Lako i brzo  |  Početna

YouTube facebook

AVENIJA AMERIKA

Razgolićeni pred Guglom

Nova inkarnacija Velikog Brata ne prati nas da bi nas kontrolisao, već da bi na nama zaradio

Milan Mišić

Reakcije na objavu promene, praćene ponudom uzmi ili ostavi, koja je na snagu stupila 1. marta, mogu se svrstati u tri kategorije. U prvoj su oni koji ništa nisu razumeli, u drugoj oni koji su shvatili, ali nisu marili, a u trećoj oni koji su se razbesneli, ali uprkos tome nisu ništa učinili.

Promena je novi režim privatnosti na Guglu, jednom od glavnih igrača u internet biznisu i servisima koje već više ili manje od jedne decenije koristimo kao besplatne, uglavnom nesvesni da ih itekako plaćamo. Ne novcem, nego drugom monetom, za koju dosad uglavnom nisno hajali.

Svi smo privučeni pogodnostima ”guglovanja”, lakog i brzog pretraživanja po beskrajnom rudniku interneta, praktičnošću ”Dži mejla”, zabavnošću ”Ju tjuba” – da navedemo samo najpopularnije od ukupno više od 60 servisa ”Gugla”, koji, mora se priznati, iz dana u dan postaju svestraniji i kvalitetniji.

Gugl je u februara sve svoje korisnike – samo klijenata ”Dži mejla” je u januaru ove godine bilo 350 miliona, dok je brojka od milijardu pretraga mesečno dostignuta u maju 2011 - obavestio o ”unifikaciji” svoje politike privatnosti podataka koje prikuplja o svima koje opslužuje. Umesto zasebnog automatskog ”profilisanja” korisnika za svaki servis posebno, od 1. marta je počelo objedinjavanje: slika o nama, našim interesovanjima, navikama, adresar prijatelja i što šta još biće formirana na osnovu digitalnih tragova koje ostavljamo kad god pristupimo bilo kojoj platformi Gugla.

Taj profil, kako je saopšteno, služiće da nas Gugl ”bolje služi”. Pošto ga sastavlja kompjuter i pošto taj profil nije povezan sa imenom, naša privatnost je, glasilo je obrazloženje, sačuvana. Neubeđenima je ostavljena mogućnost da ”izađu”, ali ne i da budu ”zaboravljeni”, da se sa servera Gugla izbriše ono što je dosad prikupljeno.

”Naša politika privatnosti je uvek omogućavala da kombinujemo informacije sa različitih proizvoda sa vašim nalogom, što je praktično značilo da vas, korišćenjem vaših podataka, bolje opslužujemo”, napisala je u svom blogu namenjenom svim korisnicima Alma Viten, direktorka za privatnost i inžinjering kompanije. ”Ali dosad smo bili ograničeni u svojim mogućnostima da kombinujemo vaše Jutjub i pretraživačke istorije sa drugim informacijama sa vašeg naloga. Naša nova politika privatnosti ukida te nedoslednosti, tako da sada možemo da više koristimo informacije koje su vam na raspolaganju dok koristite Gugl”.

Sledila je napomena da kompanija ne prodaje niti rentira podatke koji mogu da identifikuju ličnost, iz čega bi se moglo zaključiti da su promene isključivo za naše dobro. Ali oni iole upućeni u poslovni model Gugla od prve su shvatili da je sve to isključivo u funkciji povećanja kvaliteta oglašivačkih usluga koje mu donose promet (38 milijardi dolara u 2011) i profit (10 milijardi).

Drugim rečima, Gugl će ubuduće biti u stanju da nas prodaje kao ”kvalitetniju robu”. Time smo dobili bespogovoran dokaz da nas nova inkarnacija Velikog Brata ne prati svugde da bi nas kontrolisala, već da bi na nama zarađivala.

Moje lično iskustvo već mi je pružilo osećaj blage jeze zbog toga što Gugl me Gugl često podseća koliko me zna. Moj hobi je fotografija, i ponekad, prateći novitete iz te oblasti, pregledam nove objektive za mog ”Nikona”, ili se interesujem za novu foto-torbu i druge sitnice. Onako iz radozbalosti, u dokolici. Posle toga, reklame za te (i druge koje sam razgledao u onlajn izlozima) neko vreme prate me na svim sajtovima koje posećujem, pa čak i kad elektronska izdanja nekih beogradskih novina.

Na stranu što zna za koje sam se knjige interesovao i koje sam kupio. Da posećujem medicinske sajtove znao bi i koje me bolesti muče ili od kojih strahujem. Nije to navodno povezano sa mojim imenom, nemam ništa da sakrijem (ili mi se tako čini), ali ipak nije prijatno znati da to neko sve zna.

Guglova nova konsolidacija je ustvari objedinjavanje ovakvih informacija o nama sada iz različitih konteksta i situacija, neka vrsta dosijea o našoj radoznalosti. Kad bi tako nešto radila država, bio bi to prvorazredan skandal. Ovako, prihvatajući ”korisnički ugovor” (”licence agreement”) prilikom otvaranja naloga na Guglu, mi smo za to dali saglasnost.

”You can stop using Google” (“Možete prestati da koriste Gugl”) samo je na prvi pogled velikodušna ponuda da se toga oslobodimo. Preselimo li se kod nekog drugog (Jahu, Hotmejl, Bing…), čeka nas nešto slično.

Na internetu smo u svakoj varijanti ”monetizovani”. Orvel je bio u velikoj zabludi: informacija danas ne donosi moć, već pre svega novac.

”Gugl je dokaz ogromne ekonomske vrednosti ličnih podataka o nekome”, citiran je u rasplamsanoj debati o ovoj temi ovde Evan Hendriks, urednik i izdavač onlajn magazina ”Prajvasi tajms”, koji se bavi pravnim aspektima zaštite privatnosti. ”Zato što može da prikuplja informacije o specifičnim interesima pojedinaca, može da nas bolje prodaje. Ali taj neizbežni marš prema unovčavanju ličnih podataka dolazi u konflikt sa privatnošću”.

Navionalna asocijacija javnih tužilaca SAD poslala je pismo Guglu sa 36 potpisa u kome je izneta zabrinutost zbog nove politike. ”Potrošači imaju različite interese i brige”, kaže se u tom dokumentu, ”i možda bi želeli da informacije iz njihove veb istorije ostanu odvojene od informacije koje razmenjuju preko Dži mejla. Slično tome, možda prihvataju da da Gugl zna šta pretražuju, ali ne i da evidentira gde se nalaze. Nova politika privatnosti u tom pogledu im ne omogućava izbor, što je nova invazija na njihovu privatnost”.

Gugl je uzvratio objašnjenjem da od 1. marta ne prikuplja više podataka, već ih samo ”prikuplja na drugi način”. Ovde je bilo nekih nagoveštaja da bi to moglo da bude na dnevnom redu američkih zakonodavaca, Kongresa, ali je u preokupacijama koje donosi izborna godina na to zasad zaboravljeno.

Šef Evropske komisije za pravdu Vivijen Reding, upozorila je međutim Gugl da je zaštita ličnih podataka deo ugovora EU, i da ”svaka kompanija koja želi da koristi evropsko tržište od 500 miliona građana, mora da poštuje evropsko pravo”.

Francuska agencija za zaštitu privatnosti poslala je Guglu 27. Februara pismo u kojem ga upozorava da su ”preliminarne analize pokazale da nova politiak privatnosti ne ispunjava zahteve iz Evropske direktive za zaštitu podataka iz 1995”, najavljujući da će o tome biti povedena zvanična istraga.

Malo nade za sve nas, razloćene pred Guglom.

Sajt
www.audioifotoarhiv.com
je nekomercijalan i spada
u domen nematerijalne
kulture.
Izdržava se od donacija.
Podržite ga.

Adresa urednika:
Dragoslav Simić
sicke41@gmail.com

Pošaljite svoje utiske o ovoj strani na adresu urednika sajta: Dragoslav Simić, sicke41@gmail.com. Vaše pismo može biti objavljeno.

« Nazad

Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana