”.
10. mart 2016. Tome Serafimovski vajar iz “Balkanskog sazvežđa”
Tome Serafimovski (1935 ~ 2016). Na likovnoj akademiji u Zagrebu diplomirao je 1963. godine, u klasi Antuna Augustinčića. Kao stipendista francuske vlade tri godine je proveo u Parizu, između ostalog i kao saradnik Alicije Penalbe, najznačajnije evropske vajarke tog doba. Njegov stvaralački opus obuhvata više od 550 skulptura, od kojih je 40 monumentalnih. Njegova dela nalaze se ne samo u zemljama bivše Jugoslavije, nego i u kolekcijama Bakingemske palate, Vatikana, Berluskoni u Rimu, fondacije Kiril i Metodij u Sofiji... Učestvovao je na oko 300 grupnih i 40 samostalnih izložbi u zemlji i svetu. O Tometu Serafimovskom piše Vladimir Davidović. Navedeno je i pismo hrvatskog novinara Gorana Majetića. Na stranici “Gosti sajta” može se čuti radio emisija snimljena 2013. u kojoj govori ovaj makedonski umetnik. Autor Dragoslav Simić.
1. mart 2016. Labinski rudari 1921.-1987.
Na stranici sajta „Fotografije“ objavljena je serija fotografija o štrajku Labinskih rudara iz 1987. godine, urednika sajta Dragoslava Simića.
Prvobitni naziv moje dokumentarne emisije glasio je „Štrajkači ~ koferdžije“, a odnosio se na rudare poreklom iz Bosne koji su „trbuhom za kruhom“ stigli u Labinske ugljenokope. „Kuferdžije“ jer je najveći broj njih sa kuferima u rukama u potrazi za boljim poslom često menjao rudnike u kojima su radili po čitavoj nekadašnjoj Jugoslaviji. Seriju fotografija koju gledate snimio sam u Labinu na licu mesta tokom štrajka. Februara 2016. godine prilikom postavljanja na sajt, sve detalje oko ovih događaja sam zaboravio jednostavno zato što nisam pravio nikakve beleške vezane za moj boravak u Labinu i Puli i snimanje razgovora sa rudarima. Zato je pismo gospodina Marina Badurine koje sam dobio /povodom linka ~ Štrajk rudara u Labinu, Istra, 1987./ vezano za ovu stranicu, navodim pismo u celini, dragoceno za razumevanje ovih događaja.
29. februar 2016. „Govori da bih te video ~ AUTOBIOGRAFIJE UŽIVO“
Predstavljanje istoimene knjige i CD, Dragoslava Simića. Iz izlaganja Đorđa Malavrazića: “Мislim dа је vеćini mоrаlnо оbzirnih lјudi, dа bi sе оtisnuli u mоdеl аutоbiоgrаfiје, nеоphоdnо izvеsnо оhrаbrеnjе u vidu nеkоg dоbrоg pоvоdа ili bаr izgоvоrа. Таkаv dоbаr pоvоd i pоdsticај pružiо је bеsеdnicimа, оkuplјеnim u оvој knjizi i nа оvоm disku, Drаgоslаv Simić, јеr nаm је dао prihvаtlјiv mеdiјski оkvir i uvеrеnjе dа sе mоžеmо u pоtpunоsti iskаzаti prеd mikrоfоnоm.... “ Prvo javno emitovanje govora profesora Slobodana Jovanovića /London 1943./ Predstavljanje knjige je bilo maja 2007. godine. Stranica “Predavanja na Kolarčevoj zadužbini”.
23. februar 2016. Dr Jovan Rašković govori ~ Politička biografija
Postavljanje dr Jovana Raškovića (1929 ~ 1992) na sajt sada, februara 2016. sa ovim neobjavljenim tonskim zapisima razgovora i fotografijama u elektronskoj formi, dvadeset i šest godina od raspada Jugoslavije, zahteva putokaz za snalaženje u odnosu na vreme kome ovi događaji pripadaju. Taj putokaz našao sam u kalendaru događaja koji je priložen na toj stranici i članku dopisnika Politike iz Londona Petra Popovića, poslatog redakciji maja 1992. pod nazivom: „Bojište se širi na jug“. Pogled sa strane o vremenu u kome smo živeli.
Prva dva dela dokumentarnog radio programa koji nose oznaku na sajtu, avgust 1989. snimio sam na Odeljenju za psihijatriju Šibenske bolnice u ordinaciji dr Raškovića. Te godine događao se „narod“ i u Kninskoj krajini: 600 godina proslave Kosovske bitke u Kosovu polju, malom kraškom polju u Dalmaciji, nedaleko od Knina koje nosi naziv Kosovo polje. Prethodio je ovom događaju „Štrajk radnika TVIKA“ u Kninu, a potom i “Suđenje Jovi Opačiću”. Oprema ove stranice: autor emisija i fotografija je Dragoslav Simić urednik sajta. Stranica “Gosti sajta”.
17. februar 2016. Modli i Simić o ovom sajtu /video zapis/
Posetioci ove stranice sajta koji više vole da gledaju video snimke nego da slušaju, imaju priliku da pogledaju video zapis nastao januara 2016. na važan datum, 70 godina nastanka Interneta, o fenomenu čuvanja od zaborava koje omogućava Internet. Predmet razgovora Zorana Modlija sa Dragoslavom Simićem urednikom sajta su jedna radio kritika o emisiji krvna osveta, snimljenoj u Gusinju osamdesetih godina i fotografije o tom događaju, koje tek sada slučajno otkriva Modlijev sagovornik Simić. Ali tu je i fantastična priča o dokumentarnom filmu “Gde je zemlja Šanji Kelemena”, Mađara iz Kikinde, snimljenom početkom devedesetih u Budimu. Ratovi u Jugoslaviji i Šanjiju se gubi trag. Film nikad prikazan na RTS, Simić postavlja na ovaj sajt pre dve godine, a onda posetioci sajta koji su poznavali Šanjija, pletu svoju priču otkrivajući film i Šanjija na sajtu. Gde je sada Šanji, pogledajte na filmu.
Ceo ovaj video zapis je priča o pobedi Interneta nad zaboravom. Stranica “Promocije”.
13. februar 2016. Boris Vukobrat ~ "Legija časti za biznis"
Razgovarao sam sa Borisom Vukobratom samo jednom u Parizu, juna 1998. godine. U kolekciji KNJIGA KOJE GOVORE ovo je još jedan naslov koji treba da ostavi trag o vremenu, ljudima i događajima koji su krajem dvadesetog veka činili naš svet. Ovi tonski zapisi postali su autentičan izvor - živa istorija o svemu što je bilo ili će se možda dogoditi. Jedna nesvakidašnja ličnost kao što je Boris Vukobrat našla se svojim glasom licem u lice sa auditorijumom igrom slučaja tek sada februara 2016. godine. To je životopis o usponu “od dna do vrha” jednog čoveka. Boris Vukobrat rođen je 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven. Smatraju ga jednim od najuspešnijih poslovnih ljudi na Zapadu. 1992. godine osnovao je Fondaciju za mir i rešavanje kriza. Uređenje strane, ton i fotografije Dragoslav Simić. Stranica “Gosti sajta”.
7. februar 2016. Sokoli Kraljevine Jugoslavije govore na X sveslovenskom sletu u Pragu 1938.
/Iz istorije domaće radiofonije/

Pod nazivom Jugosloveni pred mikrofonom Čehoslovačkog radija do 1938. posetiocima Kolarčeve zadužbine prikazani su kao nova saznanja o domaćoj istoriji radiofonije, 3. februar 2015. tonski zapisi:
• Poslanik Kraljevine Jugoslavije u Pragu, književnik Mita Dimitrijević, govori o svom prijateljstvu sa predsednikom Čehoslovačke Tomašom Masarikom (1937. godina)
• Predsednik vlade Kraljevine Jugoslavije, dr Milan Stojadinović, na sahrani Predsednika Tomaša Masarika (1937. godina)
• Snimak pevanja grupe radnika farike duvana sa juga Srbije, snimio nemački radio, sačuvao Radio Prag (1936? godina)
• Reporter iz Bratislave u prenosu uživo, na dočeku sokolara iz Kraljevine Jugoslavije na 10. Sveslovenskom sokolskom sletu u Pragu (1938. godina)
• Čehoslovački general Miloš Zak pozdravlja sokolare iz Kraljevine Jugoslavije na 10. Sveslovenskom sokolskom sletu u Pragu (1938. godina)
• Divizijski general Jovo Kukavičić* otpozdravlja domaćinima na 10. Sveslovenskom sokolskom sletu u Pragu (1938. godina)
• Inženjer Dragoš Adamović, sekretar aero-kluba „Naša krila“ (foto pored, preuzeto sa sajta cigalic.50webs/com – Naša krila), sa drugim avijatičarima, odmah pri sletanju u Čehoslovačku, pozdravlja domaćine 10. Sveslovenskog sokolskog sleta u Pragu (1938. godina)
• Govori sedamnaestogodišnja Jovanka Jovanović član jugoslovenskih sokola iz Zemuna, na 10. Sveslovenskom sokolskom sletu u Pragu (1938. godina)
• Pozdrav nepoznatog omladinca sokolara iz Kraljevine Jugoslavije na Sveslovenskom sokolskom sletu u Pragu (1938. godina)
Učesnici na Kolarcu: Đorđe Malavrazić istraživač istorije radija, Slobodan Selinić istoričar. Istražio učestvovao i pripremio urednik sajta Dragoslav Simić. Stranica sajta: Predavanja u Kolarčevoj zadužbini.
25. januar 2016. Profesor Đuro Šušnjić ~ „Razum i tolerancija“, reč profesora Šušnjića
Profesor na nekoliko jugoslovenskih univerziteta, sociolog koji je decenije posvetio naučnom radu. Njegove knjige dragoceno su štivo ovog autora izuzetne erudicije. Živa reč profesora Šušnjića, sačuvana na ovoj stranici, spada u dragocenosti koje se mogu meriti darovima koje je Bog poklonio čoveku: vid, izlazak i zalazak sunca. "Razum i tolerancija", kao način življenja su osnovne misli koje zauzimaju centralno mesto u knjigama i predavanjima Đure Šušnjića. Njegovo obraćanje na tribini u Kikindi “Dijalog, susret razlika”, 2002. godine, u saradnji sa profesorom Jovicom Trkuljom, snimio je urednik sajta Dragoslav Simić. Stranica “Gosti sajta”.
22. januar 2016. Dobrila Smiljanić i Sirogojno, (snimak iz 1993. godine)
Ovu emisiju snimio je tonski 1993. a postavio na sajt Dragoslav Simić januara 2016. godine kao deo kulture sećanja koja nas obavezuje da pamtimo snažne i jake ličnosti, pokretače sa idejom, kakva je bila Dobrila Smiljanić.
Zapisao 1993. godine u Sirogojnu posle snimanja razgovora sa Dobrilom Smiljanić, Dragoslav Simić:
Biće tome 30 godina kako Dobrila Smiljanić okuplja seljanke sa Zlatibora u moćno kolo pletilja da bi one kasnije svojim ručnim radovima, jaknama i džemperima osvojile svet. Međutim ta moda iz zlatiborskog sela Sirogojno nije glavni predmet ove priče. Dve seljanke govore kako su počele sa svojom “kraljicom Dobrilom” da pletu. Dobrila govori o svom nemiru i brizi emancipovane Evropljanke za sve unesrećene u verskom ratu koji se vodi u Jugoslaviji, ali i o eroziji morala u Srbiji. To je napeta, na momente poetična i uzbudljiva priča o Sirogojnu dok rat besni u Bosni, a odjeci topovske grmljavine dopiru do nas vazdužnom linijom preko Drine, godine 1993.
20. januar 2016. Radio kritika, dr Raško Jovanović: Krv nije oproštena
Ova radio kritika potiče iz 1993. godine. Pronađena je u ličnom arhivu urednika sajta Dragoslava Simića, januara 2016. godine. Uz radio kritiku priložena je i emisija o kojoj je Raško Jovanović pisao. Na snimku je emisija najavljena kao “Junaci starih reportaža”. Trajanje 30 minuta.
“Na Drugom programu Radio Beograda, u terminu dokumentarnog programa, u utorak, 21. septembra, emitovana je reportaža Dragoslava Simića, Krv nije oproštena. Godinama već Dragoslav Simić putuje po našoj zemlji i svetu i snima razgovore sa ljudima u najrazličitijim prilikama i pod raznim okolnostima. Ali uvek sa određenim povodima nastojeći da slušaoce upozna sa samom srži životnih problema koje opisuje ili na koje želi da ukaže. “ (Objavljeno u emisiji “Nevidljivi ljudi” Drugog programa Radio Beograd, 26. septembar 1993. godine).
16. januar 2016. Lazar Stojanović, životopis iz 1989.
Lako je januara 2016. pisati o reditelju Lazi Stojanoviću ili uneti radio emisiju na sajt, u kojoj govori Laza o svom filmu “Platični Isus”, urednika sajta Dragoslava Simića, snimljenu 1989. godine. Ali trebalo je sve to preturiti preko glave što se događalo Lazi Stojanoviću kada je “studentski film "Plastični Isus" doživljen kao nečuvena provokacija, ironično seciranje svjetskog totalitarizma, s neušminkanim kadrovima Josipa Broza Tita, koji je sprema održati jedan od najvažnijih govora u karijeri. Stojanovića su strpali u zatvor, a ukupno s razdobljem u kojem se protiv njega vodila istraga u njemu je proveo tri godine.” Stranica “Gosti sajta”.
3. januar 2016. Dva nova pisma sa preporukom za čitanje:
Milan Grba, London, kustos kolekcija/zbirki jugoistočne Evrope u Britanskoj bibliteci (Curator of the British Library Southeast European collections), i Ranko Jakovljević iz Kladova, pisac i istraživač istorije đerdapske regije
Djerdap art

Ranije objave

Sajt
www.audioifotoarhiv.com
je nekomercijalan i spada
u domen nematerijalne
kulture.
Izdržava se od donacija.
Podržite ga.

Adresa urednika:
Dragoslav Simić
sicke41@gmail.com

Pošaljite svoje utiske o ovoj strani na adresu urednika sajta: Dragoslav Simić, sicke41@gmail.com. Vaše pismo može biti objavljeno.

« Nazad

Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana