Lako i brzo  |  Početna

YouTube facebook

AVENIJA AMERIKA

Kula od jakih karata

Zašto je premijera američke verzije poznate britanske serije iz 90-tih ocenjena kao značajna za istoriju medija

Milan Mišić

Političar koji kolegi pomaže da osvoji vrh vlasti, ali potom ne dobija ono što mu je obećano, pa zbog toga počinje makijavelističku igru manipulisanja, podmetanja, dojava novinarima i sličnog, politički je triler koji je u različitim verzijama ”rijaliti šou” na svim meridijanima. U konkretnom slučaju, reč je o fikciji: 1. februara ovde je bila premijera američke verzije poznate britanske (Bi-Bi-Si) serije ”Kula od karata” (House of Cards), scenaristički prebačene u ovo vreme i u Vašington: umesto prepredenog člana parlamenta koga u originalu igra Jan Ričardson, ovoga puta u ulozi kongresmena istih osobina je Kevin Spejsi.

Ono što je povod da se o američkoj ”Kuli o karata” naveliko debatuje nije međutim njen svevremenski zaplet i pokazana rediteljska, scenaristička i glumačka umeća: u središtu je medij koji je ovu priču, to jest njen prvi deo u 13 pedesetominutnih epizoda, učinio dostupnom.

Producent je naime bila internet kompanija ”Netfliks”, koja je u biznisu ”video striminga”: onlajn dostavljanja gledaocima filmova i TV serija. To može da se gleda na ekranima kompjutera, mobilnih telefona, ali i (više ne ”malih”) ekrana televizora, uz pomoć dodatnog uređaja, a na novijim aparatima i bez njih. Pretplata za neograničenu količinu filmova i serija je 8 dolara mesečno, a za dodatnu uslugu poštanske dostave DVD i ”blu rej” ploča, treba dodati još toliko.

Kula od karata

”Netfliks” ima blizu 30 miliona pretplatnika i u ekspanziji je, mada je po prometu i profitu mali igrač u poređenju sa velikim kablovskim kompanijama kao što su HBO i ”Šoutajm” (iako imaju isti broj pretplata). Ono što je povod da se ova tri aktera kućne zabave pominju u istom kontekstu, jeste izazov koji je ”Kulom od karata” bačen dosad neprikosnovenim kablovskim moćnicima.

To je naime prva sopstvena produkcija ”Netfliksa” u koju je (za ukupno 26 epizoda) uloženo 100 miliona dolara. Ono što je međutim u celom poduhvatu najbitnije, to je što su, umesto da se po važećem standardu serija prikazuje tempom jednom nedeljno, uz prateću medijsku podršku koja podiže interesovanje i rejting – svih 13 epizoda postale su dostupne istovremeno. ”Netfliks” nije otkrio koliko se gledalaca odlučio da to iskoristi za ”TV bančenje” i sve ih odgleda odjednom, ali sama mogućnost da se to učini ocenjena je kao početak nečeg novog, kao najava promene na prestolu TV zabave gde vladaju kablovske kompanija za distribuciju kućne zabave.

Kablovske kompanije ovde godišnje od pretplate ubiraju oko 100 milijardi dolara, nudeći obilje (bar nekoliko stotina) kanala, iako je izvan moći normalnih gledalaca da sve to iskoriste. Najgledanije su serije, sportski prenosi, vesti i politička satira. Ostalo je na margini, mada treba imati u vidu da ”svaka roba nađe svoju mušteriju”.

Eksperiment ”Netfliksa” postavio je, mnogo uverljivije nego dosad, ključno pitanje: zašto plaćati kablovsku ako dobri sadržaji mogu da se dobiju i onlajn? Kablovske mreže se doduše već neko vreme adaptiraju na tektonsku promenu od gledanja pojedinih programa ”u zakazano vreme”, po unapred utvrđenom rasporedu, na gledanje ”na odloženo” (uz pomoć digitalnih video rekordera obično ugrađenih u kablovski prijemnik), ali i ”po zahtevu” (”on demand”), preko interneta, a na računaru ili mobilnom telefonu, ali ovo je bio prvi put da se na ovaj način ponudi jedan originalan i kvalitetan sadržaj (po oceni ”Njujorkera, ”Kula od karata” je bar pet puta bolja od holivudskog proseka).

Ovo je bila prilika i za podsećanje da je i kablovska televizija na svojim počecima, kasnih 70-tih prošlog veka, na sličan način napala dominaciju emisionih TV stanica (za čije gledanje je bila neophodna antena). Ponudila je tada veći izbor (čak po 30 kanala, što je iz današnje perspektive smešno), kvalitetniju sliku i nove sadržaje. Podsetimo se, tako je krenuo i Si-En-En, čije je ime u prevodu ”Kablovska mreža vesti” (Cable News Network).

Model koji je donela ”Kula od karata” tek treba da dokaže svoju poslovnu praktičnost, ali je ona tehnološka i medijska već očigledna. Valja takođe imati u vidu da se ”Netfliks” na ovaj potez nije odlučio samo ”na sluh”, investicija je rezultat studija dosadašnjeg korišćenja njegovog ”algoritma”, kompjuterske formule kojom utvrđuje sklonosti gledalaca.

Pošto se svaki pojedinalni pretplatnik ”profiliše” na osnovu onoga što ”dovlači” na svoje ekrane (i na osnovu ocena odgledanih sadržaja), njegov ukus je definisan prilično precizno: posle svakog odgledanog filma na ekranu se pojavljuju predlozi šta da se gleda sledeće: iz iskustva ovog dopisnika prilično iznenađujući u pozitivnom smislu (jer su podsetili ne neke zaboravljene klasike i pružili priliku da se ponove vide). Tom ”matematikom” se došlo i do zaključka da će ”Kula od karata” sa Kevinom Spejsijem u glavnoj roli biti solidnija građevina od one poslovnične, i unapred imati svoje obožavaoce, posluživši ujedno i kao mamac za nove pretplatnike.

Šta sve podrazumeva ”gledački maraton”, prilika da se sve epizode odgledaju odjednom ili u dva, tri navrata. Palo je u oči da nastavci u ovom slučaju nisu na početku imali kratki rezime prethodnih, upravo zbog pretpostavke da će se gledati više odjednom. To nagoveštava da bi gledanje serija moglo da postane kao čitanje romana: onoliko koliko vam zaokuplja pažnju i koliko u tom momentu imate vremena. U knjigu se ubaci ”pokazivač” da se zna dokle se stiglo, a na ”Netfliksu” se pritisne dugme za pauzu, da bi se sledeći put nastavilo tamo gde se stalo.

U intervjuu koji je povodom premijere ”Kule od karata” dao ”Vašijngton postu”, glavni direktor ”Netfliksa” Rid Hastings je na pitanje kako će televizijsko tržište izgledati za pet godina, odgovorio:

”Linearna televizija će postati kao fiksni telefon: biće još u kući. Ljudi će je plaćati ali je neće mnogo koristiti. Većina komunikacija će ići preko mobilnog telefona. Njihova tehnologija će postati mnogo bolja: kanali ’Netfliks’, ’Hulu’ i drugi kupovaće se tim uređajima i dostavljati na svaki ekran koji je ispred vas: bilo da je u dnevnoj ili spavaćoj sobi, ili u hotelu...”.

Živi bili pa videli, ovde je to već počelo...

Sajt
www.audioifotoarhiv.com
je nekomercijalan i spada
u domen nematerijalne
kulture.
Izdržava se od donacija.
Podržite ga.

Adresa urednika:
Dragoslav Simić
sicke41@gmail.com

Pošaljite svoje utiske o ovoj strani na adresu urednika sajta: Dragoslav Simić, sicke41@gmail.com. Vaše pismo može biti objavljeno.

« Nazad

Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana