Početna  |  Kontakt Simić

english YouTube facebook
Vaša pisma
Vaša pisma
Otvoreno o sajtu
Otvoreno o sajtu
Novo na sajtu
Novo na sajtu
Pretraga sajta
Pretraga sajta

Naš sajt www.audioifotoarhiv.com je nekomercijalan. Izdržava se od dobrovoljnih priloga. Podržite ga donacijom.
Adresa urednika: Dragoslav Simić sicke41@gmail.com. Budite prvi koji će svojim novčanim prilogom podržati ovo kulturno dobro kome zbog nedostatka sredstava preti gašenje.


Sajt oprema i uređuje Dragoslav Simić sicke41@gmail.com

SADRŽAJ

Sva imena su poređana abecednim redom

Kada kliknete na slova označena plavom bojom direktno slušate, gledate ili čitate označenu odrednicu na sajtu.
Za one koji vole da istražuju ostavljen je uobičajeni postupak. Kliknete na neku od stranica i pretražujete sajt polako.

A     B     C     Ć     Č     D     Đ          E     F     G     H     I     J     K

L     Lj     M     N     Nj     O     P     R     S     Š     T     U     V     Z     Ž



Vladimir Simić, koordinator sajta www.audioifotoarhiv.com, kontakti sa javnošću,
diplomirao sociologiju na Beogradskom univerizitetu, CV, slika, E ADRESA Vladimir Simić simicv2000@yahoo.com
Autor sajta  Kratka biografija Dragoslava Simića, osnivača sajta www.audioifotoarhiv.com
Audio i foto arhiv Razgovor o knjizi VEK SLIKAN MIKROFONOM Dragoslava Simića
Učestvuju: Radoman Kanjevac, Slobodan Mandić, Božidar Đurović, Aleksandar Gaon i autor u saradnji sa glumcima Janom Dekanski i Nikolom Ugrinovićem
Predstavljanje knjige je bilo 31. januara 2023.
Kolarčeva zadužbina, Beograd
Više na stranici Predavanja u Kolarčevoj zadužbini
Hoćemo i možemo Hoćemo i možemo
Snimljeno u Nišu 10. avgusta 2022. Predstavljanje knjige “Vek slikan mikrofonom”.
Više na stranici Promocije.
Vek slikan mikrofonom SUBOTA, 29. MAJ 2022, 09:00 AUTOR: RANKO STOJILOVIĆ
IZVOR: RADIO BEOGRAD 2
Nevidljivi ljudi
Emisija o radiju i radiofonskom stvaralaštvu
Vek slikan mikrofonom


Ovih dana je objavljena knjiga „Vek slikan mikrofonom" novinara i dokumentariste Dragoslava Simića, knjiga „za čitanje i slušanje", koja sadrži 40 priča naše usmene istorije prošlog veka. Prethodni Simićev poduhvat ovog tipa, knjiga „Glasom pisana istorija" objavljena 2018. godine, nadograđen je multimedijalno, korišćenjem tehnologije QR koda, zahvaljujući kojoj čitalac lako dolazi do izvornog audio-snimka izabrane priče.
Uz autora knjige, nekadašnjeg urednika emisije „Govori da bih te video" našeg programa (ali i emisije „Nevidljivi ljudi"!), o pisanju istorije glasom i o živopisnim pričama Simićevih sagovornika, govoriće nam i istoričar umetnosti dr Bojan Popović, upravnik Galerije fresaka, ali i poznavalac profesionalnog delovanja Dragoslava Simića.
Emisiju uređuje i vodi Ranko Stojilović.

Slušaj:      (mp3)

Na izradi knjige i sajta sarađivali:
Marija Miljković, dizajn korica i oprema knjige
Tanja Regoda, organizacija sajta
Vladimir Simić, kontakti
Dragoslav Simić Nagrada knjizi “Glasom pisana istorija”
Nagrada knjizi GLASOM PISANA ISTORIJA za publicistiku u Udruženju novinara Srbije 21. decembra 2018. Trajanje 6 minuta. Dragoslav Simić se tom prilikom obratio prisutnima.
Dragoslav Simić Video zapis - Sa predstavljanja knjige “Glasom pisana istorija” u Aranđelovcu, 12. marta 2020. godine. Prilog RTV Šumadija. Novinarka Milica Nedeljković.
Dragoslav Simić Video zapis - O knjigama koje govore: Veče Dragoslava Simića. Narodna biblioteka Kruševac. Novinarka Maja Martinović, (Radio televizija Kruševac) 2006.
Dragoslav Simić je ekspert za proizvodnju radio programa o čemu svedoči ovaj sajt na kome možete čuti 1000 dokumentarnih radio emsija Dragoslava Simića: opširnije vidi

sicke41@gmail.com

english   YouTube   facebook sajta

Dugogodišnji urednik dokumentarnog programa Radio Beograda 2. Pokrenuo je autorsku ediciju dokumentarnih emisija u 100 naslova „Knjige koje govore“ o ljudima i događajima iz političke i kulturne istorije Jugoslavije i Srbije u XX veku. Vidi na sajtu www.audioifotoarhiv.com stranica “Knjige koje govore”.

Autofonografija Dragoslava Simića
Autofonografija je reč koju je autor izmislio i pretvorio u imenicu. Autofonografija je eksperiment, konstrukcija reči izmisljena u želji da kratkim tonskim zapisima u trajanju emisije od 30 minuta prikaže profesionalnu biografiju vremena do kraja devedesetih godina XX veka. Inserti iz njegovih emisija.

Godišnje nagrade Radio Beograda u oblasti radio-novinarstva:
Od 1968. do 2007. dvadeset nagrada za dokumentarne i druge emisije od kojih se izdvajaju:
~ 1974. “Moj sin nije meni brat pa sa njim zemlju da delim”. Stranica “Moć radija”
~ 1983. FESTIVAL JUGOSLOVENSKOG RADIJA U OHRIDU. Specijalna nagrada za emisiju “Tajna škola”. Stranica “Moć radija”
~ 1984. “Pobunjeni medijum”     (mp3)
~ 1985. “Sreća se čeka u domu za odrasla lica”
~ 1986. “Jaki živci majstora Đoke”. Stranica “Moć radija”
~ 1986. Godišnja nagrada Radio televizije Srbije za ukupno godišnje ostvarenje na programima Radio Beograda
~ 1987. “Srbi katolici”     (mp3)
~ 1988. “Slovenci ~ Jugosloveni”, stranica “Gosti sajta” i “Jugoslavija 1918 - 1988.”, stranica “Moć radija”
~ 1991. “Radio most SIDNEJ ~ BEOGRAD” uživo.
~ Dobitnik nagrade „Zlatni mikrofon“ Radio Beograda za 2008. godinu
~ Nagrada za reportažu “Volim da slušam muziku Aleksa Bufona”, INTERFER, Apatin, oktobar 2013.
~ „Zlatna značka“ Kulturno-prosvetne zajednice Srbije za 2019. pripala je članu UNS-a Dragoslavu Simiću, novinaru, uredniku, publicisti i istraživaču medija iz Beograda.

Objavljene knjige:
„Glasom pisana istorija“ ~ „Glasom pisana istorija“, Beograd, KLIO, 2018. godina. Str. 630, tvrd povez. Komplet čine knjiga, DVD/mp3 i brošura sa tekstovima recenzenata.
Recenzenti dr Irina Subotić /Knjiga ličnih, usmenih storija/ i dr Ljubodrag Dimić /Recenzija rukopisa/
Nagrada knjizi “Glasom pisana istorija” ~ Nagrada knjizi “Glasom pisana istorija”
Nagrada knjizi GLASOM PISANA ISTORIJA za publicistiku u Udruženju novinara Srbije 21. decembra 2018. Trajanje 6 minuta. Dragoslav Simić se tom prilikom obratio prisutnima.
Autobiografije uživo ~ „Autobiografije uživo od Slobodana Jovanovića do danas“, 2007. (knjiga i CD)
„Dražesni KGB, javi se“ ~ „Dražesni KGB, javi se“, izdanje UNS-a, 2009. o Radiju „Slobodna Jugoslavija“ koji je emitovao svoj program iz Bukurešta 1949. - 1954. Knjiga je postavljena na stranici sajta: “Da li ste pročitali ove knjige?”
Ova knjiga pisana u saradnji sa Milanom Petrovićem koji živi u Bukureštu kao dopisnik Politike, štampana je 2010. godine u Bukureštu, dobila je prestižnu rumunsku novinarsku nagradu.
Raskol u eteru ~ „Raskol u eteru“, o sukobima u srpskoj crkvi u Americi prema fonodokumentaciji majora Nikole Kosića. Ova knjiga dobila je nagradu za publicistiku Udruženja novinara Srbije za 2007. godinu.
~ „Ženski logor na Golom Otoku“, u koautorstvu sa Boškom Trifunovićem, 1990;
~ „Dražesni KGB, javi se“ kratak TV film o Milanu Petroviću
~ Sarađivao na knjizi „Šezdeset osma ~ lične istorije“, priređivača Đorđa Malavrazića. Izdanje Službeni glasnik i RTS, Beograd, 2008.

Recenzenti radio emisija i knjiga Dragoslava Simića:
~ Đorđe Malavrazić, glavni urednik Drugog programa Radio Beograda:
KNJIGE KOJE GOVORE, “RASKOL U ETERU”, “AUTOBIOGRAFIJE UŽIVO”
~ Dr Raško Jovanović, radio kritičar: RADIO KRITIKA
~ Čedomir Čupić, profesor Fakulteta političkih nauka: OVAJ VEK UŽIVO
~ Jovan Ćirilov: OVAJ VEK UŽIVO
~ Dr Ljubodrag Dimić, šef katedre za Istoriju Jugoslavije: “DRAŽESNI KGB, JAVI SE”, “RASKOL U ETERU”
~ Desimir Tošić, politički radnik, publicista: “RASKOL U ETERU”

Objavljene kratke priče
napisao Dragoslav Simić mogu se pročitati na linku Volite li kratku priču?

Predavanja u Kolarčevoj zadužbini
~ Razgovor o knjizi GLASOM PISANA ISTORIJA Dragoslava Simića, Učestvuju: Latinka Perović, Irina Subotić, Radoman Kanjevac, Zoran Hamović i autor. U saradnji sa Izdavačkom kućom CLIO. 11. februar 2019.
~ "Raskol u eteru", 2007.
~ Radio "Slobodna Jugoslavija", 2009.
~ "Radio prenos sahrane kralja Aleksandra I Karađorđevića", 2010.
~ Predratni radio govori, Beograd ~ Njujork 1939, postavljeno na sajt 2013.
~ Jugosloveni pred mikrofonom Čehoslovačkog radija do 1938. Nova saznanja o domaćoj radiofoniji. Postavljeno febrara 2016.
~ „Govori da bih te video ~ AUTOBIOGRAFIJE UŽIVO“ Predstavljanje istoimene knjige i CD, Dragoslava Simića. Prvo emitovanje govora profesora Slobodana Jovanovića /London 1943./. Predstavljanje knjige je bilo maja 2007. godine

Publicistika
~ "Zabranjene knjige"" Desimira Tošića
~ “Dnevnik” Dragoslava Simića, 29. 12. 2018.
~ Od “nokautirane knjige” do izdavača
Istorija iz fioke ~ Istorija iz fioke 1.deo, Politika, Kulturni dodatak, subota 30. maj 2020.
Ličnost poslastičara Ante Pavića iz Sinja, o kojoj će ovde biti reči, zaista je neobična hronika jednog Jugoslovena za koju se u porodicama njegovih sinova, scenariste Siniše i starijeg brata inženjera Damira Pavića zna. Naša javnost za nacionalno opredeljenje njihovog oca Pavića pukim slučajem saznaje tek sada.
Istorija iz fioke ~ Istorija iz fioke 2.deo, Politika, Kulturni dodatak, subota 6. jun 2020.
Kad je pop upitao oca: „Šjor Ante, koje ćemo ime dati?”, odgovorio je: „Siniša prvo, a onda Nikola i Momčilo.” Pop je rekao da ne može. „Kako ne može?” „Momčilo i Siniša nisu naša imena...” Da se kasnije na medijskoj sceni Jugoslavije nije pojavio sin, scenarista Siniša Pavić, taj neobičan čovek Ante Pavić s idejom Jugoslovena nestao bi s istorijske scene
Istorija iz fioke 3.deo ~ Istorija iz fioke 3.deo, Politika, Kulturni dodatak, subota 4. jul 2020.
Lepa Jelena iz Livna, Antina
Nekolio fragmenata iz života Jelene i Ante Pavića, roditelja mlađeg Siniše sceariste i starijeg Damira Pavića inženjera, pokriveni su uspomenama na majku. Jelena je rođena u Livnu, 1907. Sećanja na roditelje. Događaji u Sinju, preseljenje u Beograd, život u njemu, bez novca i zaposlenja, nemačko bombardovanje, američko bombardovanje, četiri godine okupacije. Pavići govore.
~ Drugi komentari Dragoslava Simića mogu se pročitati na linku Promocije (Promotions)
Izdvajamo:
~ Princip iz Londona
~ „Piknik“ u špajzu, RELI ALFANDARI PARDO
~ „Kad sam bio u Srbiji...“
~ Usmena istorija pred mikrofonom
~ Moj junak, Siketić
~ Žal za javašlukom „NA TENDERU“
~ Jugonostalgija, “sa ukusom licemerja”
~ Kako je pronađena Lujza Rajner i kako je propao Gavrilo Princip ~ istorija slučaja
~ Kad sam bio u Sarajevu
~ “Srušeni okeani”, istorija slučaja Sič
~ Usmeni memoari iz autobusa i komentari
~ “Dnevnik” Dragoslava Simića, 2017.
~ Jedna knjiga i jedno pismo, Objavljeno u "Danasu", 23. juna 2019.
~ Slobodan najzad slobodan, Politika, 02. jul 2007.

Kratki dokumentarni filmovi
~ “Učiteljica” sa rediteljem Ivom Laurenčićem zastupao “Dunav film” na festivalu u Tampereu, Finska, 1984. rađen prema dokumentarnoj emisiji “Tajna škola”.
~ “Gde je zemlja Šanji Kelemena” - Ovaj dokumentarni film proizveden je 1993. godine. Snimljen je u Budimpešti. Nikad nije prikazan do sada jer glavna ličnost, Šanji Kelemen, emigrant u Mađarskoj, rodom iz Kikinde, slika stanje u tadašnjoj SR Jugoslaviji realno, ali na način koji se nije dopao urednicima TV kuća. Scenario i režija Dragoslav Simić i Miša Milošević. Prvo prikazivanje u javnosti: april 2013.
~ Jovan Ćirilov, Politika, 28. mart 1998. O „Knjigama koje govore“ Dragoslava Simića, stranica „Promocije“

Fotografski radovi objavljeni na sajtu /izbor/
Nikola Pašić unuk ~ Nikola Pašić unuk
Ilija Pušić i Boško Božović ~ Ilija Pušić arheolog (otac Ramba Amadeusa) i Boško Božović novinar, Hercegnovi, 1984.
Cetinje ~ Cetinje, 1988. Prenos posmrtnih ostataka Kralja Nikole i događaji oko toga
Trst 1981. ~ Trst 1981. Šverc kafe i carina u Sežani
Sa JU Jevrejima u Izraelu, 1989. ~ Sa JU Jevrejima u Izraelu, 1989.
DEPOS ~ DEPOS, Beograd, 1992. Demonstracije
Dr Jovan Rašković ~ Dr Jovan Rašković, Šibenik, 1989.
Slavo Nikolić ~ Slavo Nikolić, seljak pesnik
Boris Vukobrat ~ Boris Vukobrat, Pariz 1998.
Lukovska banja ~ Lukovska Banja, staza zdravlja
Solunci ~ „Solunci“, ratnici i proslava proboja 60 godina Solunskog fronta, snimljeno 1988. godine u Solunu.
Dani Dunava ~ Dani Dunava
Hrvatsko Zagorje ~ Malo poznato ~ Hrvatsko Zagorje
Slovenci, nosioci Karađorđeve zvezde ~ Slovenci, nosioci Karađorđeve zvezde, snimljeni 1988. godine
Labin 1987. ~ Štrajk rudara u Labinu, Istra, 1987.
Budimpešta, emigrantski „goli otok“ ~ Budimpešta, emigrantski „goli otok“, 1992.
Demonstracije u Beogradu 5. oktobra 2000. godine ~ Demonstracije u Beogradu 5. oktobra 2000. godine
Prota Dragutin Guta Đorđević ~ Prota Dragutin Guta Đorđević, zaboravljen čovek leskovačkog kraja
Franc Piler, Beč, 1913. ~ Franc Piler, Beč, 1913. Nemac sa šajkačom i opancima
Vesela mašina ~ Vesela mašina ~ starinski kazani za pečenje rakije
Studenti ~ Studenti su ozbiljno uzdrmali režim Slobodana Miloševića
Koviljka Jarić ~ Koviljka Jarić lepa kolekcionarka iz Zagreba. Snimci iz februara 1989. godine
Lazar Brankov ~ Lazar Brankov svedok sa suđenja Rajk ~ Brankov, u Budimpešti 1949. godine

Dragoslav Simić je osnivač vodećeg novinarskog sajta sa prostora nekadašnje Jugoslavije. Sajt je elektronsko delo jednog autora. Sajt se bazira na dokumentarnim radio emisijama, fototeci, istraživačkom radu u oblasti radiofonije, književnim tekstovima i novinskim zapisima Dragoslava Simića. Sajt baštini živu reč našeg XX veka, spada u oblast nematerijalne kulture.
www.audioifotoarhiv.com
Sajt pokrenut jula 2009.

~ Vidi fotografiju

~ Matija Bećković o autoru sajta. Slušaj:   (mp3)

O sajtu su napisali:
Mirjana Brković ~ Dr Mirjana Brković, Upravnica Centralne biblioteke Univerziteta u Novom Sadu - VIDI (pdf)
British Library ~ Milan Grba, Kustos Southeast European Studies The British Library - VIDI (pdf)
Irina Subotić ~ Pismo Irine Subotić istoričarke umetnosti - VIDI
Slobodan Mandić ~ Slobodan Mandić, istoričar, Istorijski arhiv Beograda - VIDI (pdf)

Staza Vašeg puta vodi Vas u svet audio i foto arhiva novinara Dragoslava Simića.
Najznačajnije ličnosti iz političke i kulturne istorije nekadašnje Jugoslavije i današnje Srbije, pojavljuju se u izlozima ovog sajta.
Možete čuti veliki broj dokumentarnih radio emisija Dragoslava Simića i njegovih kolega po izboru urednika ili gledati fotografije snimljene iz profesionalnog ugla. Sajt otvara sačuvane porodične zvučne arhive na srpskom jeziku nastale pre i posle Drugog svetskog rata.
"Gosti sajta", “Knjige koje govore”, "Vaša pisma", "Radio kritika", "Prijatelji sajta", "Novi projekti", "Retke knjige" ~ samo je deo stranica ove elektronske izložbe okrenute novim medijima u svetu.
Sajt spada u domen nematerijalne kulture. Sajt je nekomercijalan.
Pristup sajtu je slobodan. Podržite ga donacijom. Novčani prilozi uplaćuju se preko žiro računa.
Informacije: urednik sajta Dragoslav Simić sicke41@gmail.com


Abdulah Sidran na talasima Radio Beograda 2, dokumentarni program  Rođeni pripovedač, glasoviti bosanski pesnik Abdulah Sidran, o ljudima i događajima, o sebi. Govor slika ~ govori da bih te video, ~ mogla bi da bude odrednica ove izuzetno bogato opremljene stranice jedne od najzanimljivijih na sajtu Audio i Foto arhiv SIMIĆ.
Od pisca: Sjećaš li se Doli Bel, Otac na službenom putu, Otkup sirove kože /Beogradsko izdanje, Službeni glasnik 2012/, Oranje mora i druge knjige.
Razgovor sa Sidranom u Sarajevu vodio i snimio urednik sajta Dragoslav Simić jula 2016. godine. Stranica “Gosti sajta”.
Advokati  Iz komentara profesora Todora Kuljića. Tekst objavljujemo po izboru urednika sajta.
“...Nikakve dublje promene advokatski ceh ne zagovara. A i što bi? Pravda je danas procedura, a ne solidarnost. Advokati su virtuozi procedure, a ne braniči pravde. Proceduralno je moćan onaj ko je kadar da plati. Sirotinja je proceduralno nemoćna. Pravda je tu samo rastegljiva kamuflažna retorika...” Više na stranici “Promocije”.
Aeroput  Urednik sajta ovom radio emisijom obeležio je osnivanje prve domaće putničke avio kompanije u Beogradu 1927. godine. Čućete profesorku Mirjanu Krstulović naslednicu imovinskih prava ove kompanije, zemaljskog domaćina koji je dočekivao i ispraćao putnike i avione, Ognjena Bogdanoviča i Stanku Jovanović iz Amerike, čiji je otac Čeda Dimitrijević trgovac iz Beograda, najčešće leteo avionima Aeroputa. Emisija je snimljena 2007. godine. Stranica „Moć radija“.
Akordi Đerdapa, gramofonska ploča  Ploča je snimljena namenski, delila se kao poklon graditeljima Đerdapske brane. Objavljena je sedamdesetih godina prošlog veka u vreme kada je puštena u rad Hidro elektrona Đerdap. Sadrži 4 pesme, dve u džez varijanti koje izvodi Tihomir Petrović i dve u narodnoj varijanti koje izvodi Predrag Cune Gojković. Stranica „Porodični tonski arhivi“.
Akvaviva Kolekroče  Na jugu Italije u pokrajini Molize nalaze se tri sela koja su još od 16. i 17. veka naseljena slovenskim življem. Emisija je snimljena 1986. godine u selima Akva Viva, Monte Mitro i San Feliče. Stranica "Moć radija" i spada u najzanimljivije emisije Dragoslava Simića urednika sajta.
Alex Bufon, životopis  „...Najveći uspeh je postigla moja AUTOBIOGRAFSKA PREDSTAVA: ALEX BUFON (što u prevodu na srpski doslovno znači: ŠANJI DVORSKA LUDA). Živim u najturističkijem gradu u čitavoj Južnoj Americi Viña del Maru koji pripada regionu Valparaiso i moj lik (ALEX BUFON) je zvanični zaštitni znak na turističkim katalozima... Dakle ja nisam običan ulični zabavljač već VIP ulični zabavljač kojeg poznaje celo Chile...“
Najnedobičnija priča na sajtu u seriji USMENA ISTORIJA. Od „Upaljača za atomsku bombu do Alexa Bufona“. Stranica „Moć radija“.
Aleksandar Ajzinberg, životopis “kao za film”  Aleksandar Ajzinberg, arhitekta, rođen je 13. maja 1930. godine u Beogradu. Za vreme nemačke okupacije 1941. godine, sa roditeljima je bio hapšen od strane četnika Koste Pećanca, a početkom 1942, pred deportaciju u logor na Sajmištu, sa majkom pobegao iz zatvora i krio se u Homoljskim planinama uz pomoć četnika Draže Mihailovića i meštana, sve do kraja nemačke okupacije, oktobra 1944. godine. Njegov otac je, kao Jevrejin, ubijen u gasnom kamionu između Starog Sajmišta i Jajinaca.
Po završetku II Svetskog rata bio je dva puta zatvaran (1945. i 1947.) da bi nove vlasti proverile nije li bio saradnik okupatora ili narodni izdajnik. Živi u Beogradu. Stranica "Gosti sajta".
Dr Aleksandar Balabin, životopis  Ukratko: kum na krštenju malog ruskog emigranta, u Beogradu, kralj Aleksandar, Jasenovac 1941. i bekstvo, kurir kod Draže Mihajlovića, udarnik na radnim akcijama, iseljavanje iz Jugoslavije, veliki majstor Masonske lože Australije... jeste neobičan život dr Balabina. Poslednji kontakt sa njim imao sam 1995. godine kada mi je stiglo pismo od njega, što je sve opisano na stranici "Gosti sajta".
Profesor Aleksandar Jerkov, životopis  Profesor Filološkog fakulteta u Beogradu, sjajan besednik, na stranici "Radio emisije iz kolekcije" govori svoju autobiografuju uživo.
~ Aleksandar Jerkov govorio je na predstavljanju knjige „Književnost i radio“ 24. januara 2005. godine. Stranica „Predavanja u Kolarčevoj zadužbini“.
Aleksandar Karađorđević Izvori koji se mogu naći u domaćim tonskim arhivima o sahrani kralja Aleksandra 18. oktobra 1934. na Oplencu, praktično ne postoje i svode se na filmski materijal i novinske izveštaje. Međutim u nemačkom tonskom arhivu sačuvan je direktan prenos sahrane kralja Aleksandra koji prenose nemački reporteri sa beogradskih ulica. Početkom 2010. godine došli smo do ovih tonskih zapisa zahvaljujući istraživanju dr Dragoljuba Pokrajca profesora informatike na univerzitetu Delaver u Americi. Stranica "Predavanja u Kolarčevoj zadužbini"
Aleksandar Karađorđević u poseti Bugarskoj govori  Kralj Aleksandar stradao u atentatu u Marselju oktobra 1934, govori u poseti Bugarskoj avgusta 1934. Stranica "Knjige koje govore"
Aleksandar Lesa Đorđević zemljoradnik  U selu Gornja Crnuća kod Gornjeg Milanovca, sreo sam seljaka Lesu koji je hteo da ispriča kako je postupio da bi u jednom trenutku svog života postao otac. Kad medicina ne pomogne, seljaci se obraćaju vračarama. Ovo je kratka priča iz 1978. godine. Stranica “Zvučna pisma”.
Aleksandar Spasojević 
Kale govori 
lična istorija
Užice, partizani i četnici, Đilas, advokat Jovo Barović, sestra Dušanka, Institut za istoriju, “Elektrifikacija Srbije”, vreme Miloševića, na stranici “Moć radija”.
Aleksandar Fredi Mošić govori  Ili „Jevrejin koji je imao sreće“. Danas /90./ Fredi Beograđanin, sveže, mentalnom snagom mladića govori o danima bombardovanja Beograda, aprila 1941. i šta se to dogodilo da je „imao sreće“. Stranica "Gosti sajta"
Aleksandar Solženjicin: “Arhipelag Gulag”  Srpsko hrvatsko izdanje knjige Aleksandra Solženjicina “Arhipelag Gulag” u prevodu Vidaka Rajkovića bibliotekara sa Cetinja, objavila je u Beogradu izdavačka kuča “Rad” 1988. godine. Tim povodom profesor Nikola Milošević dao je izjavu novinaru Dragoslavu Simiću. Profesor Milošević proglasio je “Arhipelag Gulag” knjigom veka... Emisija i razgovor sa prevodiocem i profesorom Miloševićem na stranici “Gosti sajta”.
Aleksandar Tišma govori  Na stranici "Volite li kratke priče" Aleksandar Tišma čita svoju priču "Čovek u mlečnom restoranu". Dat je i kratak istorijat nastanka ove stranice kao i originalni potpisi pisaca koji su u ovom projektu učestvovali.
Aleksandar Zograf životopis  Aleksandar Rakezić, poznat po pseudonimu Aleksandar Zograf, je rođen 1963. godine u Pančevu. U jugoslovenskoj periodici objavljuje stripove počev od 1986. godine, a od početka devedesetih aktivnije objavljuje u inostranstvu, najpre u Americi, gde je njegove radove objavljivao jedan od najpoznatijih izdavača alternativnog stripa u svetu, Fantagraphics Books iz Sijetla. Ovaj strip crtač govori i o „Miki Mišu“ najpoznatijem stripu u Kraljevini Jugoslaviji. Stranica „Gosti sajta“.
Alija Hodžić govori  Sociolog, Beograd ~ Zagreb, 1968. Stranica "Gosti sajta"
“Alisa više ne stanuje ovde”  Ranko Jakovljević: minijatura iz anatomije morala
U ovom radu razmatraju se navodi iz dva dokumenta pronađena u Poverljivom delovodnom protokolu Carinarnice Zaječar 1945. g , u sklopu razlika između stvarnog i proklamovanog na polju morala u društvu nakon oslobođenja Timočke krajine od nemačke okupacije, odnosno sa povodom davanja prikaza o nekima od negativnih aspekata tekovima tzv. socijalističke revolucije. Stranica: "Da li ste pročitali ove knjige"
Alkohol u Balkanskom ratu  Dr M. Đ. Popović
Predavanje držano na XIV. Međunarodnom kongresu protivu alkoholizma držanog u Milanu od 21-28 septembra 1913. godine.
Stranica "Da li ste pročitali ove knjige?"
Američka radio drama “Draža Mihailović”, 1942.  Predratni radio govori, Beograd 1939. ~ Njujork 1942.
Nepoznati snimci iz 1939. i 1942. godine pronađeni u Americi. Otkupio dr Dragoljub Pokrajac.
Emisija kratkotalasne radio stanice Beograd: Pozdrav američkim slušaocima pred otvaranje Svetske izložbe u Njujorku 1939. Direktan prenos. ~ KRALJ PETAR GOVORI U AMERIČKOM SENATU, 1942. ~ KRALJ PETAR U SENATU, DRUGI PUT, 1942. ~ KRALJ I GUVERNER MIČIGENA U POSETI jednoj FABRICI AVIONA, RAZGOVOR SA JUGOSLOVENSKIM RADNICIMA, 1942. ~ KRALJ NA SRPSKOM KRATKO U FABRICI ORUŽJA, 1942. ~ ISTA FABRIKA, KRALJ NA ENGLESKOM, 1942. ~ AMERIČKA RADIO DRAMA „DRAŽA MIHAILOVIĆ“, proizvodnja 1942. Stranica “Kolarčeva zadužbina”. Priredio urednik sajta Dragoslav Simić.
Američke ploče,
naša muzika i orkestri 
Stiv Kozobarić iz Klivlenda poseduje snimke iz kataloga „Muzika južnoslovenskih naroda” (1904–1944) s imenima pevača čije su ploče snimljene u Americi do 1941, ali i kasnije. Evo izvoda: Dušan Jovanović „Čika Pera jaše konja bela”, Njujork 1925; Tamburaški zbor „Jorgovan” i pesma „U kafani nas dva brata”, Njujork 1926; duet Aneta Nikolić i Vlada Konstantinović „Mene djevu ženi vrag”, Njujork 1929; Mješoviti trio „Jugoslavija” izvodi „Brankovo kolo”, Njujork 1929; Banat tamburica „Radikalsko kolo”; Milan Verni i tamburica orkestar: „Na te mislim djevo mila”, Njujork 1940. itd. Posredstvom dr Dragoljuba Pokrajca ovu muziku možete čuti na stranici “Porodični tonskih arhivi”. Priredio urednik sajta Dragoslav Simić.
Anatolije Ivanović  Po izboru urednika sajta Dragoslava Simića, objavljujemo tekst Predraga Savića: „Tri egzila Anatolija Ivanovića”. Stranica „Promocije“: „Kao mlad ruski emigrant Anatolije je u periodu između dva svetska rata u Srbiji postao jedan od najuspešnijih izdavača i dao nemerljiv doprinos srpskoj duhovnosti i kulturi. Inicirao je prevode dela vodećih jugoslovenskih pisaca na nemački, štampao ih u svojoj štampariji i nemačkim knjižarama prodavao. Ivanovićevi potomci iz Venecuele nedavno su pokrenuli postupak njegove rehabilitacije.“ Piše Predrag Savić, novinar i advokat iz Beograda.
„Anatomija desnice“  Knjiga „Anatomija desnice“ profesora sociologije Todora Kuljića koja se pojavila na Sajmu knjiga u Beogradu, 2013. bila je povod da sa profesorom Kuljićem urednik sajta Dragoslav Simić načini opširan razgovor koji je na sajtu objavljujem u celini. Iako je sadržaj knjige izbor njegovih tekstova štampanih u raznim listovima i časopisima za proteklih 35 godina, knjiga ne spada u obične „zbirke sećanja“ kakve se mogu sresti u velikom broju na pultovima Interneta. Stranica „Gosti sajta“.
Andrija Radenić istoričar govori  Andrija Radenić rođen je 1913. godine, a umro je u Beogradu u svojoj 97. godini. Bio je to jedan od onih istoričara kojima je strast za proučavanjem prošlosti i veliko znanje omogućilo da u istorijskoj nauci ostave veliki trag. Naslov “Od Načertanija 1844. godine do stvaranja Jugoslavije 1914–1918.”, samo je jedan od približno dvedeset obimnih knjiga koja su ostala iza ovog naučnika. Tonski zapis od 4 minuta gde govori Andrija Radenić može se čuti na stranici “Gosti sajta”. Snimak je načinio Dragoslav Simić 2003. godine, a taj tonski zapis pronađen je sredinom 2016. godine.
Anka Jakšić govori  Sociolog, bibliotekarka i lektorka, sa devojačkim prezimenom Bjelobaba, dala je interesantno svedočenje o Studentskim demonstracijama 1968. Stranica "Gosti sajta"
Dr Anka Matić govori  Članica KP Jugoslavije iz Zagreba, boravi u Parizu kao stipendista francuske Vlade od 1938. do 1940. godine, do kapitulacije Francuske. Međutim ona i dalje ostaje u Parizu i radi na prebacivanju španskih boraca Jugoslovena, učesnika Španskog građanskog rata iz Francuske u Jugoslaviju. Izvanredno svedočenje ove žene o zaboravljenim delovima istorije kao što je recimo njen susret sa Titom u Parizu 1939. godine. Tonski zapis Anke Matić načinio /i sačuvao/ u Zagrebu oko 1982. godine urednik sajta Dragoslav Simić. Stranica “Gosti sajta ~ Mikrofonom kroz XX vek.”
Antonije Isaković govori  Bio je srpski književnik, potpredsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1980. do 1992. Dobitnik je mnogih književnih nagrada, poznat je kao pisac čija dela su u Jugoslaviji najviše ekranizovna ("Gospodar i sluga", "Tren 1" i "Tren 2", "Govori i razgovori"). Umro je u Beogradu u 78.godini života. Njegova zbirka kratkih priča "Berlin kaput" spada u najlepše kratke priče napisane na našem jeziku. Stranica "Volite li kratku priču?". Prijatelji su ga zvali Lule. I ja sam ga upoznao u njegovom stanu na Studentskom trgu u Beogradu. Snimio sam tada dve njegove priče koje čita Antonije Isaković: “Ždrebe” i “Ribe”.
Antonije Sič, istorija slučaja Sič  Ovog leta, jedan ulični kontejner u koji su radnici Gradske čistoće ubacivali knjige nečije kućne biblioteke za otpad, otkrio je pohabanu kožnu torbu. Uvidom u sadržaj koji će biti temljeno pretresen u ovoj priči, nađena su lična dokumenta o nacionaliziaciji radnje malog beogradskog trgovca Antonija Siča koje je ovaj čovek uredno čuvao i sređivao godinama.... U kratkoj istoriji slučaja, nađenoj u torbi, vidi se kakva je sudbina zadesila ovog čoveka kada je radnja oduzeta od Siča 1948. godine. Mesec dana nakon ovog događaja, njega sa porodicom izbacuju iz malog zakupljenog stana u ulici Majke Jevrosime 43.... CEO TEKST na stranici “Volite li kratku priču”. Autor Dragoslav Simić. Objavljene su i fotografije nađene u torbi.
Apatin,
Volim da slušam muziku Aleksa Bufona 
Radio emisija urednika sajta Dragoslava Simića, pod ovim nazivom je dobila nagradu na Festivalu reportaže 2013. u Apatinu (INTERFER). Ovu nagradu kao i ostale nije pratio novačani deo već samo diploma.
Ukratko, 1992. godine je snimljena radio emisija “Upaljač za atomsku bombu”, u Budimpešti, a nekoliko meseci kasnije snimljen je film “Gde je zemlja Šanji Kelemena” takođe u Budimpešti, režija Miša Milošević i Dragoslav Simić. Film možete videti na sajtu.
Juna 2013. godine Šanji, sada Aleks Bufon, ulični zabavljač u Čileu, slučajno pronalazi ovaj sajt i svoj film. Ukratko, to je sadržaj emisije “Volim da slušam muziku Aleksa Bufona” koja je dobila nagradu na Festivalu reportaže 2013. Stranica "Moć radija"
Aprilski rat 1941. u sećanjima pilota  Autentični tonski zapisi su načinjeni devedestih godina XX veka sa 10 pilota JKV koji su uzleteli svojim avionima sa raznih aerodroma u Jugoslaviji, prema nemačkoj sili, u vazduhu. Njihova sećanja, kada se slušaju danas, bude sentimentalna osećanja prema ljudima koji su svoj poziv pilota stavili u službu otadžbini iako svesni da pred moćnom Luftvafe malo mogu da urade. Stranica “Knjige koje govore”.
Aprilski rat 1941.
Pilot Velizar Vučković govori 
Neverovatna priča uživo pilota koji je aprila 1941. dobio zadatak da izbaci bombe na nemačku kolonu. U povratku kopilot primećuje da se bombe sa njihovog aviona nisu otkačile. „Natrag na kolonu“, ~ naređuje Vučković... Stranica „Gosti sajta“.
Aquaviva Collecroce  Na jugu Italije u pokrajini Molize nalaze se tri sela koja su još od 16. i 17. veka naseljena slovenskim življem. Emisija je snimljena 1986. godine u selima Akva Viva, Monte Mitro i San Feliče. Stranica "Moć radija" i spada u najzanimljivije emisije Dragoslava Simića urednika sajta.
“Arhipelag Gulag”,
roman veka 
Srpsko hrvatsko izdanje knjige Aleksandra Solženjicina “Arhipelag Gulag” u prevodu Vidaka Rajkovića bibliotekara sa Cetinja, objavila je u Beogradu izdavačka kuča “Rad” 1988. godine. Tim povodom profesor Nikola Milošević dao je izjavu novinaru Dragoslavu Simiću. Profesor Milošević proglasio je “Arhipelag Gulag” knjigom veka... Emisija i razgovor sa prevodiocem i profesorom Miloševićem na stranici “Gosti sajta”.
Atentator Gavrilo Princip i svešetnik Kosta Božić  Vest iz Londona: Sarajevski sveštenik Kosta Božić koji je pred atentat, 28. juna 1914. pričestio Gavrila Principa, bio je pradeda engleske novinarke i književnice Katharine Quarmby. Naslov njene knjige: “Sveštenik, atentator, i nadvojvoda Franc Ferdinand”, napisala Katharine Quarmby. Ova vest ne bi bila jasna, ako ne kažemo da ima direktne veze sa urednikom sajta, a iz priloga će se razumeti i zašto. Stranica “Promocije”.
Australija Milana Bundala, životopis  Životopis Milana Bundala iz Australije
Pod nazivom Srbi, Hrvati i Englezi u životu Milana Bundala na stranici “Gosti sajta”, može se čuti vrlo zanimljiva priča ovog čoveka koga sam snimio u gradu Volongogongu, Australija, 1991. godine. Priča spada u lične istorije.
Aušvic~ Ložač iz logora Aušvic  Ovo je priča penzionisanog milicionera Čede Petrovića koji je deo svoje mladosti proveo u krematorijumu zloglasnog nacističkog logara. Zapisao Dragoslav Simić urednik sajta.
“Rođen sam na Kosovu, selo Livade. Moja majka i moj otac imali su desetoro dece . Ja sam kao mali, najstariji, čuvao tuđu stoku. Nisam imao ni kaiš - pantalone da vežem. I zimi i leti bili smo bosi. Parče hleba za ceo dan. Tako je to bilo do moje osamnaeste godine, do 1941. Tad sam prišao Partiji.
Bio sam partizanski kurir. Odnosio sam poštu, a zatatak mi je bio da budem kao crkvenjak u seoskoj crkvi, da me ne uhvate. Znao sam napamet sve molitve i ceo crkveni obred.
Jednoga dana došlo je do provale i balisti su nas predali Nemcima. Bila su blokirana sva srpska sela, pa su pored mene uhapšeni bili i mnogi moji zemljaci. Oterali su nas u školu u Livade, sve osumnjičene. Odatle, terali su nas u vojni odsek u Prištinu putem kao ovce. Roditelji su išli kroz njive, sa strane. Žene su kukale, a vojnici su ih kundačili...”
Više na stranici “Gosti sajta”.
Aušvic, nemački koncentracioni logor govori  „Ložač iz logora Aušvic“ je neverovatna priča Čede Petrovića koga sam snimio 1984. godine u Beogradu. Uhapšen 1943. od strane Nemaca na Kosovu, odveden 1944. u logor u Aušvicu. Bio je poslednji „ložač“ u krematorijumu pred dolazak Sovjetskih trupa. Stranica „Gosti sajta“ i „Knjige koje govore“.
"Autobigrafije uživo"  Ova knjiga poseduje stenograme svega što je izgovoreno u seriji emisija "Govori da bih te video" sa podnaslovom "Autobiografije uživo". Svi stenogrami su autorizovani, dopisani su od strane priređivača uvodni delovi zato što se knjiga kao medijum pisane reči razlikuje od tonskih zapisa. U tonskim zapisima sačuvane su špice emisije „Govori da bih te video“, kao i potpuna autentičnost dešavanja u studiju, sa nekom tehničkom ili drugom greškom, što je za živi program uobičajeno, dakle, onako kako je mikrofon beležio glas. Emisije nisu iznova montirane. Čitalac, odnosno slušalac, imaće dvostruko zadovoljstvo da čita knjigu ili čita i sluša uporedo učesnike emisija. Ovaj program realizovan je od februara do septembra 2006. godine. Stranica "Radio emisije iz kolekcije".
"Autobigrafije uživo"
govore svi učesnici 
Kаzivаnjе Đorđa Malavrazića nа tribini о knjizi „Аutоbiоgrаfiје uživо“ Drаgоslаvа Simićа, Kоlаrčеvа zаdužbinа, mај 2007. Stranica „Gosti sajta“.
Autobiografija uživo DRUGA SERIJA
govore svi učesnici 
Ovo je DRUGA serija Autobiografija uživo, ali ne i knjiga. Emisije o kojima je reč snimljene su 2007. i 2008. godine.
Govore: Desimir Tošić politički radnik i publicista, profesori Ljubiša Rajić i Milo Lompar, pisac Vule Žurić, istoričarke Latinka Perović i Dubravka Stojanović, verski analitičar Živica Tucič, istoričar Slobodan G. Marković, novinari Miša Brkić, Nebojša Milosavljević i Mira Adanja Polak, karikaturista Jugoslav Vlahović, sociolog Mihajlo Mihajlov, dirigent Vojislav Bubiša Simić, kulturolog Zorica Tomić, profesorka Svenka Savić i drugi. Stranica “Gosti sajta”.
Autobiografija uživo, Stjepan Mesić govori  Politička autobiografija uživo. Stjepan Mesić bio je predsednik hrvatskog parlamenta u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, zatim predsednik predsedništva SFR Jugoslavije, prvi premijer nakon osamostaljivanja Hrvatske i u dva mandata predsednik Republike Hrvatske, od 2000. do 2010. godine. Stranica “Gosti sajta”.
Autofonografija Dragoslava Simića  Autofonografija je reč koju je autor izmislio i pretvorio u imenicu. Autofonografija je eksperiment, konstrukcija reči izmisljena u želji da kratkim tonskim zapisima u trajanju emisije od 30 minuta prikaže profesionalnu biografiju vremena.
Emisija “Autofonografija” komponovana je kao “parada zvučnih slika”. U emisiji sam kako je napisano predstavio svojim glasom potrebne tonske inserte koji će omogućiti slušaocu da stekne uvid u široku lepezu događaja sa kojima smo živeli. Stranica “Gosti sajta”.
Autostopom do SPAČEKA  Dragoslav Simić urednik sajta: Autobiografske beleške pisane slikama i slikane rečima, prema sačuvanim ličnim fotografijama i razglednicama na stranici sajta „Fotografije“ i na FB sajta, u 66 slika, obuhvataju deo privatnog života autora: pešačenje kroz Evropu, zatim vožnju spačekom kroz razne zemlje, neobične susrete sa prijateljima, ljudske sudbine. Autostopom do spačeka je FB roman u malom. Jedan od komentara sa FB. Vladislav Frode: Svaka vam čast, ne pamtim da sam skoro video na FB nešto ovako lepo i dobro! Hvala vam!
"Avenija Amerika"  Zahvaljujući seriji tekstova kolege Milana Mišića dopisnika dnevnog lista POLITIKA iz Vašingtona koje je pod nadnaslovom “Avenija Amerika”, objavljivao njegov list, naši čitaoci su mogli, između ostalih tema, više da doznaju o “knjigama na struju”. Uz saglasnost Milana Mišića koji tekstove objavljuje od septembra 2009. godine u Kulturnom dodatku “Politike”, posetioci ovog sajta moći će da uživaju u otrkivanju budućnosti.
Kratka biografija Milana Mišića: Milan Mišić (1949), dopisnik ”Politike” iѕ SAD, diplomirao je novinarstvo na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. U ”Politici” je od 1972. Bio je dopisnik iz Južne Azije (Nju Delhi) u dva mandata (1978-82. i 1986-89.) i sa Dalekog Istoka (Tokio – 1989-92). Odgovorni, pa glavni i odgovorni urednik ”Politike” od 2001. do 2005. Pored spoljnopolitičkih tema, piše i o visokoj tehnologiji, globalizaciji i fenomenima modernog doba. Stranica "Prijatelji sajta".
Avram Izrael govori  Sada vlasnik špedicije, u vreme NATO bombardovanja Srbije 1999. godine nalazio se na čelu Centra za obaveštavanje javnosti o preletu aviona NATO saveza. Ostaće zapamćen njegov karakterističan glas koji su emitovale sve radio stanice: "Pažnja, pažnja. Pođite u skloništa..." Stranica "Knjige koje govore"
Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana