Početna  |  Kontakt Simić

english YouTube facebook
Vaša pisma
Vaša pisma
Otvoreno o sajtu
Otvoreno o sajtu
Novo na sajtu
Novo na sajtu
Pretraga sajta
Pretraga sajta

Sajt oprema i uređuje Dragoslav Simić sicke41@gmail.com

SADRŽAJ - D

Sva imena su poređana abecednim redom

Kada kliknete na slova označena plavom bojom direktno slušate, gledate ili čitate označenu odrednicu na sajtu.
Za one koji vole da istražuju ostavljen je uobičajeni postupak. Kliknete na neku od stranica i pretražujete sajt polako.

A     B     C     Ć     Č     D     Đ          E     F     G     H     I     J     K

L     Lj     M     N     Nj     O     P     R     S     Š     T     U     V     Z     Ž



Da li ste pročitali 
ove knjige? 
Ideja ove stranice sajta jeste da donese kompletne sadržaje nekih knjiga koje su objavljivane u 19. i 20. veku na srpskom jeziku, a danas su skoro zaboravljene.
Damaskin arhimandrit manstira Krušedol i sveštenik Zoran Miloradović  Tonski zapis i fotografije kaluđera Damaskina načinio je 1995. godine urednik sajta Dragoslav Simić u manastiru Krušedolu na Fruškoj Gori. Tonski zapis emisije čuo je Petar Miloradović pesnik iz Gornjeg Milanovca 2016. godine i dao svoj doprinos ovoj stranici sajta: “Biti blag i umiren i postići to ne sa opadanjem energije, već snagom volje i iskustvom, došlim kroz život u kome se jasno opredeljujemo za nešto važnije od prolaznog i trenutnog.... “ Na molbu urednika uneo je i priču o svom ocu svešteniku Zoranu Miloradoviću koji je bio duhovnik u manstiru Vraćevšnica. Stranica “Moć radija”.
Damaskin kaluđer i sveštenik Zoran Miloradović  Tonski zapis i fotografije kaluđera Damaskina načinio je 1995. godine urednik sajta Dragoslav Simić u manastiru Krušedolu na Fruškoj Gori. Tonski zapis emisije čuo je Petar Miloradović pesnik iz Gornjeg Milanovca 2016. godine i dao svoj doprinos ovoj stranici sajta: “Biti blag i umiren i postići to ne sa opadanjem energije, već snagom volje i iskustvom, došlim kroz život u kome se jasno opredeljujemo za nešto važnije od prolaznog i trenutnog.... “ Na molbu urednika uneo je i priču o svom ocu svešteniku Zoranu Miloradoviću koji je bio duhovnik u manstiru Vraćevšnica. Stranica “Moć radija”.
Dan uživo.  U ovoj emisiji TV N1, reporter Veljko Pajovic u razgovoru sa Dragoslavom Simićem predstavio je knjigu “Vek slikan mikrofonom” 28. februara 2024. godine.
Dani Dunava 2013.  Na stranici sajta FOTOGRAFIJE, uneto je zamišljeno putovanje urednika sajta, rekom Dunav, u slici i reči, kao naš mali doprinos obeležavanju Dana Dunava 2013. Uživajte u fotografijama, možda doznate nešto novo što o ovoj reci niste znali. Ovu stranicu je opremio i fotografije snimio urednik sajta Dragoslav Simić.
Danilo Basta  Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, veliki poznavalac Slobodana Jovanovića, na stranici "Radio emisije iz kolekcije" govori svoju profesionalnu autobiografiju koja je vezana za istraživanje dela Slobodana Jovanovića.
Danilo Nikolić prozni pisac  Rođen je u Splitu 1926. Dobitnik je NIN~ove nagrade za roman "Fajront u Grgetegu”, 1999. godine. Čita svoju priču: “Ne mogu ničega da se setim” na stranici “Volite li kratku priču”.
Danilo Štrbac novinar  TV REVIJA u svom broju od 15.9.1972. godine iz pera novinara Danila Štrbca, objavila je tekst “Koncert za vibrator i singericu”, koji se odnosi na Vujicu Tucića Rešina, Katalin Ladik i Branka Andrića. Stranica “Gosti sajta”.
Darjana Ačanski ~ Sivac  Frizerka Darjana Ačanski iz Sivca objavila je knjigu “Kosa vaš ponos i lepota” 2003. godine. U ovoj obimnoj knjizi Darjana odgovara na pitanje zašto je objavila knjigu. Stranica "Moć radija"
Darko Tatić  Jedan od najpoznatijih reditalja dramskih tekstova za radio. Najviše režija ostvario je u Radio Beogradu, ali je režirao i u raznim evropskim radio stanicama. Dobitnik je niza nagrada na radio festivalima u zemlji i inostranstvu. Stranica "Gosti sajta"
David Albahari  Jedan od naših najplodnijih pisaca koji živi u Kanadi, čiji je roman „Mamac“ Narodna biblioteka Srbije proglasila knjigom godine 2005, govori o životu pisca između Kalgarija i Beograda. Stranica "Gosti sajta"
Kompozitor Dejan Despić  Pesnik Ljubomir Simović na poziv organizatora Mokranjčevih dana u Negotinu 1996. drži govor koji se organizatorima nije svideo. Oni gosta proteruju iz Negotina. Bio je to jedan od največih kulturnih skandala u istoriji Srbije.
Govore Ljubomir Simović i akademik Dejan Despić predsednik manifestacije koji zajedno sa Simovićem napušta Negotin. Stranica "Knjige koje govore"
Dejan Ivanović  Ton majstor Radio Beograda. Stranica "Moć radija"
Dejan Kosanović govori  Filmiski reditelj, profesor i jedan od vodećih istraživača istorije srpskog i jugoslovenskog filma, govori uživo svoju autobiografiju na stranici "Radio emisije iz kolekcije".
Dejan Medaković  (Zagreb, 7. jul 1922 — Beograd, 1. jul 2008) je bio srpski istoričar umetnosti, književnik i akademik, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti. Na stranici „Volite li kratke priče“, čućete Dejana Medakovića koji čita svoju priču „Atelje Fotogen“.
Demonstracije 
5. oktobar 2000. 
Tonski zapis sa demonstracija 5. oktobra 2000. je verodostojna slika onoga što se dešavalo tog dana na beogradskim ulicama u popodnevnim satima kada je zapaljena skupština, a policija bacila suzavac na demonstrante. O petooktobarskim događajima biće još reči na stranicama sajta, a ova nemontirana tonska slika vodi vas na stranicu "Gosti sajta".
Demonstracije u Beogradu 5. oktobra 2000. godine
(22 fotografije) 
Uličnim demonstracijama u centru Beograda pre 14 godina, 5. oktobra 2000. godine, svrgnut je režim tadašnjeg predsednika SRJ i SPS Slobodana Miloševića. Protesti su izbili nakon što je Milošević septembra 2000. odbio da prizna rezultate izbora za predsednika SRJ, koje je izgubio od kandidata DOS (koalicije 18 opozicionih stranaka) i lidera DSS Vojislava Koštunice. Fotografije snimio Dragoslav Simić.
Fotografije možete pogledati i na Facebook stranici sajta.
DEPOS  Demokratski pokret Srbije, skraćeno DEPOS, delovao je kao udružena opozicija Srbije devedesetih godina prošlog veka. U organizaciji DEPOS-a održan je „Vidovdanski sabor“ 28. juna 1992. ispred Savezne skupštine. Stranica „Knjige koje govore“.
Desimir Tošić
životopis 
(1920. ~ 2008.)
Politički radnik i publicista, živeo u emigraciji do 1990. godine kada se vraća u Beograd i priključuje Demokratskoj stranci. Bio je osnivač i urednik časopisa „Naša reč“ u Londonu. Opširnije o njemu u sadržaju emisije u kojoj govori svoju autobiografiju u celini. VIDI stranicu "Gosti sajta"

- VIDI stranicu "Knjige koje govore"
Desimir Tošić
“Autobiografija uživo” 
Ova emisija sa Desimirom Tošićem išla je uživo aprila 2007. godine. Bio je to početak još jedne serija emisija koje sam započeo te godine posle prve vrlo uspešne serije koja je okončana knjigom i emisijama na CD, “AUTOBIOGRAFIJE UŽIVO”, 2006. godine. Pred svoj povratak u Englesku juna 2007. ovaj savesni čovek, Gospodin u pravom smislu reči, autorizovao je svoj tekst . Kada je govorio na radiju Desimir Tošić, imao je 87 godina. Njegovo izlaganje je višestruko zanimljivo jer odslikava i njegov život, ali i život srpske i jugoslovenske republikanski orijentisane emigracije na Zapadu, posebno u Engleskoj u kojoj je proveo pola veka. Stranica “Gosti sajta”.
"Digitalizacija kulturne  baštine"  Komentar dr Dragoljuba Pokrajca objavljen u Politici povodom teksta Dragoslava Simića "Virtuelni muzej". Stranica "Promocije".
Dika Đorđević Ovaj Beograđanin koga generacije mladih iz sedamdesetih pamte kao rok pevača, sačuvao je neobjavljene snimke pesama koje su njegovi majka i ujak, Lela Đorđević i Sima Begović, izvođači narodne muzike, snimili u Radio Beogradu do 1941. godine.
Ova stranica obiluje serijom nepoznatih fotografija iz života predratnog Radio Beograda, tonskim zapisima narodnih pesama i pismima slušalaca iz prekomorskih zemalja upućenih Simi i Leli koji su ih pratili preko svojih radio aparata. Ovo je nepisana istorija našeg radija koja se sluša i gleda uživo. Stranica "Porodični tonski arhivi"
Dimitrije Tucović  Osnivač Socijalističke radničke stranke u Srbiji početkom XX veka. O njemu govori rođena sestra Dragica Tucović i saborac učitelj Miloš Janković. Stranica "Knjige koje govore"
Dimitrije Tucović vođa Socijaldemokratske partije Srbije
glasom sestre Dragice Tucović i savremenika 
Zašto Tucović danas? Da u arhivi urednika sajta Dragoslava Simića nisu slučajno sačuvani snimci Dragice rođene sestre Dimitrija Tucovića i njegovog saborca učitelja Miloša Jankovića, pred naletom zaborava nestao bi svaki pomen o Tucoviću ispričan glasovima savremenika. Opet jedna slučajnost učinila je da sretnem akademskog slikara Milana Tucovića, dalekog potomka Tucovićevog, čija likovna oprema krasi naslovnu stranu. Dokumentarni snimci načinjeni su u Domu penzinera u Obrenovcu oko 1978? a snimak učitelja Miloša Jankovića na studentskim demonstracijama 1968. godine. Stranica “Gosti sajta”. Montaža emisije obavljena je 2004. godine.
DIOGEN pro kultura  Magazin za kulturu, umjetnost i obrazovanje izlazi od 2009.g. i uporedo sa printanim magazinom, ima i svoje zvanicne WWW stranice. Postoje tri DIOGEN-a;1. DIOGEN pro kultura magazin; 2. DIOGEN pro art magazin; 3. DIOGEN pro youth. Izdavač je Einhorn Verlag S. Begman, Küsnacht, Schweiz. Redakciju čine književnici, autori iz Sarajeva (Sabahudin Hadžialić, gl. i odg. urednik) i članovi redakcije: Tatjana Debeljački (Srbija), Samira Begman (Švicarska), Goran Vrhunc; (Sarajevo), Alma Jeftić (Zenica) i Đurđa Vukelić Rožić (Hrvatska). Sranica „Prijatelji sajta“.
Divna Radić - Đoković glumica, peva 1939.  Predratni radio govori, Beograd 1939. ~ Njujork 1942.
Nepoznati snimci iz 1939. i 1942. godine pronađeni u Americi. Otkupio dr Dragoljub Pokrajac.
Emisija kratkotalasne radio stanice Beograd: Pozdrav američkim slušaocima pred otvaranje Svetske izložbe u Njujorku 1939. Direktan prenos. ~ KRALJ PETAR GOVORI U AMERIČKOM SENATU, 1942. ~ KRALJ PETAR U SENATU, DRUGI PUT, 1942. ~ KRALJ I GUVERNER MIČIGENA U POSETI jednoj FABRICI AVIONA, RAZGOVOR SA JUGOSLOVENSKIM RADNICIMA, 1942. ~ KRALJ NA SRPSKOM KRATKO U FABRICI ORUŽJA, 1942. ~ ISTA FABRIKA, KRALJ NA ENGLESKOM, 1942. ~ AMERIČKA RADIO DRAMA „DRAŽA MIHAILOVIĆ“, proizvodnja 1942. Stranica “Kolarčeva zadužbina”.
“Dnevnik” Dragoslava Simića  “Danas”, nedeljni broj, 6. avgust 2017, objavio je tekst na stranici “Dnevnik” Dragoslava Simića Mikrofonom kroz 20. vek
Simić najavljuje svoju novu dokumentarnu knjigu “I glasom se piše istorija”. Teme o kojima piše su: O nacionalizaciji knjižara 1948. * Miljuša Jovanović sa Golog otoka * Vongar sa Bukulje * Moskovske godine Mihajla Mihajlova * Vane Ivanović brodovlasnik i filantrop* Dobrovoljac na Ruskom frontu Petar Jović * Latinka Perović* dr Jovan Rašković... Stranica “Promocije”.
Dobrica Ćosić, Predsednik Savezne Republike Jugoslavije, 14. jul 1992.  Iz sadržaja: Kako je ocenio pojavu Milana Panića na političkoj sceni Jugoslavije, novog mandatara za sastav svezne vlade, Dobrica Ćosić u Skupštini SRJ, tada Predsednik Savezne Republike Jugoslavije, zatim programski govor Milana Panića, glasanje u Skupštini, o Paniću, Dragoljub Mićunović, Milo Đukanović, Momir Bulatović, Vojislav Koštunica i Radmilo Bogdanović o Milanu Paniću. Milan Panić sa novinarima u avionu za Budimpeštu. Stranica “Gosti sajta”.
Dobrila Smiljanić i Sirogojno  (snimak iz 1993. godine)
Ovu emisiju snimio je tonski 1993. a postavio na sajt Dragoslav Simić januara 2016. godine kao deo kulture sećanja koja nas obavezuje da pamtimo snažne i jake ličnosti, pokretače sa idejom, kakva je bila Dobrila Smiljanić.
Zapisao 1993. godine u Sirogojnu posle snimanja razgovora sa Dobrilom Smiljanić, Dragoslav Simić:
Biće tome 30 godina kako Dobrila Smiljanić okuplja seljanke sa Zlatibora u moćno kolo pletilja da bi one kasnije svojim ručnim radovima, jaknama i džemperima osvojile svet. Međutim ta moda iz zlatiborskog sela Sirogojno nije glavni predmet ove priče. Dve seljanke govore kako su počele sa svojom “kraljicom Dobrilom” da pletu. Dobrila govori o svom nemiru i brizi emancipovane Evropljanke za sve unesrećene u verskom ratu koji se vodi u Jugoslaviji, ali i o eroziji morala u Srbiji. To je napeta, na momente poetična i uzbudljiva priča o Sirogojnu dok rat besni u Bosni, a odjeci topovske grmljavine dopiru do nas vazdužnom linijom preko Drine, godine 1993.
Dogodilo se to u Americi  Kratka priča Dragoslava Simića koja spada u domen dokumentarne proze. Dešava se na liniji Beograd ~ Ohajo. Priča bi mogla još i da se nazove “Želje slušalaca radija koga više nema”. Stranica “Volite li kratku priču”.
Donja Sabanta zove čudaka iz Londona  Milan Grujić rodom iz Donje Sabante još uvek nije došao kući. Čeka da se poklope brojke na njegovom kalendaru; koje brojke, to samo on zna. Za ovu priču doznao je sasvim slučajno novinar Dragoslav Simić 1986. godine, koji je među putnicima na lokalnoj autobuskoj stanici na liniji London ~ Reding, sreo nekadašnjeg studenta matematike u Beogradu Milana Grujića, najboljeg u klasi čuvenog profesora na Beogradskom univerzitetu Mike Petrovića Alasa, (1868 — Beograd 1943). Već ostareli engleski radnik sada baštovan Milan Grujić zaista je bio čudak. Tokom jednočasovne noćne vožnje do Redinga, ovaj čovek ispričao je svoj život. Na kraju puta i sam iznenađen tolikom govorljivošću, rekao je: „ Nikad nikom ovo nisam ispričao. Ne znam šta se dogodilo sa mnom večeras. Ako se poklope mesečeve mene sa brojkama moga kalendara, vratiću se da vidim brata Miladina u Sabantu.“ Zbunjen i uplašen, izgubio se u mračnom spletu staničnih ulica. Ova emisija snimana je u razmaku od 35 godina. Pogledajte zašto. Stranica „Gosti sajta“.
Dragan Kuruzlija Popović  Iako slep čovek, ovaj pesnik ispisao je najlepše stranice savremene srpske ljubavne i socijalne poezije. Antologijska je o Blagoju Bambaku koga zatiču jedne zime u krađi kupusa u selu Kremna. Gladnom, seljaci mu ne opraštaju, već ga bese za dovratni... Kuruzlija izvanredno govori svoje stihove, a emisija je urađena u najboljem maniru dokumentarnog radija. Kuruzlija je porodični nadimak iz užičkog kraja. Stranica "Knjige koje govore"
Draga Jonaš govori  Po glasu spikerke Drage Jonaš prepoznavale su se emisije Radio Beograda. Ovaj autorski sadržaj dragocen je za sve koji žele da čuju lep srpski jezik onako kako je govorila Draga. Sadržaj na linku „Vuk i internet“ /u pripremi/. Priredio Dragoslav Simić.
  1. БУКВАР ЗА ОСНОВНЕ ШКОЛЕ
    (Vukovim pravopisom), objavljen u Beogradu 1910. godine.
    Čita Draga Jonaš.
  2. Sačuvan dragoceni tonski zapis Drage Jonaš, Smederevo, 2004.
  3. Kniževnik Ljubomir Simović i Draga Jonaš
  4. Iskustvo novinara Dragoslava Simića o upotrebi glasa Drage Jonaš sa primerima.
Dragan Mitov Đurović novinar, Podgorica  Ovaj besednik nepolitičkih beseda „sa vatrom u sebi” zapisao je, sabrao, sazdao i /do/pisao svojevrsnu zbirku mudrosti, pomena i opomena. Osobenim, prepoznatljivim reporterskim rukopisom i kazivanjem Đurović je ove priče /prvo/ podario svojim slušaocima, slušaocima Radija Crne Gore. Samo majstorima besjede, poput Dragana Mitova, basta kratko a mudro zborit... U dve emisije koje je priredio Dragoslav Simić, kolega iz Podgorice Dragan Mitov Djurović govori, u Beogradu marta 2023. godine. Stranica „Gosti sajta“
Major Dragan Mladenović  „Međunarodni aspekt sajber ratovanja“ je naslov knjige čiji je autor major Dragan Mladenović. Izvod iz biografije majora Mladenovića: ... Uključen je u tehnološku, pravnu i vojnu naučnu oblast istraživanja sajber ratovanja, sajber kriminala i terorizma, informacione sisteme, internet tehnologije i elektronsko poslovanje. Njegova uža područja interesa su tehnike vojnog sajber terorizma, nacionalni modeli sajber bezbednosti, računarska mrežna bezbednost, veštačka inteligencija, kao i međunarodno pravo oružanih sukoba primenjeno na sajber ratovanje... O knjizi govori major Dragan Mladenović. Stranica „Gosti sajta ~ sajber prostor za XXI vek“
Dragan Pavlović i Draga Ilić-Jonaš  Dragan Pavlović novinar iz Smedereva sačuvao je dragocene tonske snimke glasa Drage Jonaš spikerke Drage Jonaš po čijem su se glasu prepoznavale emisije Radio Beograda. Ovaj autorski sadržaj dragocen je za sve koji žele da čuju lep srpski jezik onako kako je govorila Draga. Sadržaj na linku „Vuk i internet“ /u pripremi/. Priredio Dragoslav Simić.
  1. БУКВАР ЗА ОСНОВНЕ ШКОЛЕ
    (Vukovim pravopisom), objavljen u Beogradu 1910. godine.
    Čita Draga Jonaš.
  2. Sačuvan dragoceni tonski zapis Drage Jonaš, Smederevo, 2004.
  3. Kniževnik Ljubomir Simović i Draga Jonaš
  4. Iskustvo novinara Dragoslava Simića o upotrebi glasa Drage Jonaš sa primerima.
Dragan Stojković
izdavač /Most art/ 
Kada se posmatra nezavisna izdavačka scena danas na kulturološkoj podlozi nekadašnje Jugoslavije, Stojković spada u značajne ličnosti te nezavisne intelektualne scene u današnjoj Srbiji. Osnivač je i vlasnik izdavačke kuće Most art. Pitao sam ga šta je: „Most art“? Evo njegovog odgovora:
„Povezivanje je umetnost. Umetnost povezuje. Umetnost povezivanja...˝
Poseban značaj za Most art predstavlja saradnja u regionu. Ostvarena je koprodukcija sa izdavačima iz BiH (Buybook, Kamerni teatar iz Sarajeva, LIK) organizovane promocije knjiga i kulturna saradnja (Sarajevo, Mostar, Tuzla). Više na stranici „Gosti sajta“.
Dragana Miloradović: sećanja ćerke. Dr Jovan Nešković iz Gornjeg Milanovca, lekar koga je narod voleo.  Tonski zapis emisije o dr Jovanu Neškoviću iz Gornjeg Milanovca koji je sačuvala porodica Miloradović, Dragana i Petar, svedoči o životu ovog lekara, ali i o nestanku jednog radija. Novinarka koja je napravila razgovor posle 2000. godine, je Snežana Trifunović, a razgovor je jedan od retkih snimaka DEN Radija (Radio Dečje Novine) koji je sačuvan jer je arhiva radija uništena. Apoteka koja je bila sponzor emisije više ne postoji, takođe i Den Radio ne postoji. O epidemiji gripa dr Nešković vrlo zanimljivo govori, ali i kako se lečiti od ove dosadne bolesti. Stranica „Porodični tonski arhiv“.
Dragica Srzentić  Dok unosim ove podatke, Dragica Srzentić napunila je 99 godina. Imala je neobično interesantan život, a jedna od njenih životnih sekvenci glasi da je kao Titov diplomatski kurir odnela Staljinu 1948. godine u Moskvu Titovo "ne", kada se Tito suprotstavio politici Staljina prema Komunističkoj partiji Jugoslavije. Stranica "Gosti sajta".
Dragica Tucović  Govori o svom bratu Dimitriju Tucoviću, piscu i osnivaču Socijalističke radničke stranke. Tucović je poginuo 1914. godine. Stranica "Knjige koje govore"
Dragiša Cvetković, politički životopis  “Trojni pakt”, 25. mart 1941. Svojim glasom pojavljuje se i Dragiša Cvetković predsednik Vlade KJ i potpisnik “Trojnog pakta”. Stranica “Gosti sajta”. Milan Jovanović Stoimirović novinar, rođen u Smederevu, pisac, prevodilac, diplomatski službenik, kolekcionar, u toku Drugog svetskog rata direktor Arhiva Srbije, ostavio je kao svedok i učesnik događaja, izvanredan “Dnevnik 1936 ~ 1941”, knjigu na osnovu koje je rađena ova radio emisija. Tekst čita glumac Mika Pavičević.
Dragiša Cvetković predsednik Vlade Kraljevine Jugoslavije, 1939.  Predratni radio govori, Beograd 1939. ~ Njujork 1942.
Nepoznati snimci iz 1939. i 1942. godine pronađeni u Americi. Otkupio dr Dragoljub Pokrajac.
Emisija kratkotalasne radio stanice Beograd: Pozdrav američkim slušaocima pred otvaranje Svetske izložbe u Njujorku 1939. Direktan prenos. ~ KRALJ PETAR GOVORI U AMERIČKOM SENATU, 1942. ~ KRALJ PETAR U SENATU, DRUGI PUT, 1942. ~ KRALJ I GUVERNER MIČIGENA U POSETI jednoj FABRICI AVIONA, RAZGOVOR SA JUGOSLOVENSKIM RADNICIMA, 1942. ~ KRALJ NA SRPSKOM KRATKO U FABRICI ORUŽJA, 1942. ~ ISTA FABRIKA, KRALJ NA ENGLESKOM, 1942. ~ AMERIČKA RADIO DRAMA „DRAŽA MIHAILOVIĆ“, proizvodnja 1942. Stranica “Kolarčeva zadužbina”.
Dragiša Vitošević  Književni kritičar (1935 ~ 1987), bio je osnivač i glavni urednik časopisa "Raskovnik" 1968 -1982. Radio je kao naučni savetnik u Institutu za književnost i umetnost u Beogradu. Napisao je i objavio u Politici 1986. osvrt na knjigu Lujze Rajner "Vukovski dar iz Engleske". Stranica "Gosti sajta", Lujza Rajner.
Dragoljub Janković i Miloš Šobajić slikar  Miloša Šobajića snimio sam aprila 1994. godine u Narodnom muzeju u Beogradu tokom njegove izložbe koja se dešavala u vreme vlade Slobodana Miloševića. Do sada emisija nije predstavljena ni na sajtu ni u programima Radio Beograda. Tako se dogodilo da se premijera emisije održava maja meseca 2021. godine. O Šobajiću govori i njegov školski drug Dragoljub Janković. Stranica Gosti sajta.
Dr Dragoljub Mićunović  Ovaj profesor Beogradskog univerziteta, okosnica posleratne Demokratske stranke, u političkom životu Jugoslavije pojavljuje se prvi put angažovano tokom Studentskih demonstracija u Beogradu 1968. Sačuvani su autentični snimci. VIDI stranicu "Gosti sajta"

- VIDI stranicu "Knjige koje govore"
Dr Dragoljub Pokrajac - Poki majstor  Dr Dragoljub Pokrajac je profesor elektronike na univerzitetu države Delaver u Doveru, SAD. Međutim, njegov hobi, moglo bi se reći strast, je istraživanje i nalaženje nepoznatih radio arhiva čiji se sadržaj odnosi na srpski i jugoslovenski radio. Dr Pokrajac, "Poki majstor" je pronašao i sakupio najstarije tonske zapise naših narodnih pesama snimljenih u SAD do 1945. godine. VIDI stranicu "Poki majstor"

- Jedno od njegovih najznačajnijih otkrića vezuje se za rad u nemačkom tonskom arhivu u Visbadenu gde je pronašao "Radio prenos sahrane Kralja Aleksandra" u Beogradu i Oplencu 1934. U mnoštvu odrednica koje su zahvaljujući Pokrajčevom radu predstavljene srpskoj publici nalazi se i snimak govora generala Borojevića 1916, ali i Titov govor u Moskvi aprila 1945. koji je snimila nemačka prislušana služba. Promocija ovog materijala održana je marta 2010. u Kolarčevoj zadužbini. VIDI stranicu "Predavanja u Kolarčevoj zadužbini"

- VIDI stranicu "Radio emisije iz kolekcije"
Dragoljub Pokrajac
Kolarac 2013. 
Predratni radio govori, Beograd 1939. ~ Njujork 1942.
Nepoznati snimci iz 1939. i 1942. godine pronađeni u Americi. Otkupio dr Dragoljub Pokrajac.
Emisija kratkotalasne radio stanice Beograd: Pozdrav američkim slušaocima pred otvaranje Svetske izložbe u Njujorku 1939. Direktan prenos. ~ KRALJ PETAR GOVORI U AMERIČKOM SENATU, 1942. ~ KRALJ PETAR U SENATU, DRUGI PUT, 1942. ~ KRALJ I GUVERNER MIČIGENA U POSETI jednoj FABRICI AVIONA, RAZGOVOR SA JUGOSLOVENSKIM RADNICIMA, 1942. ~ KRALJ NA SRPSKOM KRATKO U FABRICI ORUŽJA, 1942. ~ ISTA FABRIKA, KRALJ NA ENGLESKOM, 1942. ~ AMERIČKA RADIO DRAMA „DRAŽA MIHAILOVIĆ“, proizvodnja 1942. Stranica “Kolarčeva zadužbina”.
Dragoljub Draža  Mihailović  General, komandant Jugoslovenske vojske u otadžbini, streljan 1946. ("Četnici Draže Mihailovića"). Stranica "Knjige koje govore"

- Streljanje i grob Draže Mihailovića, svedoči Milisav Marković zatvorenik na Adi Ciganliji 1946, ispričano i tonski zabeleženo u Beogradu 2003. godine.
Dragoljub Stošić
sindikalni lider 
Bio je predsednik sindikata vozača GSP-a, jedan od osnivača Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata, jedan od osnivača Kuće pravde Strazbur i osnivač i predsednik Unije sindikata. Stranica “Gosti sajta”.
Dragoljub Zamurović  Umetnički fotograf. "Art Zamur". Stranica "Prijatelji sajta"
Dragoljub Žarković  Novinar. Stranica "Gosti sajta", Slavoljub Đukić
Dragoslav Avramović  Guverner Narodne banke koji je krajem devedesetih uspeo da stabilizuje dinar, ali je došao u sukob sa Slobodanom Miloševićem i ovaj ga je smenio. Stranica "Knjige koje govore"
Dragoslava Đorđević
istoričar koji je imao izvore 
Istoričar Dragoslav Đorđević u Londonu 1971. godine upoznaje pukovnika Žarka Popovića, koji je bio vojni ataše Kraljevine Jugoslavije u Italiji 1932. i u Sovjetskom Savezu 1940. godine. U iskazu Popovića koji Đorđević snima u Londonu, opisao je Popović kako je pratio organizatore prvog pokušaja atentata na Kralja Aleksandra iz Zagreba na pripremama u Italiji 1933. godine.
Kako su izgledali pregovori sa Staljinom o potpisivanju ugovora o vojnoj saradnji u Moskvi između Kraljevine Jugoslavije i SSSR, govori pukovnik Žarko Popović tada vojni ataše KJ u Moskvi. On prisustvuje ovim pregovorima 5. i 6. aprila 1941. godine i detaljno ih opisuje. Stranica „Knjige koje govore“. Pripremio Dragoslav Simić prema izvorima Dragoslava Đorđevića.
Dragoslav Mihailović  Ugledni srpski pisac, akademik, bio kao gimnazijalac zatočen na Golom otoku da bi kasnije u svojim romanima razobličio brutalnost režima koji je od jadranskog ostrva načinio mučilište za ljude. Njegova priča snimljena je u razgovoru sa čitaocima Paraćinske biblioteke. Stranica "Knjige koje govore"
Dragoslav Simić  Novinar, urednik sajta. Pod ovom odrednicom data je skica bibliografskih podataka o autoru sajta.
Dragoslav Simić novinar, različiti radovi prema sadržaju sajta  Knjige:

- "Raskolu u eteru", Nagrada UNSA za publicistiku.
Život srpske emigracije u Americi prema fono dokumentaciji majora Nikole Kosića koji je imao svoj radio u Milvokiju od 1952. do 1982. Uz knjigu su objavljena i 2 CD sa najstarijim tonskim zapisima snimljenim na našem jeziku u SAD. Na stranici"Da li ste pročitali ove knjige?" objavljena je u elektronskoj formi knjiga u celini. Klikni.

~ “Autobiografije uživo” Knjiga objavljena 2007. godine.
Na sajtu su prikazane emisije u celini i svi sagovornici se mogu čuti. Govorili su: profesor Slobodan Jovanović (snimak sa BBC. 1943.); dr Danilo Basta, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu; pesnik Matija Bećković; dr Dušan Janjić, sociolog; dr Aleksandar Jerkov, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu; Radomir Putnik, dramaturg; dr Raško Jovanović, radio kritičar „Politike“; Jovan Ćirilov, čovek pozorišta; Isak Asiel, rabin beogradski; dr Rajko Đurić, novinar i pisac; mr Đorđe Malavrazić, istraživač istorije radija; Ivan Aleksić, poslovni čovek iz Londona, i dr Dragoljub Pokrajac, predavač elektronike na univerzitetu u Doveru, SAD.

~ "Dražesni KGB, javi se" U koautorstvu sa Milanom Petrovićem novinarom iz Bukurešta. Knjiga objavljena u izdanju UNS-a 2009. godine. 2011, prevedena na rumunski. Korice i tonski zapis emisije sa Milanom Petrovićem na stranici "Gosti sajta"
Promocija knjige “Dražesni KGB javi se” na stranici "Predavanja u Kolarčevoj zadužbini"

Kratke priče:

- "Kralj i partizan"
- "Izveštaj sa ovoga sveta"
- "Dan i noć i opet dan"
- "Prase"
- "Tramvaj za dvoje"
- "Pariz"
- "Navijač"
- "Dogodilo se to u Americi"
- "Molba iz 1983."
- "Rat u Njujorku"
- "Oglas protiv samoće"
- "Srušeni okeani"
- "Kako je propao Gavrilo Princip ~ istorija slučaja"

~ Radio emisije
Sajt se bazira na dokumentarnim radio emisijama autora sajta. Do sada je postavljeno oko 200 emisija. Izdvajamo stranicu “Emisije iz kolekcije”.

~ Fotografije
Ova stranica u pripremi stvara se prvenstveno prema sačuvanim novinskim fotografijama autora sajta.

~ Komentari Dragoslava Simića i objavljeni članci. (stranica u pripremi)
Dragoslav Simić: Autostopom do SPAČEKA  Autobiografske beleške pisane slikama i slikane rečima, prema sačuvanim ličnim fotografijama i razglednicama na stranici sajta „Fotografije“ i na FB sajta, u 66 slika, obuhvataju deo privatnog života autora: pešačenje kroz Evropu, zatim vožnju spačekom kroz razne zemlje, neobične susrete sa prijateljima, ljudske sudbine. Autostopom do spačeka je FB roman u malom. Jedan od komentara sa FB. Vladislav Frode: Svaka vam čast, ne pamtim da sam skoro video na FB nešto ovako lepo i dobro! Hvala vam!
Dragoslav Simić ~ dokumentarni film  “Gde je zemlja Šanji Kelemena”, kratkometražni dokumentarni film proizveden je 1993. godine. Snimljen je u Budimpešti. Nuđen je Televiziji Beograd i ondašnjoj TV “Politika”. Nikad nije prikazan jer glavna ličnost, Šanji Kelemen, emigrant u Mađarskoj, rodom iz Kikinde, slika stanje u tadašnjoj SR Jugoslaviji realno, ali na način koji se nije dopao urednicima ovih TV kuća. 2013. godina kada je film postavljen na sajt označava godinu prvog javnog prikazivanja filma. Scenario i režija Dragoslav Simić i Miša Milošević. Snimatelj Miša Milošević čovek koji je i ovaj film snimio izvanredno sa sjajnim kadrovima Budimpešte. Milošević je snimatelj mnogih filmova Želimira Žilnika. Stranica “Promocije”.
Dragoslav Simić, kratka priča, “Srušeni okeani”, istorija slučaja Sič  Ovog leta, jedan ulični kontejner u koji su radnici Gradske čistoće ubacivali knjige nečije kućne biblioteke za otpad, otkrio je pohabanu kožnu torbu. Uvidom u sadržaj koji će biti temljeno pretresen u ovoj priči, nađena su lična dokumenta o nacionaliziaciji radnje malog beogradskog trgovca Antonija Siča koje je ovaj čovek uredno čuvao i sređivao godinama.... U kratkoj istoriji slučaja, nađenoj u torbi, vidi se kakva je sudbina zadesila ovog čoveka kada je radnja oduzeta od Siča 1948. godine. Mesec dana nakon ovog događaja, njega sa porodicom izbacuju iz malog zakupljenog stana u ulici Majke Jevrosime 43.... CEO TEKST na stranici “Volite li kratku priču”. Autor Dragoslav Simić. Objavljene su i fotografije nađene u torbi.
Dragoslav Srejović  Arheolog, čovek koji je otkrio "Lepenski vir". Stranica "Knjige koje govore"
Prota Dragutin Guta Đorđević  U Leskovcu snimio sam protu Dragutina Gutu Đorđevića, aprila 1987. godine. Emisija je izgubljena, ali je u mojoj dokumentaciji ostao sačuvan ovaj isečak koji najavljuje moju radio emisiju o proti. Takođe sam sačuvao i fotografije prote Gute koje gledate. Iz šturog teksta informacije u novinama, vidi se da je prota „išao Vukovim tragom i objavio niz knjiga o životu ljudi ovog kraja, ... ali je bilo godina kada su u njegov rad sumnjali i crkveni i politički oci“. Više na stranici „Fotografije“. Fotografije snimio Dragoslav Simić.
Dragutin J. Ilić  "Hadži-Đera", pripovetka. Štampano u Štampariji D.Dimitrijevića, Beograd 1904. Stranica "Da li ste pročitali ove knjige?"
“Draža Mihailović”, američka radio drama, 1942.  Predratni radio govori, Beograd 1939. ~ Njujork 1942.
Nepoznati snimci iz 1939. i 1942. godine pronađeni u Americi. Otkupio dr Dragoljub Pokrajac.
Emisija kratkotalasne radio stanice Beograd: Pozdrav američkim slušaocima pred otvaranje Svetske izložbe u Njujorku 1939. Direktan prenos. ~ KRALJ PETAR GOVORI U AMERIČKOM SENATU, 1942. ~ KRALJ PETAR U SENATU, DRUGI PUT, 1942. ~ KRALJ I GUVERNER MIČIGENA U POSETI jednoj FABRICI AVIONA, RAZGOVOR SA JUGOSLOVENSKIM RADNICIMA, 1942. ~ KRALJ NA SRPSKOM KRATKO U FABRICI ORUŽJA, 1942. ~ ISTA FABRIKA, KRALJ NA ENGLESKOM, 1942. ~ AMERIČKA RADIO DRAMA „DRAŽA MIHAILOVIĆ“, proizvodnja 1942. Stranica “Kolarčeva zadužbina”.
Draža, Tito i Vikiliks  Kako pomiriti tradicionalno i moderno? Internet u našim prilikama treba da postane jedini veliki tonski arhiv. Pogledajte komentar urednika sajta u okviru stranice „Promocije“.
"Dražesni KGB, javi se"  Knjiga Dragoslava Simića, osnivača ovog sajta, i Milana Petrovića, izdanje UNS, 2009, na stranici "Predavanja u Kolarčevoj zadužbini"
"Dražesni KGB, javi se", Video zapis na stranici “Promocije”
"Dražesni KGB, javi se", knjiga novinara Dragoslava Simića osnivača ovog sajta i Milana Petrovića, na stranici “Gosti sajta”. VIDI
"Dražesni KGB, javi se" knjiga  U izdanju Udruženja novinara Srbije, Beograd 2009. o Radiju „Slobodna Jugoslavija“ koji je emitovao svoj program iz Bukurešta 1949. - 1954.
Dragoslav Simić ovu knjigu pisao je u saradnji sa Milanom Petrovićem koji živi u Bukureštu, dopisnikom Politike. Knjiga je štampana 2010. godine u Bukureštu na rumunskom jeziku; dobila je prestižnu rumunsku novinarsku nagradu. Stranica “Gosti sajta”.
"Dražesni KGB, javi se" knjiga - PDF  Dragoslav Simić ovu knjigu pisao je u saradnji sa Milanom Petrovićem koji živi u Bukureštu, dopisnikom Politike. Knjiga je štampana u Beogradu na srpskom jeziku 2009. godine, a 2010. godine u Bukureštu na rumunskom jeziku; dobila je u Rumuniji prestižnu novinarsku nagradu. Za istu knjigu Petrović je dobio nagradu UNSA za životno delo. Stranica “Da li ste pročitali ove knjige”.
Dubravka Stojanović  Dr Dubravka Stojanović, docent na katedri za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu, pisac više zapaženih knjiga iz istorije političkih ideja u Srbiji, istraživanja brisanog prostora između Skerlića, partizana i četnika, žene kao ogledalo modernizacije, Beograd u žiži modernih vremena dvadesetog veka, sve ovo i više u njenoj “Autobiografiji” koju govori uživo na stranici “Gosti sajta”.
Dubrovački Srbi katolici govore  Na osnovu izjava Ane Matković učiteljice iz Herceg Novog, rođene Rajačić, Dubrovčanke, i doktorske disertacije filologa Nikole Tolje, načinjena je ova radio emisija. Ana Matković: „...Dubrovačka inteligencija katoličke vere, deklarisala se kao Srbi katolici. Na svetosavskoj zabavi, pošto bi se završio program sastavljen od deklamacija, horskih pesama i „živih“ slika, ples bi otvorio markiz Luko Bone ~ Srbin katolik” Brankovim kolom i dečacima i devojčicama obučenim u narodne nošnje... U Dubrovniku je postojalo i gimnastičko društvo „Dušan Silni“, čiji su članovi imali specijalne uniforme za proslave. Gimnastičke priredbe su održavane u prostorijama „Sloge“ i u pozorištu. Na pozivnicama za priredbu bili su odštampani stihovi u zlatotisku: „Što je dragi kamen zlatu, to nek bude Srb Hrvatu.“ Članovi pevačkog i gimnastičarskog društva su bili amateri raznih vera i nacionalnosti. U prostorijama „Sloge“ prikazan je i pozorišni komad „Jazavac pred sudom“.
Moj stariji brat imao je divne drugove. To su bila braća Barberović. Stijepo Daleore, Rafo Laptalo, Vlaho Paljetak, Popo Tolentino, Baldo Ljutić. Sastajali su se i čitali časopis „Srdj“.
Koliko je Austro~Ugarska uvažavala zahtev Dubrovčana rodoljuba, pokazuje i završetak šaljive pesmice uz ples „denći“: „Dokle se iz Beča vrati, počekaće svak, jer s' u Beču za nas miču k'o u moru rak“
Ovo su moja sećanja do atentata u Sarajevu 1914. godine. Onda su nastala teška vremena, drugačiji odnosi.”
Srbi katolici govore, snimljena 1986. godine. Ova emisija Dragoslava Simića je iste godine na konkursu Radio Beograda za „godišnja ostvarenja“ dobila godišnju nagradu za dokumentarnu reportažu. Stranica “Gosti sajta”.
"Dugoveke pesme"  Petar Žebeljan je zaista načinio podvig. Istražio je i prikupio najstarije sačuvane narodne pesme u Banatu koje bi sigurno bile zaboravljene da nije ovih tonskih zapisa. Snimljeno 1998. Godišnja nagrada Radio Beograda za najbolju dokumentarnu emisiju. Stranica "Moć radija"
“Durmitor” u Baltimoru, brod pod sankcijama 1994.  Brod „Durmitor“ Jugooceanije iz Kotora, zarobljen u luci Baltimor /SAD/ 1994. godine
Priče mornara sa broda. Kako sam došao na “Durmitor”, beleška urednika sajta Dragoslava Simića. Više na stranici “Moć radija”.
Ovo istraživanje pomogli su svojom dobrom voljom i radoznalošću učitelj iz Opatije Marino Badurina, kolega iz Splita Jadran Marinković koji me je nesebično uputio na kolegu Marijana Žuvića bez čijih podataka i fotografija broda Durmitor ova stranica ostala bi oskudna izvorima i drugim podacima. Zapisano marta 2017. Tonski snimak sa broda “Durmitor” u trajanju od 30 minuta načinjen 1994. godine. Sad vidite koliko je trajalo ovo istraživanje.
Dušan Janjić  Politikolog: Njegova istupanja u javnosti poslednjih godina najvećim delom bila su vezana za dešavanja na Kosovu. Zanimljivost ove emisije sastoji se u tome što je ilustrovana sa 3 dokumentarna inserta jedne dokumentarne emisije snimljene na Gazi mestanu 1989. godine u vreme kada je Slobodan Milošević izgovorio svoju čuvenu rečenicu "... a ako zatreba rešićemo to i ratom." Janjić sve ovo nadahnuto i elokventno komentariše u "Autobiografijama uživo". Stranica "Radio emisije iz kolekcije"
Dušan Kira Simić govori  Na jednoj od sesija „Beogradskog kruga“, 1992. godine u sali Studentskog centra u Beogradu, koji je vodio profesor Miladin Životić, snimio sam i Dušana Kiru Simića spoljnopolitičkog novinara Politike. Tema skupa bila je: „Kuda ide Srbija“. Ova stranica “Gosti sajta”, spada u političku istoriju Srbije sa početka devedesetih godina XX veka. Snimio Dragoslav Simi urednik sajta.
Dušan Makavejev  U seriji Suočavanje sa prošlošću 1992. godine, govore:
Dušan Makavejev: Unutrašnji motori samorazaranja i fašizacije; Nikola Barović: Ova situacija; Kasim Rašidović: Izveštaj iz Sarajeva; Vlatka Krsmanović: Profesore hapse na Palama. Sa sesije „Beogradskog kruga“, 1992. godine. Slušate ih u okviru stranice „Gosti sajta“. Tonske zapise načinio i sačuvao autor sajta.
Dušan Malić zemljoradnik  Na stranici “Fotografije” prikazana je serija snimaka urednika sajta Dragoslava Simića, na kojoj se vide Gojko Petrović i Sava Novaković iz priče o “Emigrantskom golom otoku”. Drugi deo fotografija prikazuje porodicu Dušana Malića, Srbina starosedeoca u Mađarskoj koja se bavi poljoprivredom. Petrović i Novaković su iz priče Emigrantski „goli otok“, 1992, snimljene u Mađarskoj, inače prijatelji zemljoradnika Dušana Malića.
Dr Dušan Stoimirović, “Kazivanja”, knjiga ~ autobiografija  Napomena priređivača vezana za knjigu “Kazivanja” dr Dušana Stoimirovića: Kada se pojavila knjiga dr Dušana Stoimirovića “Kazivanja” u izdanju Narodne biblioteke Smederevo 2007. godine, na inicijativu Dragoslava Simića novinara, održana je tribina povodom tog izdanja u opštini Savski venac na čijoj se teritoriji nalazi bolnica za psihijatrijske bolesti “Laza Lazarević” čiji je direktor pre početka Prvog svetskog rata i tokom rata bio dr Dušan Stoimirović. Ovo su tonski zapisi govornika sa tribine iz 2007. godine, pronađeni i postavljeni 2017. godine na ovu stranicu sajta. Govorili su: dr Dragiša Ranđelović, Dragan Mrdaković, glumac Milan Caci Mihailović i Dragoslav Simić. Ali posebna vrednost ovog dogadjaj bilo je izlaganje profesora Mila Lompara čijom je zaslugom pronadjen u Novom Sadu u Matici srpskoj dragoceni rukopis “Kazivanja” dr Dušana Stoimirovića. Stranica “Gosti sajta”.
XX vek uživo - Knjiga koja govori  Na stranici sajta "Knjige koje govore" objavljena je recenzija ovog projekta Đorđa Malavrazića koja počinje rečima izgovorenim 1998. godine: “Kao istrajni kopač zlata Dragoslav Simić, već dugi niz godina prosejava ogromne količine govorne materije da bi iz nje izdvojio zrnca, koja će zatim utkati u svoje radio emisije...
Govorili su još teatrolog Jovan Ćirilov i profesor Čedomir Čupić.

kutije sa kasetama

kutije sa kasetama
U ovim kutijama sačuvane su Simićeve emisije na kasetama sada prebačene na druge savremenije nosače zvuka, 1000 tonskih zapisa. Izgled dela materijala pred rashodovanje.
“Dvorište”  Dragoslav Simić urednik sajta deo ovog projekta snimio je u “Dvorištu”, Vlade Mitrovića u Pančevu: Autobiografske beleške u slikama i rečima, prema sačuvanim ličnim fotografijama i razglednicama na stranici sajta „Fotografije“ i na FB sajta, u 66 slika, obuhvataju deo privatnog života: pešačenje kroz Evropu, zatim vožnju spačekom kroz razne zemlje, neobične susrete sa prijateljima, ljudske sudbine. To je FB roman u malom. Jedan od komentara sa FB. Vladislav Frode: Svaka vam čast, ne pamtim da sam skoro video na FB nešto ovako lepo i dobro! Hvala vam!
"24 časa u životu 
jednog novinara radija" 
Svačiji je život zanimljiv, ali život novinara posebno kada se sagleda u jednom danu, nešto kao zvučna autobiogtrafija.
Snimljeno 2006. Stranica "Moć radija"
27. mart 1941. godine  Puč 27. marta 1941. može da bude jasniji savremenim posetiocima sajta, ako preslušaju autentične dokumente iz tog vremena u emisiji urednika sajta Dragoslava Simića.
Sadržaj:
Glas majora Nikole kosića poslednjeg živog organizatora puča 27. marta, snimak iz Čačka 2000. godine.
Izjava Dragiše Cvetkovića Predsednika Vlade Kraljevine Jugoslavije povodom potpisivanja Trojnog pakta 25. marta 1941. godine; govor kapetana Jakova Jovovića u ime kralja Petra II i govor patrijarha Gavrila Dožića, snimak sa beogradskog radija koji je načinio Zoran Manojlović u svojoj kući na očevom aparatu za snimanje zvuka.

Drugi izvori sa sajta o 27. martu 1941. godine:
~ Profesor Radoje Knežević i major Nikola Kosić
~ Iz Politike, Dragoslav Simić, 1998: FONOTEKA MAJORA KOSIĆA
~ Profesor Raško Jovanović: Istorija na zvučnim dokumentima
~ General Borivoje Mirković: Istina o 27. martu 1941.
Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana