Lako i brzo  |  Početna

english YouTube facebook

Po izboru urednika sajta Dragoslava Simića

Digitalizacija kulturne baštine

Pitanje autorskih prava moguće je rešiti onako kako se to radi u svetu

Politika Online

03. septembar 2010.

Povod mome tekstu je nedavno objavljeni tekst Dragoslava Simića (objavljeno 16. jula 2010. on-lajn izdanje). Mislim da između digitalizacije pisane, štampane, zvučne i video-građe, te poštovanja autorskih prava, ne samo da ne bi smela da postoji suprotnost, već upravo suprotno: nedovoljno dostupni fondovi biblioteka i arhiva mogu se stavljati na javno raspolaganje uz puno poštovanje svih prava autora, od moralnih do materijalnih.

Na Internetu je već danas moguće naći mnogo materijala vezanih za srpsku i južnoslovensku kulturu i istoriju. Projekt digitalizacije, u organizaciji velikih informatičkih kompanija Gugl i Majkrosoft nije mimoišao ni knjige na našem i južnoslovenskim jezicima iz američkih univerzitetskih biblioteka. Tako sam, nedavno, pronašao, dostupne, stare, ali upotrebljive gramatike srpsko-hrvatskog jezika, koje su, recimo, obrađivale za mene interesantnu upotrebu dvojine. Narodna biblioteka Srbije je u toku procesa digitalizacije svojih pojedinih fondova: tako je digitalizovan fundus predratnih brojeva lista „Politika” kao i veći deo veoma vrednog i u nekim slučajevima unikatnog fonda gramofonskih ploča na ugroženim formatima, kojima je pretilo uništenje usled krtosti medija (šelak) i koje nisu mogle biti reprodukovane opremom koju ima biblioteka. Napose, valja istaći i pionirski pokušaj Simića, koji je na svome veb-sajtu http://www.audioifotoarhiv.com/ obelodanio deo svog bogatog istraživačkog opusa u dokumentarnom radio-novinarstvu.

Digitalizacija kulturne baštine
Foto Saša Čolić

Digitalizacija građe ima ogroman značaj za očuvanje kulturne baštine jednog naroda. Prvo, time se čuvaju od gubitka ili slučajnog uništenja dragoceni unikatni ili retki materijali, i time se, teorijski proizvoljno dugo (što je opet skopčano sa do danas nepotpuno rešenim problemom čuvanja digitalizovane građe kao i sa problemom zastarelosti formata), čuva informacija koja je bila zapisana na materijalnom nosiocu (gramofonska ploča, mapa, knjiga, film). Takođe, digitalizovana baština može se staviti na raspolaganje velikom broju korisnika, koji ne moraju biti fizički na istoj lokaciji. Ova činjenica, sa druge strane, omogućuje znatno bolji uvid stručne, ali i šire javnosti u kulturne artefakte, i njihovo upoznavanje sa karakteristikama ili predstavnicima nacionalne kulture.

U Srbiji postoji veliki broj arhivskih i dokumentacionih fondova koji zavređuju pažnju i započinjanje ili nastavljanje aktivnosti na digitalizaciji. Javne ustanove, inače, finansirane iz budžeta ili od građana Srbije, imaju dužnost da svoje fondove stave na raspolaganje kako istraživačima, tako i zainteresovanim građanima. Na primer, Fonoteka Radio Beograda procenjena je (2008) na više od 63.000 analognih magnetofonskih traka, od kojih 4.980 traka sa radio-dramama i 4.747 sa arhivskim snimcima (uglavnom unikatnih). Programski arhiv Televizije Beograd, pored velikog broja traka sa zapisom tekućeg programa u raznim formatima, sadrži takođe i oko 5.000 starih VTR-Q traka, koje je veoma teško reprodukovati i koje sadrže sačuvane zapise programa od 1961. do 1986. godine. Mnogobrojni muzeji, spomenimo samo Muzej pozorišne umetnosti, sadrže bogate ali slabo dostupne i poznate fondove. U Muzikološkom institutu SANU postoji neproučena i vremenom ugrožena zbirka audio zapisa sa Kosova i Metohije dr Koste Manojlovića.

Pitanje autorskih prava moguće je rešiti onako kako se to radi u svetu. Problem moralnih autorskih prava smatram da je u priličnoj meri rešen samim činom da su uz digitalizovano delo navedeni i njegov autor ili autori (ovo je posebno značajno kod multimedijalnih dokumenata sa više autora: audio dokumenata, TV drama, itd.). Materijalna autorska prava (u slučajevima kada nisu istekla) moguće je rešiti tako što bi sadržaj bio dostupan za pregledanje ili daunloud samo korisnicima koji uplate određenu svotu pomoću platne kartice (na ovaj način, na primer, regulisan je pristup stručnim člancima preko Interneta).

*Autor je vanredni profesor informatike na univerzitetu Delaver u Doveru i član je nevladine organizacije „Stari zvuk”

Dr Dragoljub Pokrajac
objavljeno: 26.08.2010.

Postavljeno: oktobar 2010.

Sajt
www.audioifotoarhiv.com
je nekomercijalan i spada
u domen nematerijalne
kulture.
Izdržava se od donacija.
Podržite ga.

Adresa urednika:
Dragoslav Simić
sicke41@gmail.com

Pošaljite svoje utiske o ovoj strani na adresu urednika sajta: Dragoslav Simić, sicke41@gmail.com. Vaše pismo može biti objavljeno.

« Nazad

Ako želite lako i brzo da se snađete na sajtu kliknite na početna slova abecede.
Ovaj način omogućiće da lako pretražite sadržaj sajta.

A    B    C    Ć    Č    D    Đ        E    F    G    H    I    J    K

L    Lj    M    N    Nj    O    P    R    S    Š    T    U    V    Z    Ž

Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana