Lako i brzo  |  Početna

YouTube facebook

AVENIJA AMERIKA

Superherojski ”Osvetnici” šampioni gledanosti

Posle dve godine opadanja, prihodi sa blagajni ”multipleksa” u 2012. povećani

Milan Mišić

U Americi ”ponovo radi bioskop”, ili tačnije, ponovo mu raste popularnost, posle dve godine opadanja entuzijazma Amerikanaca za najpopularniju i (izvan kuće) najjeftiniju zabavu. Pošto je većina ”multipleksa” (bisokopa sa više dvorana) ovde deo šoping centara, dvosatno sedenje u mraku, sa ogromnom posudom kokica i podjednako velikom čašom koka-kola (ili neke druge zašećerene vodice) još je aktuelna formula za dobar provod.

Do kraja godine ostalo je još par dana, ali je Holivud već izveo svoju računicu. Po tradiciji, najpouzdaniji godišnji bilans se prvo pojavljuje na sajtu hollywood.com, gde ga potpisuje Pol Dergarabedijen, glavni ekspert za bioskopsku ekonomiju i najcitiraniji analitičar holivudske industrije zabave.

Dergarabedijen je ovoga puta bio glasnik dobrih vesti. Ove godine je u bioskope ušlo 5,6 odsto više gledalaca nego lane. Na blagajnama je prodato 1,36 milijardi ulaznica, u poređenju sa prošlogodišnjih 1,29 milijardi.

U dolarima, ovogodišnji saldo je lepa svota od 10,8 milijardi dolara, 6 odsto više nego 2011. Uspeh je utoliko veći što cene karata nisu povećavane, a ovo je inače najveći godišnji skok još od 2002.

Ova godina je pokazala i da se menjaju ukusi publike i da na to brzo reaguju i producenti i holivudski studiji. Prolazi naprimer moda trodimenzionalnih (3D) projekcija (kada se film gleda kroz specijalne naočare koje se dele na ulazu) – ove godine ih je izneto samo 28, u poređenju sa prošlogodišnjih 34 - a sve je popularniji ”ajmeks”, džinovsko platno, koje podrazumeva prethodno snimanje na filmu većeg formata od standardnog. Prihodi dvorana sa ”ajmaks” projekcijom su za 50 odsto veći nego u prethodnoj godini (nijedan film nije inače u celini snimljen na traci velikog formata, pre svega zbog cene, što se vidi tokom prikazivanja).

Dergarabedijen konstatuje da je ovogodišnji uspeh utoliko veći, jer je omanula letnja sezona (kada se iznose uglavnom ”laki filmovi”) u kojoj se inkasira oko 40 odsto godišnjeg prihoda – bila je najlošija u poslednjih 19 godina.

U celini, filmsku 2012. je izvuklo nekoliko hitova: ”Igre gladi” u martu i najnoviji Džems Bond (”Skajfal”) u novembru. ”Igre gladi” (iz ”Lajonsgejta”), film namenjen uglavnom tinejdžerima i ”mlađim odraslima”, doneo je 408 miliona dolara na domaćem terenu, a kad se uključe i prihodi iz ostatka sveta, ukupno 686 miliona (a upravo je počeo drugi život: na DVD i ”blurej” pločama).

Agent ”007” koji je ove godine obeležeio pola veka na filmu, pokazao je da se stara ”franšiza” može uspešno podmlađivati. ”Skajfal” je uspeo ne samo komercijalno, nego i kao ukupni filmski doživljaj, pa su ove godine neki kritičari po prvi put pominjali da bi mogao da bude i kandidat za nekog od 24 ”Oskara” koji će biti dodeljeni u februaru u iduće godine. Dosad je ubrao 280 miliona ovde i u Kanadi, a još 694,3 miliona u ostatku sveta, čime je postao najprofitabilniji ”Džems Bond” dosad, čak i kad se prihodi prethodnih koriguju za stopu inflacije.

Apsolutni rekorder 2012. su međutim ”Osvetnici” (“The Avengers”) iz ”Marvel studija” (distribucija ”Dozni”), film o super heroju iz takođe ”Marvel” stripa. Naravno, i ovo je šarena laža za mlađu publiku zasnovana mahom na specijalnim efektima, dovoljno međutim privlačna da samo u Americi od ulaznica donese prihod od 632,4 miliona, a sa onim iz inostranstva ukupno 1,51 milijardu.

Milijardu je premašila i po ocenama kritike veoma uspela najnovija epizoda ”Betmena” (”Uspon vrnog viteza”), u režiji Kristofera Nolana, inače treći deo njegove trilogije sa glumačkom ekipom iz prve lige: Kristofer Nolanom, Majlom Kejnom i En Hatevej, koji je posebno bio impresivan u svojoj ”ajmeks” verziji. ”Ajmeks” (IMAX) je inače skraćenica od prvih triju slova engleskih reči ”image maximum” i reč je o tehnologiji koja koristi specijalnu traku od 65 milimetara (standardna je 35mm). Film kroz kameru prolazi horizontalno (umesto vertikalno kod klasičnog filma), a svaka sličica je dimenzija 69,6 puta 48,5 milimetara. Najmanje platno je dimenzija 22 sa 16 metara, a najveće 35,7 sa 29,4 metra (”ajmeks” dvorana u Sidneju, Australija).

Da se vratimo ”Betmenu”: na običnom i velikom platnu u Americi je zaradio 448,1 milion, a globalno 1,08 milijardi, na uloženih oko 230 miliona (produkcija ”Osvetnika” koštala je desetak miliona manje).

Ko reskira taj dobija, pravilo je koje očigledno važi i za Holivud, čija je ekonomija ustvari ciklična: velike hitove prate i podjednako spektakularni promašaji. Mada je i ova poslednja kategorija relativna.

Film ”Džon Karter” o međuplanetarnim avanturama junaka iz serije romana autora ”Tarzana” Edgara Rajsa Barouza, koji je koštao 250 miloiona, izuzetno loše je prošao kod kuće, ali je zato bio veliki hit u Rusiji, pa je ipak pokrio troškove i doneo nekih 30 miliona viška. Slično je prošao, s tom razlikom da je manjak domaće publike nadoknadila ona u Kini, i četvrti nastavak animiranog ”Ledenog doba”, čiji su simpatični likovi ovde doneli 161 milion, ali 714 miliona u inostranstvu, od čega 68 miliona samo u Kini.

”Ovo je prekretnička godina za odnose Holivuda i Kine”, izjavio je tim povodom Fil Kontrino, urednik sajta boxoffice.com koji se bavi filmskom ekonomijom.

Najzad, jedan od ove godine uočenih holivudskih fenomena je uspeh filmova za ”seniore”, u kojima su glavni akteri oni u već zrelom dobu života u interpetaciji glumaca kojima je lako da se poistovete sa njihovim problemima.

Takva je naprimer komedija ”Houpspring” sa Merili Strip (63) i Tomi Li Džonsom (66), kao bračnom paru koji nastoji da povrati neke emocije iz mladosti. Ričard Gir (63) u ”Arbitraži” igra pokvarenog menadžera jednog investicionog fonda, a Frenk Langela (74) u ”Frenku i robotu” je ostareli provalnik kome društvo pravi usavršeni robot. Holivud otkriva da profit mogu da donesu i sede kose.

Sajt
www.audioifotoarhiv.com
je nekomercijalan i spada
u domen nematerijalne
kulture.
Izdržava se od donacija.
Podržite ga.

Adresa urednika:
Dragoslav Simić
sicke41@gmail.com

Pošaljite svoje utiske o ovoj strani na adresu urednika sajta: Dragoslav Simić, sicke41@gmail.com. Vaše pismo može biti objavljeno.

« Nazad

Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana