Početna  |  Kontakt Simić

english YouTube facebook
Vaša pisma
Vaša pisma
Otvoreno o sajtu
Otvoreno o sajtu
Novo na sajtu
Novo na sajtu
Pretraga sajta
Pretraga sajta

Sajt oprema i uređuje Dragoslav Simić sicke41@gmail.com

Lako i brzo snalaženje na sajtu

Sva imena su poređana abecednim redom

Kada kliknete na slova označena plavom bojom direktno slušate, gledate ili čitate označenu odrednicu na sajtu.
Za one koji vole da istražuju ostavljen je uobičajeni postupak. Kliknete na neku od stranica i pretražujete sajt polako.

A     B     C     Ć     Č     D     Đ          E     F     G     H     I     J     K

L     Lj     M     N     Nj     O     P     R     S     Š     T     U     V     Z     Ž



Labin ~ Labinski rudari
1921.-1987. 
Na stranici sajta „Fotografije“ objavljena je serija fotografija o štrajku Labinskih rudara iz 1987. godine, urednika sajta Dragoslava Simića.
Prvobitni naziv moje dokumentarne emisije glasio je „Štrajkači ~ koferdžije“, a odnosio se na rudare poreklom iz Bosne koji su „trbuhom za kruhom“ stigli u Labinske ugljenokope. „Kuferdžije“ jer je najveći broj njih sa kuferima u rukama u potrazi za boljim poslom često menjao rudnike u kojima su radili po čitavoj nekadašnjoj Jugoslaviji. Seriju fotografija koju gledate snimio sam u Labinu na licu mesta tokom štrajka. Februara 2016. godine prilikom postavljanja na sajt, sve detalje oko ovih događaja sam zaboravio jednostavno zato što nisam pravio nikakve beleške vezane za moj boravak u Labinu i Puli i snimanje razgovora sa rudarima. Zato je pismo gospodina Marina Badurine koje sam dobio /povodom linka ~ Štrajk rudara u Labinu, Istra, 1987./ vezano za ovu stranicu, navodim pismo u celini, dragoceno za razumevanje ovih događaja.
Labin ~ Labinski rudari 1921.-1987. UŽIVO  From: Dragoslav Simić, poruka
Sent: Wednesday, May 04, 2016 10:36 AM
Subject: LABINSKI RUDARI ~ PRONAĐENA EMISIJA U CELINI
4. maja 2016. pronašao sam u celini i postavio na sajt emisiju “Štrajk labininskih rudara, rudnik Raša, u Istri.” Autori: Dragoslav Simić i Darko Tatić.
Vredi čuti sada već daleku istoriju UŽIVO. Govore vođe rudarskog štrajka, predstavnici sindikalne organizacije Istre iz Pule i Hrvatske iz Zagreba, radnici članovi Saveza komunista i štrajkbreheri..., članovi radničkog saveta; tako pred slušaocima ovog fantastičnog tonskog dokumentarca defiluje vreme koga više nema. Rudnik je ugašen 1999. kada je voda prodrla u poslednje okno iz koga je vađen ugalj. Ova stranica obiluje fotografijama koje sam snimio tokom štrajka i zato sam celu priču postavio na stranicu “Fotografije”.
Labinski rudari
1921.-1987. 
Na stranici sajta „Fotografije“ objavljena je serija fotografija o štrajku Labinskih rudara iz 1987. godine, urednika sajta Dragoslava Simića.
Prvobitni naziv moje dokumentarne emisije glasio je „Štrajkači ~ koferdžije“, a odnosio se na rudare poreklom iz Bosne koji su „trbuhom za kruhom“ stigli u Labinske ugljenokope. „Kuferdžije“ jer je najveći broj njih sa kuferima u rukama u potrazi za boljim poslom često menjao rudnike u kojima su radili po čitavoj nekadašnjoj Jugoslaviji. Seriju fotografija koju gledate snimio sam u Labinu na licu mesta tokom štrajka. Februara 2016. godine prilikom postavljanja na sajt, sve detalje oko ovih događaja sam zaboravio jednostavno zato što nisam pravio nikakve beleške vezane za moj boravak u Labinu i Puli i snimanje razgovora sa rudarima. Zato je pismo gospodina Marina Badurine koje sam dobio /povodom linka ~ Štrajk rudara u Labinu, Istra, 1987./ vezano za ovu stranicu, navodim pismo u celini, dragoceno za razumevanje ovih događaja.
Ladislav Siketić  Imaju li pravo anonimni da budu junaci priča, časni i pošteni ljudi, a nepoznati?
Zapis urednika sajta Dragoslava Simića: Dok sedim ispred kompjutera i prelistavam u sećanju fotografije mog junaka koje nemam, jer ga nikad nisam snimio, naviru mi u sećanje neke druge godine u kojima smo nas dvojica živeli.... Stranica „Promocije“.
Latinka Perović  “Autobiografija uživo”
Za Latinku Perović istoričarku, kao novinar kome je profesionalna “autobiografija” ovaj sajt, na kome se može čuti sa kim sam bio i koga sam sve snimao, u kom pravcu su išla moja interesovanja, rekao bih da je reč o ličnosti žene sa biografijom, kakve je ova zemlja malo imala. Ona u svojoj knjizi o “Zoranu Đinđiću” koju je objavila Politika 12. marta 2013. citira Ivu Andrića: “Ponavljam sebi da osim ove Avlije ima i drugog i drugačijeg svijeta, da ovo nije sve, i nije zauvjek. I trudim se da to ne zaboravim i ostanem kod te misli.” (Prokleta avlija)
Latinka je ovim citatom iscrtala i svoj život. Više na stranici “Gosti sajta”.
Latinka Perović  "Sustigla nas istorija"
Latinka Perović danas slovi za ozbiljnog analitičara dnevnih događaja i ozbiljnog istraživača istorije čijim se sudovima veruje. Dva puta je učestvovala u mojim emisijama. Ovo je emisija iz 2003. kada je u seriji koju sam popularno nazvao „Ženski politički pokret“ u poslednjoj deceniji XX veka, govorila o svom javnom životu. Stranica “Gosti sajta”.
Latinka Perović
/1933 ~ 2022/ 
Sećanje. „Lakše je pobeći iz života teško je nositi ga do kraja...“ Tekst iz DANASA, autor Dragoslav Simić. Objavljeno 6. januara 2024. Stranica “Gosti sajta”.
Lazar Brankov govori  Neverovatna životna priča ovog čoveka vodi nas u 1948/9. kada je kao otpravnik poslova jugoslovenske ambasade u Budimpešti bio osuđen na smrt od režima i u Mađarskoj i u Jugoslaviji. VIDI stranicu "Gosti sajta"

- VIDI stranicu "Knjige koje govore"
Lazar Brankov  Prema fotografijama koje je urednik sajta Dragoslav Simić snimio u Parizu 1998. godine. Neverovatna životna priča ovog čoveka vodi nas u 1948/9. kada je kao otpravnik poslova jugoslovenske ambasade u Budimpešti bio osuđen na smrt od režima i u Mađarskoj i u Jugoslaviji. VIDI stranicu “Fotografije”.
Lazar Čurčić /90/. Govori najstariji bibliotekar u Srbiji  Biblioteke i njeni čitaoci... „Vasko Popa je morao da nosi knjige iz biblioteke... Profesor Petar Đorđić nosio je stare rukopise kući... Đorđe St. Radojčić, ... Miodrag Pavlović je morao da puši kad čita knjige, ali u mojoj kancelariji..., Mladen Leskovac,... Boško Petrović književnik najviše je voleo da sam ode po željenu knjigu...Studenti nisu imali tu privilegiju, ...za njih sam bio nemoguć bibliotekar...“
O bibliotekama i bibliotekarstvu...: „Miris knjiga Biblioteke Matice srpske, bio mi je najbliži...“ Zaslužni bibliotekari nekad i sad koje je Lazar Čurčić poznavao, navodi njihova imena. Stranica „Da li ste pročitali ove knjige“.
Lazar Stojanović  Mladi reditelj sedamdesetih, koga je film „Plastični Isus“ zbog sumnje režima da je aluzija na Tita, koštao zatvora, a potom i zabrane nastupanja na javnim mestima, govori o tim vremenima. Stranica "Gosti sajta"

- VIDI stranicu "Knjige koje govore"
Lazar Stojanović, životopis iz 1989.  Lako je januara 2016. pisati o reditelju Lazi Stojanoviću ili uneti radio emisiju na sajt, u kojoj govori Laza o svom filmu “Platični Isus”, urednika sajta Dragoslava Simića, snimljenu 1989. godine. Ali trebalo je sve to preturiti preko glave što se događalo Lazi Stojanoviću kada je “studentski film "Plastični Isus" doživljen kao nečuvena provokacija, ironično seciranje svjetskog totalitarizma, s neušminkanim kadrovima Josipa Broza Tita, koji je sprema održati jedan od najvažnijih govora u karijeri. Stojanovića su strpali u zatvor, a ukupno s razdobljem u kojem se protiv njega vodila istraga u njemu je proveo tri godine.” Stranica “Gosti sajta”.
Legat Svetozara Gligorića  Biblioteka, lične fotografije Svetozara Gligorića, njegova priznanja sa turnira na kojima je učestvovao, deo su velikog legata koji je Gligorić poklonio šahistima, a nalaze se u pančevačkom šah klubu koji nosi njegovo ime. Sve ovo zahvaljujući ličnom prijateljstvu koje je vezivalao velemajstora Svetozara Gligorića i Miladina Mitrovića. Ova priča vezana je za Miladina Mitrovića đaka ~ pešaka nekad; kasnije, vodećeg organizatora šahovskih turnira u Jugoslaviji i Srbiji. Životopis. Stranica “Gosti sajta”.
Lekar koga je narod voleo. Dragana Miloradović: sećanja ćerke. Dr Jovan Nešković iz Gornjeg Milanovca  Tonski zapis emisije o dr Jovanu Neškoviću iz Gornjeg Milanovca koji je sačuvala porodica Miloradović, Dragana i Petar, svedoči o životu ovog lekara, ali i o nestanku jednog radija. Novinarka koja je napravila razgovor posle 2000. godine, je Snežana Trifunović, a razgovor je jedan od retkih snimaka DEN Radija (Radio Dečje Novine) koji je sačuvan jer je arhiva radija uništena. Apoteka koja je bila sponzor emisije više ne postoji, takođe i Den Radio ne postoji. O epidemiji gripa dr Nešković vrlo zanimljivo govori, ali i kako se lečiti od ove dosadne bolesti. Stranica „Porodični tonski arhiv“.
Ing Leon Kavčnik govori  Ing Leon Kavčnik iz emisije “Slovenci Jugosloveni”: “...I najgora Jugoslavija bolja je nego nikakva Jugoslavija. Ako se Jugoslavija raspadne sada, mi se više nikad nećemo vratiti na 1918. godinu.” Dve dokumentarne emisije pod ovim naslovom “Slovenci preporodovci ~ Slovenci Jugosloveni”, snimio je u Ljubljani urednik sajta Dragoslav Simić 1987. godine. Stranica “Gosti sajta”.
Leonid Šejka  Jugoslovenski arhitekta i slikar. Bio je jedan od osnivača umetničke grupe Medijala i učestvao je na svim izložbama grupe do 1970. godine. Njegova dela bliska su nadrealizmu, a na njima je zastupljena bogata simbolika i duboka intelektualnost. Godine 1964. objavio delo Traktat o slikarstvu. Stranica "Gosti sajta"
Leskovac  Na stranici „Prijatelji sajta“ možete biti u direktnoj vezi sa „Medija centrom“ u Leskovcu. Medija centar Leskovac, nezavisne dnevne e-noovine Leskovca i juga Srbije www.MCLeskovac.com. Osnivač i glavni i odgovorni urednik, Danilo Kocić, novinar
Leskovac - Konobarica Rada sa Titovom slikom  Ova dokumentarna radio emisija postavljena je septembra 2015. godine na sajt, a Radu sam snimio u kafani kod Joce Kostića u Leskovcu 1984. godine. Nikad više nisam bio u toj kafani niti znam šta je sa Radom. U njenoj priči nije Tito centralna ličnost. To je život ljudi iz kafane koji gosti ne poznaju, ono iza šanka. Radina otvorenost i iskrenost prema mom mikrofonu učinili su da ova emisija spada bez zadrške u goli život, a može biti i scenario za film. Autor Dragoslav Simić. Stranica "Moć radija".
Leskovačani za pamćenje. Prota Dragutin Guta Đorđević  U Leskovcu snimio sam protu Dragutina Gutu Đorđevića, aprila 1987. godine. Emisija je izgubljena, ali je u mojoj dokumentaciji ostao sačuvan ovaj isečak koji najavljuje moju radio emisiju o proti. Takođe sam sačuvao i fotografije prote Gute koje gledate. Iz šturog teksta informacije u novinama, vidi se da je prota „išao Vukovim tragom i objavio niz knjiga o životu ljudi ovog kraja, ... ali je bilo godina kada su u njegov rad sumnjali i crkveni i politički oci“. Više na stranici „Fotografije“. Fotografije snimio Dragoslav Simić.
Ložač iz Aušvica  Neverovatna priča Čede Petrovića koga sam snimio 1984. godine u Beogradu. Uhapšen 1943. od strane Nemaca na Kosovu, odveden 1944. u logor u Aušvicu. Bio je poslednji „ložač“ u krematorijumu pred dolazak Sovjetskih trupa. Stranica „Knjige koje govore“.
Ložač iz logora Aušvic  Ovo je priča penzionisanog milicionera Čede Petrovića koji je deo svoje mladosti proveo u krematorijumu zloglasnog nacističkog logara. Zapisao Dragoslav Simić urednik sajta.
“Rođen sam na Kosovu, selo Livade. Moja majka i moj otac imali su desetoro dece . Ja sam kao mali, najstariji, čuvao tuđu stoku. Nisam imao ni kaiš - pantalone da vežem. I zimi i leti bili smo bosi. Parče hleba za ceo dan. Tako je to bilo do moje osamnaeste godine, do 1941. Tad sam prišao Partiji.
Bio sam partizanski kurir. Odnosio sam poštu, a zatatak mi je bio da budem kao crkvenjak u seoskoj crkvi, da me ne uhvate. Znao sam napamet sve molitve i ceo crkveni obred.
Jednoga dana došlo je do provale i balisti su nas predali Nemcima. Bila su blokirana sva srpska sela, pa su pored mene uhapšeni bili i mnogi moji zemljaci. Oterali su nas u školu u Livade, sve osumnjičene. Odatle, terali su nas u vojni odsek u Prištinu putem kao ovce. Roditelji su išli kroz njive, sa strane. Žene su kukale, a vojnici su ih kundačili...”
Više na stranici “Gosti sajta”.
Lujo Lovrić  Hrvat - Jugosloven, napustio je austrougarsku vojsku i prešao Rusima 1915. godine. Kao dobrovoljac našao se u jugoslovenskoj diviziji koju je formirala srpska vrhovna komanda od vojnika poreklom iz jugoslovenskih zemalja koji su prebegli iz austrougarske vojske i predali se Rusima. U Dobrudži u Rumuniji u odsudnoj bici Lujo Lovrić je teško ranjen 1917. godine. Za hrabrost pokazanu u ratu stekao je veliki broj odlikovanja, između ostalih i "Karađorđevu zvezdu". Bio je doživotni predsednik Saveza slepih Jugoslavije. U njegovom kazivanju oživljeni su likovi hrvatske nacionalističke omladine koji su bili protiv Austrougarske, a za jedinstvenu južnoslovensku državu. Emisija obiluje nizom istorijskih detalja o kojima se danas malo zna. Lovrić je imao 90 godina kada je snimljen u njegovoj rodnoj kući u Crkvenici. Stranica "Knjige koje govore"
Lujo Lovrić, ŽIVOTOPIS  Hrvat - Jugosloven, napustio je austrougarsku vojsku i prešao Rusima 1915. godine. Kao dobrovoljac našao se u jugoslovenskoj diviziji koju je formirala srpska vrhovna komanda od vojnika poreklom iz jugoslovenskih zemalja koji su prebegli iz austrougarske vojske i predali se Rusima. U Dobrudži u Rumuniji u odsudnoj bici Lujo Lovrić je teško ranjen 1917. godine. Za hrabrost pokazanu u ratu stekao je veliki broj odlikovanja, između ostalih i "Karađorđevu zvezdu". Bio je doživotni predsednik Saveza slepih Jugoslavije. U njegovom kazivanju oživljeni su likovi hrvatske nacionalističke omladine koji su bili protiv Austrougarske, a za jedinstvenu južnoslovensku državu. Emisija obiluje nizom istorijskih detalja o kojima se danas malo zna. Lovrić je imao 90 godina kada je snimljen u njegovoj rodnoj kući u Crkvenici. Stranica "Gosti sajta".
Lujza Rajner, životopis jedne Engleskinje u Jugoslaviji  "Engleskinja u Rušnju", dolazi kao turista u Beograd 1931, predaje studentima engleski jezik, udaje se za trgovca Stojana Božića 1935, a okupaciju provodi u selu Rušanj kraj Beograda. Posle Drugog svetskog rata vraća se u svoju zemlju i piše uspomene na okupiranu Srbiju. Njena priča snimljena je u Norfolku 1985. VIDI stranicu "Gosti sajta"

- "Engleskinja u Rušnju", VIDI stranicu "Knjige koje govore"
Lukovska Banja  Staza zdravlja. Impresije sa letovanja 2010. prikazane su ovde kao audio, foto i video materijal o banji na padinama Kopaonika u blizini Kuršumlije gde su srećno spojeni civilizacija i netaknuta priroda. Stranica "Prijatelji sajta"

- VIDI stranicu "Fotografije"
Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana