Početna  |  Kontakt Simić

english YouTube facebook
Vaša pisma
Vaša pisma
Otvoreno o sajtu
Otvoreno o sajtu
Novo na sajtu
Novo na sajtu
Pretraga sajta
Pretraga sajta

Sajt oprema i uređuje Dragoslav Simić sicke41@gmail.com

SADRŽAJ - B

Sva imena su poređana abecednim redom

Kada kliknete na slova označena plavom bojom direktno slušate, gledate ili čitate označenu odrednicu na sajtu.
Za one koji vole da istražuju ostavljen je uobičajeni postupak. Kliknete na neku od stranica i pretražujete sajt polako.

A     B     C     Ć     Č     D     Đ          E     F     G     H     I     J     K

L     Lj     M     N     Nj     O     P     R     S     Š     T     U     V     Z     Ž



Baba Kata iz Graba govori  Kada sam kao novinar prvi put došao na planinu Jelicu, recimo da je to bilo 1975, rekli su mi da u selu Grab živi čobanica Kata, lepo peva, dobo pamti i govori. Taj snimak sam sačuvao i sada možete čuti kako se to u selu dešava kada devojka sretne momka. Kata je tada imala preko 60 godina i već je bila baka. Fotografija je skinuta sa Gugla i uzeta je kao ilustracija njene priče. Stranica "Zvučna pisma".
Bajramska sofra 
na Dorćolu 
Pored Bajrakli džamije u Gospodar Jevremovoj ulici, u Beogradu, juna 2010. godine, održana je manifestacija Ulica otvorenog srca. Druženje na Dorćolu organizuje se u čast velikog muslimanskog praznika Bajrama. Na svečanoj trpezi našli su se tradicionalni specijaliteti i đakonije. Na ovu gozbu Beograđana došle su su i poznate javne ličnosti. Vidi "Gosti sajta".
Balkanski rat 1912.
govor očevidca 
Govori poručnik Marko Milovanović, istorija uživo. U porodici Lazarević i Blagojević iz Beograda sačuvan je tonski zapis učitelja Marka Milovanovića iz Beograda, njihovog dede i pradede koji je bio učesnik Kumanovske bitke oktobra 1912. godine. Stranica “Porodični tonski arhivi”.
Banja Selters  U tumačenju fotografija porodice Atanasijević iz Mladenovca, vlasnika Banje Selters, ukratko ću reći da je moja majka Jovanka, bila ćerka Leke i Haraklije Jovanović, a moja baba Haraklija bila je ćerka jednog od braće Atanasijević, Đorđa i rođena sestra dr Stavre Atanasijevića iz Mladenovca. Svi su poreklom Cincari. Stranica “Porodične fotografije”.
Bečki roman  Tekst Dragoslava Simića pod naslovom “Bečki roman” ~ Istorija iz fioke
Politika, Kulturni dodatak, subota 5. jun 2021.
Reakcija čitaoca Aleksandra Ajzinberga.
Životopis Ilije Bašičevića Bosilja, seljaka slikara, bio je predmet višesatnih razgovora koje sam vodio sa dr Vojinom Bašičevićem od aprila do juna 2005. godine u njegovom stanu u Novom Sadu. U 15 nastavaka dr Bašičević je ispričao SAGU O BOSILJU. Za ovu priliku iz neverovatne usmene istorije, odabrao sam delove koji se odnose na život Bašičevića tokom Drugog svetskog rata u Beču 1943. godine.
Više na stranici "Promocije"
Behdžet Mesihović govori  Profesor matematike Behdžet Mesihović sa kojim me je upoznao Vladimir Srebrov u Mostaru 1996, imao je sličnu sudbinu kao i Srebrov. Njega su uhapsili Hrvati u Mostaru i sproveli u logor 1993. Svedoči o nedelima koja je druga strana činila prema pripadnicima druge vere. On pominje svog školskog druga Jadranka Prlića inicijatora logora u Hercegovini, kome se sudilu u Hagu 2002. godine u trenutku kada je ova emisija pripremana. Stranica „Gosti sajta“.
Bela Pavlović govori  Slikarka, umrla u dubokoj starosti 2001. godine, na zanimljiv način oživljava ljude i događaje koji su činili njen "jučerašnji svet", ličnosti iz javnog i kulturnog života Srbije u periodu od kraja XIX veka do šezdesetih godina XX veka. Bila je rođaka profesora Slobodana Jovanovića i naslednica njegovih autorskih prava. Stranica "Knjige koje govore"
„Beli Ciganin“, dr Gruja pedijatar i violinista  Među prijateljima dr Grujica Milojević pedijatar poznat je kao “beli ciganin”, aluzija na njegovo savršeno sviranje, instrument violina. Srećni ljudi, emisija uživo. Sviraju i govore: Grujica Milojević, Luka Milanović, Miloš Milojević, Aleksandar Prčetić, Rade Milojević, Aleksandar Milanović, Milan Marčetić, Sofija Aleksandrović, Ivana Simić i Sanja Milanović. Autor Dragoslav Simić. Stranica “Moć radija”.
Benko Danon govori  Jevrejin, Beograđanin, ulični fotograf do 1941. Njegova sećanja su snimljena u Australiji. Smatrao je sebe "Srbinom mojsijeve vere". Strasno je mrzeo naciste i komuniste koje je krivio što je morao da ode iz Jugoslavije. U priči sočnim srpskim jezikom sećao se Beograda koga vise nema, rečima koje se mogu čuti u pesmama "Bore Čorbe". Dolazio je u Srbiju više puta i za vreme sankcija. Nemci su ga u logoru tokom Drugog Svetskog rata skoro dokrajčili od batina, Benko je bio borben i vedrog duha. Njegov čitav život ostaje antologijski primer kako se nikada ne treba predavati sudbini. Stranica "Knjige koje govore"
Benko Danon ~
Nevidljivi ljudi 
“Jevrejin Benko Danon jе pravi Beograđanin i sada se tako oseća, posle četrdeset i pet godina boravka izvan naše zemlje. Oživeo je u svojim sećanjima Benko Danon delić atmosfere kafanskog života Beograda u godinama pre Drugog svetskoga rata, kada je najpre bio učenik u fotografskom salonu Romana Uroševića. Prisetio se nekih od protagonista boemskog života predratnog Beograda koje je snimao kao paparaco - čuvene pevačice sevdalinki Vuke Seherović i poznate glumice i komičarke Žanke Stokić, koja nije zasmejavala publiku samo u Narodnom pozorištu, nego i u kafanama, u Skadarliji ili na Dorćolu...“ Iz Kritike dr Raška Jovanovića, objavljenoj u emisiji “Nevidljivi ljudi”, 1993. Emisija je snimljena u Australiji 1993. godine. Stranica sajta “Radio kritika”.
“Beograd je svet” parola sa beogradskih ulica 1996.  Tog 17. novembra 1996. koalicija "Zajedno" - SPO, DS i GSS pobedila je na lokalnim izborima, što je vlast pokušala da poništi sudskim odlukama. Pre tačno dvadeset godina u Srbiji su počele masovne demonstracije protiv režima Slobodana Miloševića koji su studenti ozbiljno uzdrmali. Tekst preuzet iz “Danasa”, fotografije Dragoslav Simić urednik sajta, stranica “Fotografije”.
Beograd na vodi, biciklom  Kroz Beograd na vodi, ponijem, je priča ilustrovana fotografijama delova obale Save na kojima se gradi “Beograd na vodi”. Ako za 30 godina kako je predviđeno, ovde zaista niknu neke kule od po 150 spratova, ova priča će ostati kao idilični zapis kako je nekada kada se tuda vozio bicikl, bilo i kako je izgledala obala. Autor ove priče, rođeni Beograđanin, nije protiv uređenja obale, ali graditi kule na Savi je potpuno neoriginalan projekat kao da takvih kula nema u 1000 drugih gradova u svetu. Savska obala zaslužuje bolje arhitekte od ovih iza kojih sada sa ovakvim projektom stoji dnevna politika. “Zbogom 2014, doviđenja u 2015. godini.” Kratka istorija mog bicikla. Piše Dragoslav Simić urednik sajta. Stranica “Fotografije”.
Beogradska Ana Frank  Ratni dnevnik Reli Pardo, naslov iz Politike. Piše urednik sajta Dragoslav Simić
Nezahvalno je baviti se istorijom nečijeg života jer uvek može nešto da se izostavi ili ne prenese faktografski, onako kako je stvarno bilo. Zato će ovo biti više impresije a manje činjenice o Reli Alfandari Pardo. Ova beogradska Ana Frank – sličnost je po dnevniku koji je vodila u istim godinama kada je dnevnik pisala Ana - ima dve adrese... VIŠE, stranica “Promocije”.
Beogradska veza  Lepa Poljakinja, gosopođa Ljudmila, profesorka univerziteta, osamdesetih godina XX veka na skijanju u Zakopanima, upoznaje svog Beograđanina. Napušta Poljsku i odlazi sa mužem u Beograd. Tu živi 10 godina. Novi prijatelji, nova literatura, putovanja, čine njen život izuzetno dinamičnim i bogatim. Posle prvih godina zanosa, primećuje kako polako, ali sigurno, ljubav kopni. Vraća se u Poljsku sama. Njena priča je iskrena i sjajna dokumentarna slika nastanka i raspada veze dvoje mladih ljudi pod „kapom“ ekomskog embarga između „istoka i zapada“. Svaki slušalac poželeće da čuje ovu šarmantnu Poljakinju više puta jer je njena ispovest iskrena i spada u najveće domete dokumentaristike. Autor emisije Dragoslav Simić. Stranica “Moć radija”.
„Beogradski krug“ 1992.
Suočavanje sa prošlošću
govore učesnici 
Dušan Makavejev: Unutrašnji motori samorazaranja i fašizacije; Nikola Barović: Ova situacija; Kasim Rašidović: Izveštaj iz Sarajeva; Vlatka Krsmanović: Profesore hapse na Palama. Sa sesije „Beogradskog kruga“, 1992. godine. Slušate ih u okviru stranice „Gosti sajta“. Tonske zapise načinio autor sajta.
“Bilećanka”, pesma logoraša u Bileći
govore učesnici 
U emisiji koja je snimljena osamdesetih godina prošlog veka, ispričana je romantična priča o nastanku ove pesme u logoru u Bileći, 1940. Svojim glasovima pojavljuju se Milan Apih pisac stihova “Bilećanka” i njegovi drugovi komunisti sa kojima je bio u logoru u Bileći: Ivan Kreft, Todor Vujasinović i drugi. Govorila je i Nada Dangubić čijom zaslugom je sačuvan spomenar u kome je ova pesma zapisana 1940. godine. Traka emisije je delimično oštećena. Stranica “Gosti sajta”.
Biljana Kovačević Vučo govori  Kao urednik emisija dokumentarnog programa "Govori da bih te video", pokrenuo sam 2002. godine seriju pod radnim naslovom "Žene u političkom životu Srbije u poslednjoj deceniji XX veka". U toj seriji govorila je i Biljana Kovačević Vučo. Međutim, ovo je prilika da pomenem i ostala imena čija sam svedočenja tada snimio: Verica Barać, Tanja Petorvar, Olivera Milosavljević, Sonja Biserko, Svetlana Slapšak, Milena Dragičević Šešić, Lejla Ruždić, Branka Mihajlović, Nataša Kandić, Daša Duhaček, Ljiljana Đurđić, Jelka Imširović, Milica Lučić Čavić, Latinka Perović, Milica Pešić, Marina Blagojević, Nada Radović Ćetković, Snježana Milivojević, Fuada Stanković, Borka Pavičević, Sonja Liht i Jasmina Tešanović. Ova serija snimana je i emsitovana sve do polovine 2003. godine. Bila su to izuzetno zanimljiva i važna svedočenja o radu žesnkih nevladinih organizacija, u poslednjoj deceniji XX veka u kojoj je nestala nekadašnja Jugoslavija. Stranica "Gosti sajta"
Blam govori  Kolarac, Džez orkestar RTS, ima koncert dve hiljade i neke godine, diriguje Bubiša Simić, a jedan visoki, suvonjavi momak, sa brčićima, elegantan, u orkestru, drži kontrabas u ruci. Kontrabas radi. On i instrument stopili se u jedno. Prvi put sam doživeo da kontrabas ima dušu, misli, krvotok pomera. Bio je to Mihajlo Miša Blam sa svojim instrumentom. Tako smo se upoznali... Više na stranici „Gosti sajta“.
Bogdan Diklić Film “Mamaroš”, proizvodnja 2013, (znači Mamina maza), naziv prema predlogu glumice Mire Banjac, reditelj i scenarista Momčilo Mrdaković, najprodavaniji je srpski film na početku druge decenije XXI veka. Glavne uloge Mira Banjac i Bogdan Diklić. Zanimljiva i plemenita, autobiografska priča arhitekte, scenariste i reditelja Mome Mrdakovića koji živi na relaciji Amerika ~ Srbija. Ovaj svoj prvi film snima u šezdesetoj godini života. Stranica “Gosti sajta”.
Boris Vukobrat govori  Jedan od najuglednijih poslovnih ljudi Francuske u oblasti trgovine naftom, snimljen 1998. u Parizu, nije imao lak život jer je rođen na početku Drugog svetskog rata u delu Jugoslavije u kome je buktao i građanski rat. Ali kako je uspeo o tome govori na sajtu. VIDI stranicu "Gosti sajta"

- "Život - biznis - politika", VIDI stranicu "Knjige koje govore"

- VIDI stranicu "Fotografije"
Boris Vukobrat ~ "Legija časti za biznis"  Razgovarao sam sa Borisom Vukobratom samo jednom u Parizu, juna 1998. godine. U kolekciji KNJIGA KOJE GOVORE ovo je još jedan naslov koji treba da ostavi trag o vremenu, ljudima i događajima koji su krajem dvadesetog veka činili naš svet. Ovi tonski zapisi postali su autentičan izvor - živa istorija o svemu što je bilo ili će se možda dogoditi. Jedna nesvakidašnja ličnost kao što je Boris Vukobrat našla se svojim glasom licem u lice sa auditorijumom igrom slučaja tek sada februara 2016. godine. To je životopis o usponu “od dna do vrha” jednog čoveka. Boris Vukobrat rođen je 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven. Smatraju ga jednim od najuspešnijih poslovnih ljudi na Zapadu. 1992. godine osnovao je Fondaciju za mir i rešavanje kriza. Uređenje strane, ton i fotografije Dragoslav Simić. Stranica “Gosti sajta”.
Borisav Mihajlović Mihiz književnik govori  U okviru stranice ”Politička istorija Srbije, uživo - Prva skupština DEPOSa” Dom sindikata, oktobar 1992. govorili su Ljubomir Simović, Milorad Savičević, Žika Stojković, Borislav Mihajlović Mihiz, Čeda Mirković, Slobodan Selenić, Radoš Ljušić i drugi. Stranica “Gosti sajta”.
General Borivoje Mirković  Na stranici Arhiv sajta u delu "Umetnost čitanja" objavljen je odlomak malo poznatog rukopisa generala Borivoja Mirkovića "Istina o 27. martu 1941." U to vreme Mirković je bio komandant Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva.
Borka Pavičević govori  Borka Pavičević, vrlo uporna i vrlo uspešna žena, sa visokim smislom za intelektualne poslove specifične vrste, obrazovana i vredna, talentovana i borbena, ipak jednom u nekom svom naumu nije uspela. Stranica „Gosti sajta ~ politički portreti"
Bosilj slikar  Životopis jedne porodice. O seljaku slikaru Iliji Bašičeviću Bosilju govori njegov sin dr Vojin Bašićević. U svom stanu u Novom Sadu 2005. godine, dr Bašičević je u 16 nastavaka ispričao sagu o Bosilju uredniku sajta Dragoslavu Simiću. Za života Bosilj je izlagan širom Zapadne Evrope (Amsterdam, Minhen, Milano, Dortmund, Bazel, Cirih, Pariz, Rim, Đenova), u Japanu (Tokio, Osaka), i Južnoj Americi (Mexico City). Sve te države su otkupljivale njegova dela za svoje zbirke i tako da danas veliki broj Ilijinih slika ima po svetu. Stranica “Gosti sajta”.
Bosiljka Pušić govori
Književna ispovest 
Evo kako izgleda Bokin zabeležen glas danas u mojim emisijama koje sam snimio u Beogradu novembra 2013, u stanu njenog sina Antonija Pušića alijas Ramba Amadeusa. Bosiljka je došla u Beograd sa novim romanom lepog, zagonetnog imena, TONDO i prijateljicom Marijom Čolpom. Na snimku možete da čujeteje prvo, deo iz romana Tondo, a onda govori Bosiljka, Ćupričanka, popularna Boka iz Novoga, prva žena član Udruženja književnika Crne Gore. Stranica “Gosti sajta”.
Boško Božović  Novinar Radio Beograda, prvi posleratni dopisnik iz Londona, čovek karakterističnog glasa koji se pamti, književnik i pozorišni kritičar. Neko će se možda zapitati zašto sam se odlučio da objavim naslov: Novinar Boško Božović. Ima za to nekih unutrašnjih razloga... Posle Boškovog odlaska sa životne scene, često mislim na ovog čoveka sa osećanjem tuge jer njegovu poslednju želju nisam ispunio. Zašto? Više na stranici “Gosti sajta” na kome se mogu čuti i dve emisije, jedna moja o Bošku i druga Boškova, “O radiju”.
Boško Božović govori  Novinar Radio Beograda, prvi posleratni dopisnik iz Londona, čovek karakterističnog glasa koji se pamti, književnik i pozorišni kritičar. Stranica "Knjige koje govore"

- VIDI stranicu "Fotografije"
Boško Milosavljević, prevodilac, književnik i avanturista  “1941.godine bio sam pitomac Vojne akademije Kraljevine Jugoslavije u Beogradu. April, rat, kapitulacija. Moju grupu Nemci odvode na rad u Belgiju. Prvi put bežim bezuspešno. Hvataju me. Drugi put sam uspeo preko Lamanša, ali jedva. Plutao sam na vodi, davio se. Slučajno, naišao je neki engleski patrolni brod... Posle rata bio sam pilot britanskog ratnog vazduhoplovstva u Južnoj Africi. Živeo sam u Keptaunu....” Više na stranici “Volite li kratku priču?”
Boško Petrović  Stranica "Arhiv sajta"
Boža /Božidar/ Mandić na sajtu arhiv simic  /Porodica bistrih potoka/. Govor ZA RADIO Bože Mandića iz 1992. posvedočiće da ovaj pisac, novinar, pesnik, filozof i pokretač raznih hepeninga i ekoloških, nije ni za dlaku odustao ni danas 2016. godine od svojih akcija i ideja. Stranica je bogato ilustrovana fotografijama. Osnovna Božina misao je biti slobodan: “Živeći na zemlji, ja sam shvatio da ne želim nikom da pripadam. U tom smislu ja živim neku vrstu nenacionalnog osećanja. Znači, ne pripadam ni jednoj naciji. Odreko sam se svoje nacije. Ne želim da imam svoju naciju. Zato što time smanjujem pretpostavljenu dozu mržnje. Ceo koren zla proizilazi iz te neke podeljenosti. Iz te nacionalne određenosti. Iz nacionalne istorije...” Autor Dragoslav Simić, stranica “Gosti sajta”.
Brana Petrović pesnik
o radiju govori 
Povodom godišnjice osnivanja Radio Beograda, emisiju koju sam snimio tim povodom, nazvao sam Sećanja na prvi radio osnovan u Beogradu 1924. Započeću je stihovima Brane Petrovića kao simboličan odnos pesnika prema radiju... Stranica “Gosti sajta”.
Branislav Lečić u “Terazijskom parlamentu” govori  Miting kod “Terazijske česme” održan je 11. marta 1991. godine na kome se okupio veliki broj demonstranata koje su pre svega činili studenti. Samo dva dana pre toga, 9. marta režim je na ulice izveo protiv demonstranata tenkove. Na stranici “Gosti sajta” prikazana je dokumentarna radio drama Dragoslava Simića, “Dva lica jednog glumca” o politici i glumi Branislava Lečića, sa Terazijske česme 1991.
Branislav Marinkov  Novinar Radio Beograda 2, urednik emisije "Čekajući vetar", razgovor o Lukovskoj banji, na stranici "Prijatelji sajta".
Branka Veselinović glumica govori  (Stari Bečej, 16. septembar 1918) je srpska pozorišna, filmska i televizijska glumica
Rođena je 1918. kao Branka Andonović. Završila je Glumačku školu pri Narodnom pozorištu u Beogradu. Svoju glumačku karijeru počela je 1938. godine u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu (tada se zvalo Narodno pozorište Dunavske banovine) igrajući u predstavi „Karlova tetka“. U Novom Sadu je igrala do 1940. godine kada je prešla u Beograd. 2013. godine kada je snimljena ova emisija, Branka Veselinović navršila je 95 godina. Stranica „Gosti sajta“.
Branko Andrić govori  (1948. ~ 2006.)
Avangardni novosadski pesnik, snimak je iz sedamdesetih godina XX veka. Stranica "Gosti sajta"
Branko Ćopić i glumac Toma Kuruzović  Životopis glumca. Sećanja na Branka Ćopića. Novi, malo poznati detalji. Snimak ovog razgovora kao i fotografije načinio uradnik sajta Dragoslav Simić u Kuruzovićevom stanu na Novom Beogradu, juna 2015. godine. Utisak: drag, prijatan i gostoljubiv čovek koji kao da je na početku karijere. Ima šta da ispriča. Stranica “Gosti sajta”.
Branko Lustig, životopis  Bio je producent filmova Veljka Bulajića, a onda u nekim starijim godinama, kada se nepočinje profesionlani život izpočetka, odlazi u Ameriku i postaje producent reditelja Stivena Spilberga za film “Šindlerova lista” za koji dobija “Oskara”. Njegov život počinje u logoru smrti, Aušvicu. ­­­­Ali Lustig je čovek koji je imao sreće jer je i za film “Gladijator” dobio drugog “Oskara”. Stranica “Gosti sajta”.
Bruka u Negotinu  Pesnik Ljubomir Simović na poziv organizatora Mokranjčevih dana u Negotinu 1996. drži govor koji se organizatorima nije svideo. Oni gosta proteruju iz Negotina. Bio je to jedan od največih kulturnih skandala u istoriji Srbije.
Govore Ljubomir Simović i akademik Dejan Despić predsednik manifestacije koji zajedno sa Simovićem napušta Negotin. Stranica "Knjige koje govore"
Bubiša Vojislav Simić govori  U serija „Autobiografije uživo“ učestvovao je i ovaj legendarni dirigent džez orkestra RTS koji je svojim životom sabrao 65 godina umetničkog rada i njegovo izlaganje se može ćuti u celini. Stranica "Gosti sajta"

- VIDI stranicu "Radio kritika"
Budimir Lončar, životopis  Životopis političara. Budimir Lončar rođen je na otoku Ugljan kod Zadra 1924 godine. Bio je poslednji ministar inostranih poslova Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije do njenog raspada 1991. godine. Njegovu povest snimio sam aprila 2014. u njegovom stanu u Zagrebu.
Budimpešta, emigrantski „goli otok“, 1992.
govore emigranti 
Na stranici “Fotografije” prikazana je serija snimaka urednika sajta Dragoslava Simića, na kojoj se vide Gojko Petrović i Sava Novaković iz priče o “Emigrantskom golom otoku”. Drugi deo fotografija prikazuje porodicu Dušana Malića, Srbina starosedeoca u Mađarskoj koja se bavi poljoprivredom.
Bugarski slavista govori  Gančo Savov na stranici „Gosti sajta“ govori o tome kako je od 1974. do 1985. godine bio u političkom zatvoru u Sofiji sa presudom od 18. godina, pod lažnom optužbom za veleizdaju, „ideološku diverziju“ i antirežimsku delatnost, a ustvari radi zalaganja za zbližavanje bugarskog naroda sa narodima Jugoslavije.
„Buljkes“, grčka republika u Jugoslaviji  Istraživanje istoričara profesora Milana Ristovića: Eksperiment Buljkes, „grčka republika“ u Jugoslaviji, 1945. ~ 1949. Sporazum u Varkizi je trebalo da stvori uslove za političko rešenje krize u Grčkoj i kraj krvavih sukoba koji su izbili u decembru 1944. u Atini. Uključivao je i razoružanje jedinica ELAS-a . Zauzvrat, pripadnicima ELAS-a osumnjičenim za "ratne zločine" bila je obećana amnestija. Dogovoreno u Varkizi najradikalniji pripadnici ELAS-a smatrali su i tumačili kao "kapitulaciju". Za nekoliko hiljada pripadnika ovog pokreta novo stanje od sredine januara (i prekida vatre), odnosno, sredine februara 1945. (kada je ugovor potpisan), bilo je neprihvatljivo i radije su se odlučili na emigraciju. Većina je izabrala odlazak u Jugoslaviju. Vidi “Gosti sajta”.

Sajt
www.audioifotoarhiv.com
je nekomercijalan i spada
u domen nematerijalne
kulture.
Izdržava se od donacija.
Podržite ga.

Adresa urednika:
Dragoslav Simić
sicke41@gmail.com

Pošaljite svoje utiske o ovoj strani na adresu urednika sajta: Dragoslav Simić, sicke41@gmail.com. Vaše pismo može biti objavljeno.

Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana