Lako i brzo  |  Početna

YouTube facebook

AVENIJA AMERIKA

Raskrinkana velika e-zavera

Neobičan ishod antimonopolitičke akcije na tržištu elektronskih knjiga: ojačan dominantni monopolista

Milan Mišić

Vašington – U sporu o kojem smo na ovom mestu pisali krajem juna, u međuvremenu je doneta presuda. ”Epl”, velika tehnološka kompanija, proglašen je krivim za monopolističko ponašanje, domunđavanje sa velikim izdavačima da se sa jedne strane oslabi stisak najveće virtuelne knjižare, ”Amazona”, nad distribucijom elektronskih (digitalnih) knjiga, a sa druge da se poveća njihova cena. Okrivljeni je najavio žalbu, a dok se ona sprema, u najavi je i poseban sudski proces u kojem će tužilac opet biti država, odnosno Department pravde, na kome treba da se odredi kazna.

Iako se ovo reklamira kao akcija sprečavanja monopolističkog ponašanja, ili razbijanja kartela koji je, kako je ocenila sutkinja Denis Kot, ”Epl” napravio sa pet velikih izdavača, rezultat je, prema ocenama ovdašnjih insajdera u ovom biznisu, da je ojačan dominantni monopolista. ”Amazon” sada ima široko polje da ovaj posao podešava prema svojim dugoročnim interesima.

Kao neposredan rezultat, očekuje se da e-knjige nešto pojeftine (mada ne na nivo pre ulaska ”Epla” na ovo tržište), ali i da, pošto glavni planetarni igrač u onlajn trgovini uopšte sasvim sigurno nema nameru da se pretvori u neprofitnu organizaciju, kasnije opet poskupe.

Šta više, ceo proces je ukazao i na nešto što u novom načinu prodaje i čitanja knjiga suštinski nije u redu. Jeste da je kupovina knjige ”na dugme” praktična, kao što je to i mogućnost da se u uređaju od stotinak grama nosi cela biblioteka od 1.000 knjiga, ali tek odnedavno postaje jasno da elektronska knjiga, koja inače nije nešto opipljivo, nego samo digitalni ”fajl”, ustvari nije u vlasništvu kupca, jer on kupuje samo licencu, pravo na čitanje.

Obaška što prilikom čitanja prodavac tog prava stalno gleda preko ramena čitaoca i negde u svom kompjuterskom sistemu evidentira šta trenutno čita, koliko dugo, šta podvlači i da li knjigu pročita do kraja, ili odustane (moj novokupljeni čitač me je pre neko veče opomenuo da već tri dana uzastopno čitak u udarnom televizijskom terminu i izneo mi u koliko sam navrata čitao u vreme za spavanje). A uz to, može da se dogodi da prodavac odluči da knjigu iz elektronskog čitača jednostavno izbriše, što se već desilo kada je ”Amazon”, zbog nekog spora oko digitalnih prava, izbrisao sve kupljene kopije Orvelove ”1984”, zbog čega se, kada je izbila velika frka, naknadno izvinuo.

Čitaocima je ovom prilikom skrenuta pažnja i na rizik da ostanu bez svojih digitalnih biblioteka, zato što svaki distributer e-knjiga primenjuje poseban sistem zaštite od kopiranja, koji bi u slučaju nestanka te kompanije sa tržišta, onemogućio se kupljene knjige ponovo čitaju.

Vratimo se međutim sudskom ishodu. Najavljujući žalbu, ”Epl” je preko svog predstavnika za štampu saopštio da nije bilo zavere da se nameštaju cene e-knjiga. ”Kad smo otvorili ’ajstor’ 2010, kupcima smo omogućili veći izbor, a na tržište ubrizgali preko potrebnu inovaciju i konkurenciju, razbivši monopolistički stisak ’Amazona’ na izdavačku industriju”.

Prema prvim ocenama, presuda antimonopolističkog suda je pobeda forme nad suštinom. Glava nedoumica je naime da li stara pravila mogu automatski da se primenjuju na novu industriju i novo tržište.

Sud je zauzeo stav da mogu: da su principi isti, dok je forma distribucije virtuelne (nematerijalne) robe samo nijansa. Prestup je sledeći: nijedan biznis ne sme da se kooridinira između više aktera., niti je dozvoljeno bilo kakvo usaglašavanje i sporazumevanje.

”Moć kulture dobija novog čuvara”, citirao je ”Njujork tajms” ovim povodom Džo Esposita, izdavačkog konsultanta, koji smatra da je Department pravde ishitreno podstakao konsolidaciju nove industrije u vreme kada ta konsolidacije nije obavezno dobra stvar, jer predstavlja korak unazad na putovanju do željenog cilja: da e-knjige za 5, 10 ili 20 godina distribuira mnoštvo izdavača, a ne samo jedan.

Izneta je i sumnja da je ustvari ”Amazon” bio taj koji je Department pravde podstakao na akciju, s obzrom na uverenje da u izdavačkoj industriji danas nema iole važnog događaja a da kompanija Džefa Bezosa nije učesnik.

Gledajući kroz te naočare, ”Amazon” je uspeo da se osveti ”Eplu”. Ne treba naime zaboraviti da je pre nego što je Stiv Džobs, lansirajući ”ajped” koji mu je poslužio kao platforma za ulazak u biѕnis e-knjiga, na tom tržištu postojao praktično samo jedan prodavac.. ”Amazon” u to vreme distribuira 9 od 10 e-knjiga (koje danas izdavačima donose petinu ukupnih prihoda, ili oko 3 milijarde dolara.

Knjižarsko tržište u Americi u celini poslednjih godina je u svojevrsnoj tranziji, izazvanoj novim tehnologijama i zbog toga novim navikama čitalaca. Pre dve godine sa njega je nestao ”Borders”, drugi po veličini lanac knjižara, ne uspevši blagovremeno da se prilagodi digitalnim novotarijama.

Kao veliki sistem, danas su ovde ”od cigle i maltera”, dakle kao fizičke, a ne virtuelne, samo knjižare ”Berns i Nobl” (i poneka nezavisna, lokalna). U ovom lancu je, posle zatvaranja onih neekonomičnih, ostalo oko 400 knjižara čija budućnost nije baš zagarantovana.

”Berns i Nobl” je doduše na vreme uskočio u digitalni voz, napravio svoj brend čitača (”nuk”) i neko vreme je izgledalo da je time obezbedio uslove za opstanak. Ta iluzija je međutim razbijena pre neki dana, kada je saopšteno da je direktor koji je vodio bizis e-knjiga i čitača podneo ostavku, zbog velikih gubitaka (177 miliona) u ovom sektoru.

Ovde se veruje da bi tržište knjiga bilo dramatično promenjeno nestankom poslednjeg velikog lanca knjižara. Tome se ne bi obradovao ni ”Amazon”. Jer klasične knjižare pospešuju i njegov biznis.

U to se uveravam kad god odem u ”Berns i Nobl” gde je velika gužva ispred polica, mnogo ljudi sedi i na podu i prelistava knjige od interesa, pun je i kafić gde se kafa ispija uz sa police skinuti magazin, neki su unutra samo zbog besplatne internet veze – ali nema gužve ispred kasa.

I ja naime, kao i većina ostalih, samo razgledam šta ima novo, knjigu uzmem u ruke, vidim šta je na posebnim stolovima izneto kao novo, a onda odem kući da ono što me zanima (kao digitalno, ili ”pravo”, od papira) poručim onlajn od ”Amazona, jer je tamo jeftinije.

Sajt
www.audioifotoarhiv.com
je nekomercijalan i spada
u domen nematerijalne
kulture.
Izdržava se od donacija.
Podržite ga.

Adresa urednika:
Dragoslav Simić
sicke41@gmail.com

Pošaljite svoje utiske o ovoj strani na adresu urednika sajta: Dragoslav Simić, sicke41@gmail.com. Vaše pismo može biti objavljeno.

« Nazad

Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana