Naš sajt www.audioifotoarhiv.com je nekomercijalan. Izdržava se od dobrovoljnih priloga. Podržite ga donacijom.
Adresa urednika: Dragoslav Simić sicke41@gmail.com.
Budite prvi koji će svojim novčanim prilogom podržati ovo kulturno dobro kome zbog nedostatka sredstava preti gašenje.
Kada kliknete na slova označena plavom bojom direktno slušate, gledate ili čitate označenu odrednicu na sajtu.
Za one koji vole da istražuju ostavljen je uobičajeni postupak. Kliknete na neku od stranica i pretražujete sajt polako.
Vladimir Simić, koordinator sajta www.audioifotoarhiv.com, kontakti sa javnošću, diplomirao sociologiju na Beogradskom univerizitetu, CV, slika, E ADRESA Vladimir Simić simicv2000@yahoo.com |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Autor sajta | Kratka biografija Dragoslava Simića, osnivača sajta www.audioifotoarhiv.com
sicke41@gmail.com sajta Dugogodišnji urednik dokumentarnog programa Radio Beograda 2. Pokrenuo je autorsku ediciju dokumentarnih emisija u 100 naslova „Knjige koje govore“ o ljudima i događajima iz političke i kulturne istorije Jugoslavije i Srbije u XX veku. Vidi na sajtu www.audioifotoarhiv.com stranica “Knjige koje govore”. Autofonografija Dragoslava Simića Autofonografija je reč koju je autor izmislio i pretvorio u imenicu. Autofonografija je eksperiment, konstrukcija reči izmisljena u želji da kratkim tonskim zapisima u trajanju emisije od 30 minuta prikaže profesionalnu biografiju vremena do kraja devedesetih godina XX veka. Inserti iz njegovih emisija. Godišnje nagrade Radio Beograda u oblasti radio-novinarstva: Od 1968. do 2007. dvadeset nagrada za dokumentarne i druge emisije od kojih se izdvajaju: ~ 1974. “Moj sin nije meni brat pa sa njim zemlju da delim”. Stranica “Moć radija” ~ 1983. FESTIVAL JUGOSLOVENSKOG RADIJA U OHRIDU. Specijalna nagrada za emisiju “Tajna škola”. Stranica “Moć radija” ~ 1984. “Pobunjeni medijum” (mp3) ~ 1985. “Sreća se čeka u domu za odrasla lica” ~ 1986. “Jaki živci majstora Đoke”. Stranica “Moć radija” ~ 1986. Godišnja nagrada Radio televizije Srbije za ukupno godišnje ostvarenje na programima Radio Beograda ~ 1987. “Srbi katolici” (mp3) ~ 1988. “Slovenci ~ Jugosloveni”, stranica “Gosti sajta” i “Jugoslavija 1918 - 1988.”, stranica “Moć radija” ~ 1991. “Radio most SIDNEJ ~ BEOGRAD” uživo. ~ Dobitnik nagrade „Zlatni mikrofon“ Radio Beograda za 2008. godinu ~ Nagrada za reportažu “Volim da slušam muziku Aleksa Bufona”, INTERFER, Apatin, oktobar 2013. ~ „Zlatna značka“ Kulturno-prosvetne zajednice Srbije za 2019. pripala je članu UNS-a Dragoslavu Simiću, novinaru, uredniku, publicisti i istraživaču medija iz Beograda. Objavljene knjige:
~ „Dražesni KGB, javi se“ kratak TV film o Milanu Petroviću ~ Sarađivao na knjizi „Šezdeset osma ~ lične istorije“, priređivača Đorđa Malavrazića. Izdanje Službeni glasnik i RTS, Beograd, 2008. Recenzenti radio emisija i knjiga Dragoslava Simića: ~ Đorđe Malavrazić, glavni urednik Drugog programa Radio Beograda: KNJIGE KOJE GOVORE, “RASKOL U ETERU”, “AUTOBIOGRAFIJE UŽIVO” ~ Dr Raško Jovanović, radio kritičar: RADIO KRITIKA ~ Čedomir Čupić, profesor Fakulteta političkih nauka: OVAJ VEK UŽIVO ~ Jovan Ćirilov: OVAJ VEK UŽIVO ~ Dr Ljubodrag Dimić, šef katedre za Istoriju Jugoslavije: “DRAŽESNI KGB, JAVI SE”, “RASKOL U ETERU” ~ Desimir Tošić, politički radnik, publicista: “RASKOL U ETERU” Objavljene kratke priče napisao Dragoslav Simić mogu se pročitati na linku Volite li kratku priču? Predavanja u Kolarčevoj zadužbini ~ Razgovor o knjizi GLASOM PISANA ISTORIJA Dragoslava Simića, Učestvuju: Latinka Perović, Irina Subotić, Radoman Kanjevac, Zoran Hamović i autor. U saradnji sa Izdavačkom kućom CLIO. 11. februar 2019. ~ "Raskol u eteru", 2007. ~ Radio "Slobodna Jugoslavija", 2009. ~ "Radio prenos sahrane kralja Aleksandra I Karađorđevića", 2010. ~ Predratni radio govori, Beograd ~ Njujork 1939, postavljeno na sajt 2013. ~ Jugosloveni pred mikrofonom Čehoslovačkog radija do 1938. Nova saznanja o domaćoj radiofoniji. Postavljeno febrara 2016. ~ „Govori da bih te video ~ AUTOBIOGRAFIJE UŽIVO“ Predstavljanje istoimene knjige i CD, Dragoslava Simića. Prvo emitovanje govora profesora Slobodana Jovanovića /London 1943./. Predstavljanje knjige je bilo maja 2007. godine Publicistika ~ "Zabranjene knjige"" Desimira Tošića ~ “Dnevnik” Dragoslava Simića, 29. 12. 2018. ~ Od “nokautirane knjige” do izdavača
Izdvajamo: ~ Princip iz Londona ~ „Piknik“ u špajzu, RELI ALFANDARI PARDO ~ „Kad sam bio u Srbiji...“ ~ Usmena istorija pred mikrofonom ~ Moj junak, Siketić ~ Žal za javašlukom „NA TENDERU“ ~ Jugonostalgija, “sa ukusom licemerja” ~ Kako je pronađena Lujza Rajner i kako je propao Gavrilo Princip ~ istorija slučaja ~ Kad sam bio u Sarajevu ~ “Srušeni okeani”, istorija slučaja Sič ~ Usmeni memoari iz autobusa i komentari ~ “Dnevnik” Dragoslava Simića, 2017. ~ Jedna knjiga i jedno pismo, Objavljeno u "Danasu", 23. juna 2019. ~ Slobodan najzad slobodan, Politika, 02. jul 2007. Kratki dokumentarni filmovi ~ “Učiteljica” sa rediteljem Ivom Laurenčićem zastupao “Dunav film” na festivalu u Tampereu, Finska, 1984. rađen prema dokumentarnoj emisiji “Tajna škola”. ~ “Gde je zemlja Šanji Kelemena” - Ovaj dokumentarni film proizveden je 1993. godine. Snimljen je u Budimpešti. Nikad nije prikazan do sada jer glavna ličnost, Šanji Kelemen, emigrant u Mađarskoj, rodom iz Kikinde, slika stanje u tadašnjoj SR Jugoslaviji realno, ali na način koji se nije dopao urednicima TV kuća. Scenario i režija Dragoslav Simić i Miša Milošević. Prvo prikazivanje u javnosti: april 2013. ~ Jovan Ćirilov, Politika, 28. mart 1998. O „Knjigama koje govore“ Dragoslava Simića, stranica „Promocije“ Fotografski radovi objavljeni na sajtu /izbor/ Dragoslav Simić je osnivač vodećeg novinarskog sajta sa prostora nekadašnje Jugoslavije. Sajt je elektronsko delo jednog autora. Sajt se bazira na dokumentarnim radio emisijama, fototeci, istraživačkom radu u oblasti radiofonije, književnim tekstovima i novinskim zapisima Dragoslava Simića. Sajt baštini živu reč našeg XX veka, spada u oblast nematerijalne kulture. www.audioifotoarhiv.com Sajt pokrenut jula 2009. ~ Vidi fotografiju ~ Matija Bećković o autoru sajta. Slušaj: (mp3) O sajtu su napisali:
|
Abdulah Sidran na talasima Radio Beograda 2, dokumentarni program | Rođeni pripovedač, glasoviti bosanski pesnik Abdulah Sidran, o ljudima i događajima, o sebi. Govor slika ~ govori da bih te video, ~ mogla bi da bude odrednica ove izuzetno bogato opremljene stranice jedne od najzanimljivijih
na sajtu Audio i Foto arhiv SIMIĆ. Od pisca: Sjećaš li se Doli Bel, Otac na službenom putu, Otkup sirove kože /Beogradsko izdanje, Službeni glasnik 2012/, Oranje mora i druge knjige. Razgovor sa Sidranom u Sarajevu vodio i snimio urednik sajta Dragoslav Simić jula 2016. godine. Stranica “Gosti sajta”. |
Advokati | Iz komentara profesora Todora Kuljića. Tekst objavljujemo po izboru urednika sajta. “...Nikakve dublje promene advokatski ceh ne zagovara. A i što bi? Pravda je danas procedura, a ne solidarnost. Advokati su virtuozi procedure, a ne braniči pravde. Proceduralno je moćan onaj ko je kadar da plati. Sirotinja je proceduralno nemoćna. Pravda je tu samo rastegljiva kamuflažna retorika...” Više na stranici “Promocije”. |
Aeroput | Urednik sajta ovom radio emisijom obeležio je osnivanje prve domaće putničke avio kompanije u Beogradu 1927. godine. Čućete profesorku Mirjanu Krstulović naslednicu imovinskih prava ove kompanije, zemaljskog domaćina koji je dočekivao i ispraćao putnike i avione, Ognjena Bogdanoviča i Stanku Jovanović iz Amerike, čiji je otac Čeda Dimitrijević trgovac iz Beograda, najčešće leteo avionima Aeroputa. Emisija je snimljena 2007. godine. Stranica „Moć radija“. |
Akordi Đerdapa, gramofonska ploča | Ploča je snimljena namenski, delila se kao poklon graditeljima Đerdapske brane. Objavljena je sedamdesetih godina prošlog veka u vreme kada je puštena u rad Hidro elektrona Đerdap. Sadrži 4 pesme, dve u džez varijanti koje izvodi Tihomir Petrović i dve u narodnoj varijanti koje izvodi Predrag Cune Gojković. Stranica „Porodični tonski arhivi“. |
Akvaviva Kolekroče | Na jugu Italije u pokrajini Molize nalaze se tri sela koja su još od 16. i 17. veka naseljena slovenskim življem. Emisija je snimljena 1986. godine u selima Akva Viva, Monte Mitro i San Feliče. Stranica "Moć radija" i spada u najzanimljivije emisije Dragoslava Simića urednika sajta. |
Alex Bufon, životopis | „...Najveći uspeh je postigla moja AUTOBIOGRAFSKA PREDSTAVA: ALEX BUFON (što u prevodu na srpski doslovno znači: ŠANJI DVORSKA LUDA). Živim u najturističkijem gradu u čitavoj Južnoj Americi Viña del Maru koji pripada regionu Valparaiso
i moj lik (ALEX BUFON) je zvanični zaštitni znak na turističkim katalozima... Dakle ja nisam običan ulični zabavljač već VIP ulični zabavljač kojeg poznaje celo Chile...“ Najnedobičnija priča na sajtu u seriji USMENA ISTORIJA. Od „Upaljača za atomsku bombu do Alexa Bufona“. Stranica „Moć radija“. |
Aleksandar Ajzinberg, životopis “kao za film” | Aleksandar Ajzinberg, arhitekta, rođen je 13. maja 1930. godine u Beogradu. Za vreme nemačke okupacije 1941. godine, sa roditeljima je bio hapšen od strane četnika Koste Pećanca, a početkom 1942, pred deportaciju u logor na Sajmištu,
sa majkom pobegao iz zatvora i krio se u Homoljskim planinama uz pomoć četnika Draže Mihailovića i meštana, sve do kraja nemačke okupacije, oktobra 1944. godine. Njegov otac je, kao Jevrejin, ubijen u gasnom kamionu između
Starog Sajmišta i Jajinaca. Po završetku II Svetskog rata bio je dva puta zatvaran (1945. i 1947.) da bi nove vlasti proverile nije li bio saradnik okupatora ili narodni izdajnik. Živi u Beogradu. Stranica "Gosti sajta". |
Dr Aleksandar Balabin, životopis | Ukratko: kum na krštenju malog ruskog emigranta, u Beogradu, kralj Aleksandar, Jasenovac 1941. i bekstvo, kurir kod Draže Mihajlovića, udarnik na radnim akcijama, iseljavanje iz Jugoslavije, veliki majstor Masonske lože Australije... jeste neobičan život dr Balabina. Poslednji kontakt sa njim imao sam 1995. godine kada mi je stiglo pismo od njega, što je sve opisano na stranici "Gosti sajta". |
Profesor Aleksandar Jerkov, životopis | Profesor Filološkog fakulteta u Beogradu, sjajan besednik, na stranici "Radio emisije iz kolekcije" govori svoju autobiografuju uživo. ~ Aleksandar Jerkov govorio je na predstavljanju knjige „Književnost i radio“ 24. januara 2005. godine. Stranica „Predavanja u Kolarčevoj zadužbini“. |
Aleksandar Karađorđević | Izvori koji se mogu naći u domaćim tonskim arhivima o sahrani kralja Aleksandra 18. oktobra 1934. na Oplencu, praktično ne postoje i svode se na filmski materijal i novinske izveštaje. Međutim u nemačkom tonskom arhivu sačuvan je direktan prenos sahrane kralja Aleksandra koji prenose nemački reporteri sa beogradskih ulica. Početkom 2010. godine došli smo do ovih tonskih zapisa zahvaljujući istraživanju dr Dragoljuba Pokrajca profesora informatike na univerzitetu Delaver u Americi. Stranica "Predavanja u Kolarčevoj zadužbini" |
Aleksandar Karađorđević u poseti Bugarskoj govori | Kralj Aleksandar stradao u atentatu u Marselju oktobra 1934, govori u poseti Bugarskoj avgusta 1934. Stranica "Knjige koje govore" |
Aleksandar Lesa Đorđević zemljoradnik | U selu Gornja Crnuća kod Gornjeg Milanovca, sreo sam seljaka Lesu koji je hteo da ispriča kako je postupio da bi u jednom trenutku svog života postao otac. Kad medicina ne pomogne, seljaci se obraćaju vračarama. Ovo je kratka priča iz 1978. godine. Stranica “Zvučna pisma”. |
Aleksandar
Spasojević Kale govori |
lična istorija Užice, partizani i četnici, Đilas, advokat Jovo Barović, sestra Dušanka, Institut za istoriju, “Elektrifikacija Srbije”, vreme Miloševića, na stranici “Moć radija”. |
Aleksandar Fredi Mošić govori | Ili „Jevrejin koji je imao sreće“. Danas /90./ Fredi Beograđanin, sveže, mentalnom snagom mladića govori o danima bombardovanja Beograda, aprila 1941. i šta se to dogodilo da je „imao sreće“. Stranica "Gosti sajta" |
Aleksandar Solženjicin: “Arhipelag Gulag” | Srpsko hrvatsko izdanje knjige Aleksandra Solženjicina “Arhipelag Gulag” u prevodu Vidaka Rajkovića bibliotekara sa Cetinja, objavila je u Beogradu izdavačka kuča “Rad” 1988. godine. Tim povodom profesor Nikola Milošević dao je izjavu novinaru Dragoslavu Simiću. Profesor Milošević proglasio je “Arhipelag Gulag” knjigom veka... Emisija i razgovor sa prevodiocem i profesorom Miloševićem na stranici “Gosti sajta”. |
Aleksandar Tišma govori | Na stranici "Volite li kratke priče" Aleksandar Tišma čita svoju priču "Čovek u mlečnom restoranu". Dat je i kratak istorijat nastanka ove stranice kao i originalni potpisi pisaca koji su u ovom projektu učestvovali. |
Aleksandar Zograf životopis | Aleksandar Rakezić, poznat po pseudonimu Aleksandar Zograf, je rođen 1963. godine u Pančevu. U jugoslovenskoj periodici objavljuje stripove počev od 1986. godine, a od početka devedesetih aktivnije objavljuje u inostranstvu, najpre u Americi, gde je njegove radove objavljivao jedan od najpoznatijih izdavača alternativnog stripa u svetu, Fantagraphics Books iz Sijetla. Ovaj strip crtač govori i o „Miki Mišu“ najpoznatijem stripu u Kraljevini Jugoslaviji. Stranica „Gosti sajta“. |
Alija Hodžić govori | Sociolog, Beograd ~ Zagreb, 1968. Stranica "Gosti sajta" |
“Alisa više ne stanuje ovde” | Ranko Jakovljević: minijatura iz anatomije morala
U ovom radu razmatraju se navodi iz dva dokumenta pronađena u Poverljivom delovodnom protokolu Carinarnice Zaječar 1945. g , u sklopu razlika između stvarnog i proklamovanog na polju morala u društvu nakon oslobođenja Timočke krajine od nemačke okupacije, odnosno sa povodom davanja prikaza o nekima od negativnih aspekata tekovima tzv. socijalističke revolucije. Stranica: "Da li ste pročitali ove knjige" |
Alkohol u Balkanskom ratu | Dr M. Đ. Popović Predavanje držano na XIV. Međunarodnom kongresu protivu alkoholizma držanog u Milanu od 21-28 septembra 1913. godine. Stranica "Da li ste pročitali ove knjige?" |
Američka radio drama “Draža Mihailović”, 1942. | Predratni radio govori, Beograd 1939. ~ Njujork 1942. Nepoznati snimci iz 1939. i 1942. godine pronađeni u Americi. Otkupio dr Dragoljub Pokrajac. Emisija kratkotalasne radio stanice Beograd: Pozdrav američkim slušaocima pred otvaranje Svetske izložbe u Njujorku 1939. Direktan prenos. ~ KRALJ PETAR GOVORI U AMERIČKOM SENATU, 1942. ~ KRALJ PETAR U SENATU, DRUGI PUT, 1942. ~ KRALJ I GUVERNER MIČIGENA U POSETI jednoj FABRICI AVIONA, RAZGOVOR SA JUGOSLOVENSKIM RADNICIMA, 1942. ~ KRALJ NA SRPSKOM KRATKO U FABRICI ORUŽJA, 1942. ~ ISTA FABRIKA, KRALJ NA ENGLESKOM, 1942. ~ AMERIČKA RADIO DRAMA „DRAŽA MIHAILOVIĆ“, proizvodnja 1942. Stranica “Kolarčeva zadužbina”. Priredio urednik sajta Dragoslav Simić. |
Američke ploče, naša muzika i orkestri |
Stiv Kozobarić iz Klivlenda poseduje snimke iz kataloga „Muzika južnoslovenskih naroda” (1904–1944) s imenima pevača čije su ploče snimljene u Americi do 1941, ali i kasnije. Evo izvoda: Dušan Jovanović „Čika Pera jaše konja bela”, Njujork 1925; Tamburaški zbor „Jorgovan” i pesma „U kafani nas dva brata”, Njujork 1926; duet Aneta Nikolić i Vlada Konstantinović „Mene djevu ženi vrag”, Njujork 1929; Mješoviti trio „Jugoslavija” izvodi „Brankovo kolo”, Njujork 1929; Banat tamburica „Radikalsko kolo”; Milan Verni i tamburica orkestar: „Na te mislim djevo mila”, Njujork 1940. itd. Posredstvom dr Dragoljuba Pokrajca ovu muziku možete čuti na stranici “Porodični tonskih arhivi”. Priredio urednik sajta Dragoslav Simić. |
Anatolije Ivanović | Po izboru urednika sajta Dragoslava Simića, objavljujemo tekst Predraga Savića: „Tri egzila Anatolija Ivanovića”. Stranica „Promocije“: „Kao mlad ruski emigrant Anatolije je u periodu između dva svetska rata u Srbiji postao jedan od najuspešnijih izdavača i dao nemerljiv doprinos srpskoj duhovnosti i kulturi. Inicirao je prevode dela vodećih jugoslovenskih pisaca na nemački, štampao ih u svojoj štampariji i nemačkim knjižarama prodavao. Ivanovićevi potomci iz Venecuele nedavno su pokrenuli postupak njegove rehabilitacije.“ Piše Predrag Savić, novinar i advokat iz Beograda. |
„Anatomija desnice“ | Knjiga „Anatomija desnice“ profesora sociologije Todora Kuljića koja se pojavila na Sajmu knjiga u Beogradu, 2013. bila je povod da sa profesorom Kuljićem urednik sajta Dragoslav Simić načini opširan razgovor koji je na sajtu objavljujem u celini. Iako je sadržaj knjige izbor njegovih tekstova štampanih u raznim listovima i časopisima za proteklih 35 godina, knjiga ne spada u obične „zbirke sećanja“ kakve se mogu sresti u velikom broju na pultovima Interneta. Stranica „Gosti sajta“. |
Andrija Radenić istoričar govori | Andrija Radenić rođen je 1913. godine, a umro je u Beogradu u svojoj 97. godini. Bio je to jedan od onih istoričara kojima je strast za proučavanjem prošlosti i veliko znanje omogućilo da u istorijskoj nauci ostave veliki trag. Naslov “Od Načertanija 1844. godine do stvaranja Jugoslavije 1914–1918.”, samo je jedan od približno dvedeset obimnih knjiga koja su ostala iza ovog naučnika. Tonski zapis od 4 minuta gde govori Andrija Radenić može se čuti na stranici “Gosti sajta”. Snimak je načinio Dragoslav Simić 2003. godine, a taj tonski zapis pronađen je sredinom 2016. godine. |
Anka Jakšić govori | Sociolog, bibliotekarka i lektorka, sa devojačkim prezimenom Bjelobaba, dala je interesantno svedočenje o Studentskim demonstracijama 1968. Stranica "Gosti sajta" |
Dr Anka Matić govori | Članica KP Jugoslavije iz Zagreba, boravi u Parizu kao stipendista francuske Vlade od 1938. do 1940. godine, do kapitulacije Francuske. Međutim ona i dalje ostaje u Parizu i radi na prebacivanju španskih boraca Jugoslovena, učesnika Španskog građanskog rata iz Francuske u Jugoslaviju. Izvanredno svedočenje ove žene o zaboravljenim delovima istorije kao što je recimo njen susret sa Titom u Parizu 1939. godine. Tonski zapis Anke Matić načinio /i sačuvao/ u Zagrebu oko 1982. godine urednik sajta Dragoslav Simić. Stranica “Gosti sajta ~ Mikrofonom kroz XX vek.” |
Antonije Isaković govori | Bio je srpski književnik, potpredsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1980. do 1992. Dobitnik je mnogih književnih nagrada, poznat je kao pisac čija dela su u Jugoslaviji najviše ekranizovna ("Gospodar i sluga", "Tren 1" i "Tren 2", "Govori i razgovori"). Umro je u Beogradu u 78.godini života. Njegova zbirka kratkih priča "Berlin kaput" spada u najlepše kratke priče napisane na našem jeziku. Stranica "Volite li kratku priču?". Prijatelji su ga zvali Lule. I ja sam ga upoznao u njegovom stanu na Studentskom trgu u Beogradu. Snimio sam tada dve njegove priče koje čita Antonije Isaković: “Ždrebe” i “Ribe”. |
Antonije Sič, istorija slučaja Sič | Ovog leta, jedan ulični kontejner u koji su radnici Gradske čistoće ubacivali knjige nečije kućne biblioteke za otpad, otkrio je pohabanu kožnu torbu. Uvidom u sadržaj koji će biti temljeno pretresen u ovoj priči, nađena su lična dokumenta o nacionaliziaciji radnje malog beogradskog trgovca Antonija Siča koje je ovaj čovek uredno čuvao i sređivao godinama.... U kratkoj istoriji slučaja, nađenoj u torbi, vidi se kakva je sudbina zadesila ovog čoveka kada je radnja oduzeta od Siča 1948. godine. Mesec dana nakon ovog događaja, njega sa porodicom izbacuju iz malog zakupljenog stana u ulici Majke Jevrosime 43.... CEO TEKST na stranici “Volite li kratku priču”. Autor Dragoslav Simić. Objavljene su i fotografije nađene u torbi. |
Apatin, Volim da slušam muziku Aleksa Bufona |
Radio emisija urednika sajta Dragoslava Simića, pod ovim nazivom je dobila nagradu na Festivalu reportaže 2013. u Apatinu (INTERFER). Ovu nagradu kao i ostale nije pratio novačani deo već samo diploma. Ukratko, 1992. godine je snimljena radio emisija “Upaljač za atomsku bombu”, u Budimpešti, a nekoliko meseci kasnije snimljen je film “Gde je zemlja Šanji Kelemena” takođe u Budimpešti, režija Miša Milošević i Dragoslav Simić. Film možete videti na sajtu. Juna 2013. godine Šanji, sada Aleks Bufon, ulični zabavljač u Čileu, slučajno pronalazi ovaj sajt i svoj film. Ukratko, to je sadržaj emisije “Volim da slušam muziku Aleksa Bufona” koja je dobila nagradu na Festivalu reportaže 2013. Stranica "Moć radija" |
Aprilski rat 1941. u sećanjima pilota | Autentični tonski zapisi su načinjeni devedestih godina XX veka sa 10 pilota JKV koji su uzleteli svojim avionima sa raznih aerodroma u Jugoslaviji, prema nemačkoj sili, u vazduhu. Njihova sećanja, kada se slušaju danas, bude sentimentalna osećanja prema ljudima koji su svoj poziv pilota stavili u službu otadžbini iako svesni da pred moćnom Luftvafe malo mogu da urade. Stranica “Knjige koje govore”. |
Aprilski rat 1941. Pilot Velizar Vučković govori |
Neverovatna priča uživo pilota koji je aprila 1941. dobio zadatak da izbaci bombe na nemačku kolonu. U povratku kopilot primećuje da se bombe sa njihovog aviona nisu otkačile. „Natrag na kolonu“, ~ naređuje Vučković... Stranica „Gosti sajta“. |
Aquaviva Collecroce | Na jugu Italije u pokrajini Molize nalaze se tri sela koja su još od 16. i 17. veka naseljena slovenskim življem. Emisija je snimljena 1986. godine u selima Akva Viva, Monte Mitro i San Feliče. Stranica "Moć radija" i spada u najzanimljivije emisije Dragoslava Simića urednika sajta. |
“Arhipelag
Gulag”, roman veka |
Srpsko hrvatsko izdanje knjige Aleksandra Solženjicina “Arhipelag Gulag” u prevodu Vidaka Rajkovića bibliotekara sa Cetinja, objavila je u Beogradu izdavačka kuča “Rad” 1988. godine. Tim povodom profesor Nikola Milošević dao je izjavu novinaru Dragoslavu Simiću. Profesor Milošević proglasio je “Arhipelag Gulag” knjigom veka... Emisija i razgovor sa prevodiocem i profesorom Miloševićem na stranici “Gosti sajta”. |
Atentator Gavrilo Princip i svešetnik Kosta Božić | Vest iz Londona: Sarajevski sveštenik Kosta Božić koji je pred atentat, 28. juna 1914. pričestio Gavrila Principa, bio je pradeda engleske novinarke i književnice Katharine Quarmby. Naslov njene knjige: “Sveštenik, atentator, i nadvojvoda Franc Ferdinand”, napisala Katharine Quarmby. Ova vest ne bi bila jasna, ako ne kažemo da ima direktne veze sa urednikom sajta, a iz priloga će se razumeti i zašto. Stranica “Promocije”. |
Australija Milana Bundala, životopis | Životopis Milana Bundala iz Australije Pod nazivom Srbi, Hrvati i Englezi u životu Milana Bundala na stranici “Gosti sajta”, može se čuti vrlo zanimljiva priča ovog čoveka koga sam snimio u gradu Volongogongu, Australija, 1991. godine. Priča spada u lične istorije. |
Aušvic~ Ložač iz logora Aušvic | Ovo je priča penzionisanog milicionera
Čede Petrovića koji je deo svoje mladosti proveo u krematorijumu
zloglasnog nacističkog logara. Zapisao Dragoslav Simić urednik
sajta. “Rođen sam na Kosovu, selo Livade. Moja majka i moj otac imali su desetoro dece . Ja sam kao mali, najstariji, čuvao tuđu stoku. Nisam imao ni kaiš - pantalone da vežem. I zimi i leti bili smo bosi. Parče hleba za ceo dan. Tako je to bilo do moje osamnaeste godine, do 1941. Tad sam prišao Partiji. Bio sam partizanski kurir. Odnosio sam poštu, a zatatak mi je bio da budem kao crkvenjak u seoskoj crkvi, da me ne uhvate. Znao sam napamet sve molitve i ceo crkveni obred. Jednoga dana došlo je do provale i balisti su nas predali Nemcima. Bila su blokirana sva srpska sela, pa su pored mene uhapšeni bili i mnogi moji zemljaci. Oterali su nas u školu u Livade, sve osumnjičene. Odatle, terali su nas u vojni odsek u Prištinu putem kao ovce. Roditelji su išli kroz njive, sa strane. Žene su kukale, a vojnici su ih kundačili...” Više na stranici “Gosti sajta”. |
Aušvic, nemački koncentracioni logor govori | „Ložač iz logora Aušvic“ je neverovatna priča Čede Petrovića koga sam snimio 1984. godine u Beogradu. Uhapšen 1943. od strane Nemaca na Kosovu, odveden 1944. u logor u Aušvicu. Bio je poslednji „ložač“ u krematorijumu pred dolazak Sovjetskih trupa. Stranica „Gosti sajta“ i „Knjige koje govore“. |
"Autobigrafije uživo" | Ova knjiga poseduje stenograme svega što je izgovoreno u seriji emisija "Govori da bih te video" sa podnaslovom "Autobiografije uživo". Svi stenogrami su autorizovani, dopisani su od strane priređivača uvodni delovi zato što se knjiga kao medijum pisane reči razlikuje od tonskih zapisa. U tonskim zapisima sačuvane su špice emisije „Govori da bih te video“, kao i potpuna autentičnost dešavanja u studiju, sa nekom tehničkom ili drugom greškom, što je za živi program uobičajeno, dakle, onako kako je mikrofon beležio glas. Emisije nisu iznova montirane. Čitalac, odnosno slušalac, imaće dvostruko zadovoljstvo da čita knjigu ili čita i sluša uporedo učesnike emisija. Ovaj program realizovan je od februara do septembra 2006. godine. Stranica "Radio emisije iz kolekcije". |
"Autobigrafije uživo" govore svi učesnici |
Kаzivаnjе Đorđa Malavrazića nа tribini о knjizi „Аutоbiоgrаfiје uživо“ Drаgоslаvа Simićа, Kоlаrčеvа zаdužbinа, mај 2007. Stranica „Gosti sajta“. |
Autobiografija uživo
DRUGA SERIJA govore svi učesnici |
Ovo je DRUGA serija Autobiografija
uživo, ali ne i knjiga. Emisije o kojima je reč snimljene su 2007. i 2008. godine. Govore: Desimir Tošić politički radnik i publicista, profesori Ljubiša Rajić i Milo Lompar, pisac Vule Žurić, istoričarke Latinka Perović i Dubravka Stojanović, verski analitičar Živica Tucič, istoričar Slobodan G. Marković, novinari Miša Brkić, Nebojša Milosavljević i Mira Adanja Polak, karikaturista Jugoslav Vlahović, sociolog Mihajlo Mihajlov, dirigent Vojislav Bubiša Simić, kulturolog Zorica Tomić, profesorka Svenka Savić i drugi. Stranica “Gosti sajta”. |
Autobiografija uživo, Stjepan Mesić govori | Politička autobiografija uživo. Stjepan Mesić bio je predsednik hrvatskog parlamenta u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, zatim predsednik predsedništva SFR Jugoslavije, prvi premijer nakon osamostaljivanja Hrvatske i u dva mandata predsednik Republike Hrvatske, od 2000. do 2010. godine. Stranica “Gosti sajta”. |
Autofonografija Dragoslava Simića | Autofonografija je reč koju je autor izmislio i pretvorio u imenicu.
Autofonografija je eksperiment, konstrukcija reči izmisljena u želji da kratkim tonskim zapisima u trajanju emisije od 30 minuta prikaže profesionalnu biografiju vremena. Emisija “Autofonografija” komponovana je kao “parada zvučnih slika”. U emisiji sam kako je napisano predstavio svojim glasom potrebne tonske inserte koji će omogućiti slušaocu da stekne uvid u široku lepezu događaja sa kojima smo živeli. Stranica “Gosti sajta”. |
Autostopom do SPAČEKA | Dragoslav Simić urednik sajta: Autobiografske beleške pisane slikama i slikane rečima, prema sačuvanim ličnim fotografijama i razglednicama na stranici sajta „Fotografije“ i na FB sajta, u 66 slika, obuhvataju deo privatnog života autora: pešačenje kroz Evropu, zatim vožnju spačekom kroz razne zemlje, neobične susrete sa prijateljima, ljudske sudbine. Autostopom do spačeka je FB roman u malom. Jedan od komentara sa FB. Vladislav Frode: Svaka vam čast, ne pamtim da sam skoro video na FB nešto ovako lepo i dobro! Hvala vam! |
"Avenija Amerika" | Zahvaljujući seriji tekstova kolege Milana Mišića dopisnika dnevnog lista POLITIKA iz Vašingtona koje je pod nadnaslovom “Avenija Amerika”, objavljivao njegov list, naši čitaoci su mogli, između ostalih tema, više da doznaju o
“knjigama na struju”. Uz saglasnost Milana Mišića koji tekstove objavljuje od septembra 2009. godine u Kulturnom dodatku “Politike”, posetioci ovog sajta moći će da uživaju u otrkivanju
budućnosti. Kratka biografija Milana Mišića: Milan Mišić (1949), dopisnik ”Politike” iѕ SAD, diplomirao je novinarstvo na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. U ”Politici” je od 1972. Bio je dopisnik iz Južne Azije (Nju Delhi) u dva mandata (1978-82. i 1986-89.) i sa Dalekog Istoka (Tokio – 1989-92). Odgovorni, pa glavni i odgovorni urednik ”Politike” od 2001. do 2005. Pored spoljnopolitičkih tema, piše i o visokoj tehnologiji, globalizaciji i fenomenima modernog doba. Stranica "Prijatelji sajta". |
Avram Izrael govori | Sada vlasnik špedicije, u vreme NATO bombardovanja Srbije 1999. godine nalazio se na čelu Centra za obaveštavanje javnosti o preletu aviona NATO saveza. Ostaće zapamćen njegov karakterističan glas koji su emitovale sve radio stanice: "Pažnja, pažnja. Pođite u skloništa..." Stranica "Knjige koje govore" |