Početna  |  Kontakt Simić

english YouTube facebook
Vaša pisma
Vaša pisma
Otvoreno o sajtu
Otvoreno o sajtu
Novo na sajtu
Novo na sajtu
Pretraga sajta
Pretraga sajta

Sajt oprema i uređuje Dragoslav Simić sicke41@gmail.com

Lako i brzo snalaženje na sajtu

Sva imena su poređana abecednim redom

Kada kliknete na slova označena plavom bojom direktno slušate, gledate ili čitate označenu odrednicu na sajtu.
Za one koji vole da istražuju ostavljen je uobičajeni postupak. Kliknete na neku od stranica i pretražujete sajt polako.

A     B     C     Ć     Č     D     Đ          E     F     G     H     I     J     K

L     Lj     M     N     Nj     O     P     R     S     Š     T     U     V     Z     Ž



Pančevo i “Dražesni KGB”  U Pančevu je u organizaciji Gradske biblioteke 2011. godine održana promocija knjige “Dražesni KGB, javi se” novinara Milana Petrovića i Dragoslava Simića. Promociju je vodio književnik Nemanja Rotar. Ceo program može se čuti u okviru stranice “Gosti sajta”.
Pančevo i glumac Žule  Glumac Miroslav Žužić, poznatiji kao ŽULE, ponikao u Pančevu, moglo bi se reći da je ceo svoj glumački vek posvetio u najvećoj meri “banatskim temama”. U njegovoj zvaničnoj biografiji piše: glumac Ateljea 212. Međutim u emisiji u kojoj govori Žule, čućete od Žuleta više iz njegove vrlo zanimljive i neobične autobiografije. Stranica “Radio kritika”. Možete pročitati i osvrt na tu emisiju radio kritičara dr Raška Jovanovića.
Papa u Banja Luci  Ova velika tonska freska načinjena je u jednom danu. Hiljade vernika, novinari iz cele Evrope, reči najuglednijih katoličkih predvodnika iz nekadašnje Jugoslavije, "ojkanje" katoličkih grupa iz Hercegovine koje podseća na zlatiborsko pevanje, ruski misionari i na koncu sam papa, samo su mali deo sadržaja ovog radiofonskog dela. Stranica "Knjige koje govore".
Parisko pismo  Pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka u velikim gradovima Evrope i Amerike postojali su instalirani zvučni automati u kojima je moglo, ako se ubaci novac, snimiti svojim glasom ploču. O čoveku čiji glas slušate sa ploče, više na stranici "Zvučna pisma".
Pariz  Kratka priča Dragoslava Simića.
“...Prošle godine sreo sam zaljubljenog Drainca koji je svu svoju pažnju usredsredio na ženu jednog činovnika... Iako je odlazio kod nje u kuću i sa njom izlazio u šetnju, on je po nekoliko puta dnevno prolazio pored njenog prozora i pisao joj pisma i pisamca. To nije bila zaljubljenost, to je bilo ludilo... Muž je bio zaista tolerantan. Raka je u njegovoj kući i ručavao i večeravao, ali je ponekad bio ljubomoran na divnoga muža...“ Stranica „Volite li kratke priče“.
Pariz u kratkoj priči  Kratka priča Dragoslava Simića.
“...Prošle godine sreo sam zaljubljenog Drainca koji je svu svoju pažnju usredsredio na ženu jednog činovnika... Iako je odlazio kod nje u kuću i sa njom izlazio u šetnju, on je po nekoliko puta dnevno prolazio pored njenog prozora i pisao joj pisma i pisamca. To nije bila zaljubljenost, to je bilo ludilo... Muž je bio zaista tolerantan. Raka je u njegovoj kući i ručavao i večeravao, ali je ponekad bio ljubomoran na divnoga muža...“ Stranica „Volite li kratke priče“.
Partizani i četnici  Aleksandar Kale Spasojević, lična istorija
Užice, partizani i četnici, Đilas, advokat Jovo Barović, sestra Dušanka, Institut za istoriju, “Elektrifikacija Srbije”, vreme Miloševića, na stranici “Moć radija”.
Paško Čaba  Mag. art.m. Čaba Paško regens chori katedrale Svete Terezije Avilske i dirigent hora Pro musica u Subotici, sveštenik, napisao je neobičnu knjigu "Otac Paško u kuhinji". Predstavljanje knjige bilo je jula 2010. godine u Medija Centru u Beogradu. Na toj promociji nisam bio, ali sam kasnije potražio oca Paška u Subotici. Ovo je rezultat našeg zajedničkog dogovora šta i kako od profesionalnog života i hobija Čabe Paška staviti na sajt. Meni je ova priča bila jako zanimljiva? A Vama? Pored ostalog Paško diktrira i svoje recepte. Stranica "Gosti sajta"
Patrijarh German  Tonske zapise poslanca srpskog patrijarha Germana emitovao je na svom radio programu u Milvokiju od 1963. do 1976. i sačuvao major Nikola Kosić. Stranica "Knjige koje govore"
Patrijarh German govori u Studenici  Poetski zapis vajara Nebojše Mitrića objavljen u Politici tokom proslave “Osam vekova Studenice”, 1986. Govore patrijarh German i vajar Nebojša Mitrić.
Kralj Petar Drugi,
život kao film 
Kralj Petar Drugi Karađorđević sahranjen je na Oplencu 26. maja 2013. godine. Sadržaj ove stranice: O sačuvanim govorima kralja Petra Drugog i kneza Pavla; „Ženidba kralja Petra prema britanskim dokumentima“; Ko je bio kralj Petar Drugi. Stranica “Gosti sajta ~ mikrofonom kroz XX vek.
Peđa Ristić govori  Arhitekta, sa nadimkom "Peđa Isus", graditelj velikog broja pravoslavnih hramova, prijatelj slikara Leonida Šejke. Stranica "Gosti sajta"
"Peđa Isus" govori  Arhitekta Peđa Ristić, sa nadimkom "Peđa Isus", graditelj velikog broja pravoslavnih hramova, prijatelj slikara Leonida Šejke. Stranica "Gosti sajta"
Petar Bosnić  - Istina o 27. martu 1941.
Na stranici Arhiv sajta u delu "Umetnost čitanja" objavljen je odlomak malo poznatog rukopisa generala Borivoja Mirkovića "Istina o 27. martu 1941." U to vreme Mirković je bio komandant Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva. Rukopis je priredio Petar Bosnić.
Petar Jović  Stranica "Knjige koje govore"
Petar Jović dobrovoljac u ruskoj vojci 1915. godine  Školski drug Gavrila Principa, Petar Jović rodio se krajem XIX veka u Bosni, a umro je u Beogradu krajem XX veka. Živeo je preko stotinu godina. I u dubokoj starosti govorio je snažnim muškim glasom, u slikama, kao Vukovi pripovedači. Za ubistvo prestolonaslednika Ferdinanda 1914. doznao je u Gackom. Kako sam kaže, jedva je čekao da dođu po njega, da ga uhapse, jer je bilo sramota biti Srbin intelektualac, a ostati na slobodi. Uzbudljiva i napeta priča o Prvom svetskom ratu i besktvu iz austrougarske vojske u rusku vojsku. Stranica “Gosti sajta”.
Petar Kočić  Stranica "Knjige koje govore"
Petar Kralj glumac 
kao „Tola Manojlović“ 
Iz knjige Ranka Burića: “Odolevanje nemaru. Fragmenti o srpskoj radiofoniji” . “Tola Manojlović” Mome Dimića u izvođenju Petra Kralja.
Među reportažama o umetnosti i umetnicima ističe se ona o Tolu Manojloviću – čoveku sa Kosmaja o kome je 1967. godine Moma Dimić objavio knjigu. Dragoslav Simić je ovde bez ikakve pompe i samohvale primenio svoju višeslojnu sintetičku metodu „koncentričnih krugova“.... Više na stranici “Gosti sajta”.
Petar Miloradović:
dva eseja o pesniku Franu Alfireviću 
“O moru i drugom” i “More, ostrvo, pesnik”
“Poezija je događaj, razumeo sam jednom, a onda i više puta. Tajanstveno povezivanje koje nas, ponekad, preplavi ili koje nas iznenadi svojom neobičnošću. Prema osećanju koje ne možemo objasniti, ali koje nas vodi i opredeljuje za nešto. Onda kada se najmanje nadamo ili želimo, u onom trenutku, koji samo izuzetno prepoznajemo....”
Više na stranici “Promocije”
Petar Petrović Njegoš  Na stranici Arhiv sajta u delu "Umetnost čitanja" posetioci mogu da čuju odlomke iz "Gorskog vijenca" Petra Petrovića Njegoša koje čita Ranko Burić.
Petar Žebeljan  Petar Žebeljan je zaista načinio podvig. Istražio je i prikupio najstarije sačuvane narodne pesme u Banatu koje bi sigurno bile zaboravljene da nije ovih tonskih zapisa. Snimljeno 1998. Godišnja nagrada Radio Beograda za najbolju dokumentarnu emisiju.
"Dugoveke pesme", stranica "Moć radija"
5. oktobar 2000.  Tonski zapis sa demonstracija 5. oktobra 2000. je verodostojna slika onoga što se dešavalo tog dana na beogradskim ulicama u popodnevnim satima kada je zapaljena skupština, a policija bacila suzavac na demonstrante. O petooktobarskim događajima biće još reči na stranicama sajta, a ova nemontirana tonska slika vodi vas na stranicu "Gosti sajta".
„Piknik“ u špajzu ~ Ratni dnevnik Reli Pardo  ”...U tom špajzu, za razliku od Ane Frank, Reli je imala više sreće da preživi. Nisam siguran da je beogradski izdavač knjige Reli Alfandari Pardo TO JE BIO SAMO PIKNIK, osetio da je objavio našu knjigu veka, čudesan spoj dokaza iz prošlosti napisanih iz prve ruke, i prave literature...” Iz komentara Dragoslava Simića urednika sajta. Stranica “Promocije”.
Pilot Velizar Vučković, april 1941.  Neverovatna priča uživo pilota koji je aprila 1941. dobio zadatak da izbaci bombe na nemačku kolonu. U povratku kopilot primećuje da se bombe sa njihovog aviona nisu otkačile. „Natrag na kolonu“, ~ naređuje Vučković... Stranica „Gosti sajta“.
Piloti u aprilskom ratu 1941.  Autentični tonski zapisi su načinjeni devedestih godina XX veka sa 10 pilota JKV koji su uzleteli svojim avionima sa raznih aerodroma u Jugoslaviji, prema nemačkoj sili, u vazduhu. Njihova sećanja, kada se slušaju danas, bude sentimentalna osećanja prema ljudima koji su svoj poziv pilota stavili u službu otadžbini iako svesni da pred moćnom Luftvafe malo mogu da urade. Stranica “Knjige koje govore”.
Pisma uredniku sajta  Na ovoj stranici objavljujemo pisma posetilaca sajta koja sadrže predloge kako sajt poboljšati, šta učiniti da sajt bude vidljiviji, utisci o sajtu.
Pismo Irine Subotić  istoričarke umetnosti  Istoričarka umetnosti Irina Subotić napisala je na recenziju sajta audioifotoarhiv.com koju možete pročitati u celini na stranici “Vaša pisma”.
Pismo Slobodanu Miloševiću  Izgovorio je pred novinarima Matija Bećković u TANJUGOVOM pres centru u Beogradu, 1992. godine. Stranica “Gosti sajta”.
Ploča ~ pismo  Pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka u velikim gradovima Evrope i Amerike postojali su instalirani zvučni automati u kojima je moglo, ako se ubaci novac, snimiti svojim glasom ploču. O čoveku čiji glas slušate sa ploče, više na stranici "Zvučna pisma".
Poklon posetiocima sajta  ~ dokumentarna radio drama "Tri glasa Radoslava Zlatana Dorića"
Dramski pisac i pozorišni reditelj. Mnogo režirao i pisao, dobitnik velikog broja nagrada za svoja pozorišna dela, obračunavao se sa raznim vrstama uskogrudosti i primitivizma u našem istorijskom nasleđu, sve do savremenosti. Jedan od najznačajnijih savremenih dramskih pisaca iskoristio je svoje ogromno znanje u pravljenju pozorišta, pozorišta lakog žanra, zabavio nas je smehom nad slabostima. Primer "Jelena Anžujska".
Pošaljite svoju poštansku adresu i dobićete CD sa ovom radio dramom na adresu autora emisije: Dragoslav Simić E mail: sicke41@gmail.com
“Politička istorija Srbije, uživo”  Poslednja decenija XX veka bila je izuzetno nabijena raznim političkim događajima, pre svega demonstracijama i mitinzima opozicije protiv vlade Slobodana Miloševića. Na ovoj stranici sajta mogu se čuti tonski zapisi urednika sajta Dragoslava Simića, načinjeni 1992, 1993. i 1996. godine. Pogledajte sadržaj na stranici “Gosti sajta ~ politička istorija Srbije, uživo”.
Poljska veza  Lepa Poljakinja, gosopođa Ljudmila, profesorka univerziteta, osamdesetih godina XX veka na skijanju u Zakopanima, upoznaje svog Beograđanina. Napušta Poljsku i odlazi sa mužem u Beograd. Tu živi 10 godina. Novi prijatelji, nova literatura, putovanja, čine njen život izuzetno dinamičnim i bogatim. Posle prvih godina zanosa, primećuje kako polako, ali sigurno, ljubav kopni. Vraća se u Poljsku sama. Njena priča je iskrena i sjajna dokumentarna slika nastanka i raspada veze dvoje mladih ljudi pod „kapom“ ekomskog embarga između „istoka i zapada“. Svaki slušalac poželeće da čuje ovu šarmantnu Poljakinju više puta jer je njena ispovest iskrena i spada u najveće domete dokumentaristike. Autor emisije Dragoslav Simić. Stranica “Moć radija”.
Ponuda za saradnju, zajednički projekat za digitalizaciju i postavljanje na sajt.
Prota Milan Smiljanić 
Prota Milan Smiljanić, 1891. ~ 1979. vedar čovek, političar i sveštenik, Užičanin. Ton, fotografije, tekst. Stranica sajta “Novi projekti”.
Porodica Leke Jovanovića iz Smederevske Palanke  Priča o porodici Leke Jovanovića, abadžije iz Smederevske Palanke, izdvaja se od drugih, samo po tome što je njegov potomak, autor ovog sajta, pokrenuo elektronsku verziju pamćenja ovako kako možete da vidite na sajtu. Sve ostalo u životu deda Leke je kao i u životima hiljada starih srbijanskih porodica čiji su koreni nastali u Srbiji. Stranica “Fotografije”.
Porodični tonski arhivi  Ovo je reprezentativna stranica sajta koja sabira nepoznato tonsko blago iz porodičnih arhiva. Sadržaj do sada prikupljene građe:

~ Kratkotalasna radio stanica Beograd 1936-1941. Pevači Narodne muzike Lela Đorđević i Sima Begović

~ Muzika Dike Đorđevića

~ Dr Kosta Manojlović (muzikolog)

~ Mladen Onica. Zemunac iz Australije

~ Nikola Kosić. Život srpske emigracije u Americi

~ Balkanski rat 1912. Govori poručnik Marko Milovanović, istorija uživo

~ Akordi Đerdapa, gramofonska ploča, vlasništvo Muzeja nauke i tehnike, Beograd

~ Snežana Misić, nekad i sad; Isečci iz novina i jedna ploča

~ Naša muzika sa ploča, snimljena i sakupljena u Americi
“Portreti žena u javnom životu Srbije”, poslednja decenija XX veka  Kao urednik emisija dokumentarnog programa "Govori da bih te video", pokrenuo sam 2002. godine seriju pod radnim naslovom "Žene u političkom životu Srbije u poslednjoj deceniji XX veka". Prilika je da pomenem imena čija sam svedočenja tada snimio: Verica Barać, Tanja Petorvar, Olivera Milosavljević, Sonja Biserko, Svetlana Slapšak, Biljana Kovačević Vučo, Milena Dragičević Šešić, Lejla Ruždić, Branka Mihajlović, Nataša Kandić, Daša Duhaček, Ljiljana Đurđić, Jelka Imširović, Milica Lučić Čavić, Latinka Perović, Milica Pešić, Marina Blagojević, Nada Radović Ćetković, Snježana Milivojević, Fuada Stanković, Borka Pavičević, Sonja Liht i Jasmina Tešanović. Ova serija snimana je i emiitovana sve do polovine 2004. godine. Bila su to izuzetno zanimljiva i važna svedočenja o radu žesnkih nevladinih organizacija, u poslednjoj deceniji XX veka u kojoj je nestala nekadašnja Jugoslavija. Ali to su i lične ispovesti. Stranica "Gosti sajta".
Poslovna pisma  Ova rubrika je u razradi i za sada sadrži samo memorandume poslovnih pisama trgovaca Živkovića i Antonija Siča iz Beograda. Stranica "Tuđa pisma"
“Predizborni miting za Panića”, decembar 1992.  Ova predizborna manifestacija za prevremene izbore, ispred Savezne skupštine 18. decembra, okupila je po slobodnoj proceni, stotinak hiljada ljudi. Spiker je bio glumac Miloš Žutić. Govorili su: Matija Bećković, Čedomir Mirković, Dušan Mihajlović, Vesna Pešić, Vojislav Koštunica, Vuk Drašković i Milan Panić. Stranica „Gosti sajta“.
Predrag Cune Gojković, životopis  Predrag Gojković, sa nadimkom Cune, životopis, je autentična ispovest jednog od naših najboljih pevača narodne muzike. Urednik sajta Dragoslav Simić razgovarao je sa Cunetom 1995. godine. Snimak je načinjen u Desetki nekad čuvenom studiju Radio Beograda u kome su se snimale radio drame u ulici Makedosnkoj 21. Taj studio i cela zgrada su prodati ili u restituciji vraćeni ? ali je zato ostao nezamenljiv snimak Cunetovog glasa. Posle Drugog svetskog rata Predrag Gojković Cune bio je prvi pevač sa Balkana koji je snimio zlatnu long plej ploču u tiražu od 1.500.000 primeraka. Priredio je bezbroj koncerata širom Jugoslavije, a nastupao je na svim kontinentima. Stranica “Knjige koje govore”.
STRANICA “GOSTI SAJTA” Predrag Gojković Cune, životopis - Audio i Foto arhiv SIMIĆ
Predrag Kostić  Ovaj profesor germanistike iz Sarajeva, tokom građanskog rata u Jugoslaviji u poslednjoj deceniji XX veka, potražio je mir u Kanadi. Objavio je knjigu svojih uspomena “Jedna mladost u Jugoslaviji” u izdanju Dosijea 2007. Tada je i napisao ovo pismo svom unuku, a govorio je i u mojoj dokumentarnoj emisiji 2008. godine. Stranica "Tuđa pisma"
Predrag Ristić govori  Arhitekta, sa nadimkom "Peđa Isus", graditelj velikog broja pravoslavnih hramova, prijatelj slikara Leonida Šejke. Stranica "Gosti sajta"
Predrag Savić piše  Po izboru urednika sajta Dragoslava Simića, objavljujemo tekst Predraga Savića: „Tri egzila Anatolija Ivanovića”. Stranica „Promocije“: „Kao mlad ruski emigrant Anatolije je u periodu između dva svetska rata u Srbiji postao jedan od najuspešnijih izdavača i dao nemerljiv doprinos srpskoj duhovnosti i kulturi. Inicirao je prevode dela vodećih jugoslovenskih pisaca na nemački, štampao ih u svojoj štampariji i nemačkim knjižarama prodavao. Ivanovićevi potomci iz Venecuele nedavno su pokrenuli postupak njegove rehabilitacije.“ Piše Predrag Savić, novinar i advokat iz Beograda.
Predratni radio govori, Beograd 1939. ~ Njujork 1942.  Nepoznati snimci iz 1939. i 1942. godine pronađeni u Americi. Otkupio dr Dragoljub Pokrajac.
Emisija kratkotalasne radio stanice Beograd: Pozdrav američkim slušaocima pred otvaranje Svetske izložbe u Njujorku 1939. Direktan prenos. ~ KRALJ PETAR GOVORI U AMERIČKOM SENATU, 1942. ~ KRALJ PETAR U SENATU, DRUGI PUT, 1942. ~ KRALJ I GUVERNER MIČIGENA U POSETI jednoj FABRICI AVIONA, RAZGOVOR SA JUGOSLOVENSKIM RADNICIMA, 1942. ~ KRALJ NA SRPSKOM KRATKO U FABRICI ORUŽJA, 1942. ~ ISTA FABRIKA, KRALJ NA ENGLESKOM, 1942. ~ AMERIČKA RADIO DRAMA „DRAŽA MIHAILOVIĆ“, proizvodnja 1942. Stranica “Kolarčeva zadužbina”.
Premijera filma na sajtu  “Gde je zemlja Šanji Kelemena”, kratkometražni dokumentarni film proizveden je 1993. godine. Snimljen je u Budimpešti. Nuđen je Televiziji Beograd i ondašnjoj TV “Politika”. Nikad nije prikazan jer glavna ličnost, Šanji Kelemen, emigrant u Mađarskoj, rodom iz Kikinde, slika stanje u tadašnjoj SR Jugoslaviji realno, ali na način koji se nije dopao urednicima ovih TV kuća. 2013. godina kada je film postavljen na sajt označava godinu prvog javnog prikazivanja filma. Scenario i režija Dragoslav Simić i Miša Milošević. Snimatelj Miša Milošević čovek koji je i ovaj film snimio izvanredno sa sjajnim kadrovima Budimpešte. Milošević je snimatelj mnogih filmova Želimira Žilnika. Stranica “Promocije”.
Priča o Nikoletini Bursaću, RADIO KRITIKA  Dragoslav Simić prepustio je mikrofon Tomi Kuruzoviću da govori o tome kako je "uskočio" u ulogu Nikoletine Bursaća. Bilo je to u Beogradskom dramskom pozorištu na Crvenom krstu: posle odlaska Radeta Markovića nije se više predstavljao Nikoletina Bursać i stoga se Slobodan Stojanović, umetnički direktor teatra, obratio Tomi Kuruzoviću pitanjem da li je igrao Nikoletinu, pretpostavljajući da je ovaj tu ulogu mogao igrati u Sarajevu... VIŠE
/RADIO KRITIKA OBJAVLJENA U POLITICI, 13. JULA 2015./ Na stranici sajta “Radio kritika”, piše dr Raško Jovanović.
"Priča o proćerdanom vremenu  Slučaj je hteo da je autor ovog komentara, Dragoslav Simić, urednik sajta, pronašao knjigu pod naslovom, “Naši novi gradovi na jugu”, autor Kosta N. Kostić „kulturni istoričar“, izdanje, SKZ, Beograd, 1922. u jednoj antikvarnici u Beogradu ovih dana, ali i da je imao sačuvane izjave Desimira Tošića, političkog radnika (1920 ~ 2008) čije je ime u ovom tekstu navedeno kao izvor podataka. Kostić, pisac ove knjige, bio je rođak Desimira Tošića. Tako je sticaj okolnosti pomogao da Simić napiše istoimeni komentar kao naslov knjige, priču o proćerdanom vremenu. Stranica “Promocije”
"Pričanja Vuka  Dojčevića"  Prva knjiga. Štampano u državnoj štampariji Kraljevine Srbije, Beograd 1902. Skupio i složio: Stjepan Mitrov Ljubiša. Stranica "Da li ste pročitali ove knjige?"
Prilozi za usmenu istoriju XX veka  Razgovor o knjizi VEK SLIKAN MIKROFONOM Dragoslava Simića.
Učestvuju: Radoman Kanjevac, Slobodan Mandić, Božidar Đurović, Aleksandar Gaon i autor u saradnji sa glumcima Janom Dekanski i Nikolom Ugrinovićem. Predstavljanje knjige je bilo 31. januara 2023. Kolarčeva zadužbina, Beograd.
Stranica “Predavanja u Kolarčevoj zadužbini”.
Princip /Gavrilo/ iz Londona  Komentar Dragoslava Simića urednika sajta
Na javnoj sceni koju omogućava internet, novinarka i pisac Katarina Kormbi iz Londona aprila ove godine šalje vest: „Tragajući za poreklom svoje porodice po dedi, mužu moje bake Lujze Rajner, Stojanu Božiću, našla sam na sajtu pismo bake Lujze i osvrt književnika Dragiše Vitoševića na njenu knjigu ’Žene na selu’. Razlog što sam došla na vaš sajt je u tome što smo moja majka i ja često... Stranica “Promocije”.
Promocije  „PROMOCIJE“ je stranica sajta na kojoj su prikazani odabrani tekstovi po izboru urednika sajta, video zapisi, ili komentari urednika sajta Dragoslava Simića. Posetioci sajta na ovoj stranici umaju širok uvid u veliki svet različitih tekstova iz oblasti publicistike. Napišite nešto i sami, pošaljite na adresu urednika sicke41@gmail.com. Tekst za koji mislimo da zaslužuje posebnu pažnju, može biti objavljen.
Promocija "Glas istorije - Suočavanje sa izvorima" ~ tribina  U saradnji Istorijskog arhiva Šumadije, Narodnog muzeja Kragujevac i Spomen muzeja "Kragujevački oktobar", kragujevačkoj publici su 31. maja 2016. godine prezentovani raritetni tonski zapisi o događajajima koji su prethodili izbijanju Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, kao i onih tokom samog rata i neposredno posle njega prema sajtu www.audioifotoarhiv.com.
Učesnici Dragoslav Simić urednik sajta, Nenad Karamijalković antropolog i Andreas Rot profesor istorije u Nemačkoj školi u Beogradu.
Promocija - „To je bio samo piknik”  Autorka knjige „To je bio samo piknik” Reli Alfandari Pardo (beogradska Jevrejka, 85. godina), živi u Izraelu. Važna knjiga koja zaslužuje mesto na sajtu www.audioifotoarhiv.com. Stranica “Promocije”.
Prota Dragutin Guta Đorđević  U Leskovcu snimio sam protu Dragutina Gutu Đorđevića, aprila 1987. godine. Emisija je izgubljena, ali je u mojoj dokumentaciji ostao sačuvan ovaj isečak koji najavljuje moju radio emisiju o proti. Takođe sam sačuvao i fotografije prote Gute koje gledate. Iz šturog teksta informacije u novinama, vidi se da je prota „išao Vukovim tragom i objavio niz knjiga o životu ljudi ovog kraja, ... ali je bilo godina kada su u njegov rad sumnjali i crkveni i politički oci“. Više na stranici „Fotografije“. Fotografije snimio Dragoslav Simić.
Prota Milan Smiljanić  Prota Milan Smiljanić, 1891. ~ 1979. vedar čovek, političar i sveštenik, Užičanin. Ton, fotografije, tekst. Ponuda za saradnju, zajednički projekat za digitalizaciju i postavljanje na sajt. Stranica sajta “Novi projekti”.
Prvi svetski rat i Srbija, 100 godina kasnije  Do sada uneti materijali na ovaj sajt:
~ Atentator Gavrilo Princip i svešetnik Kosta Božić
~ Petar Jović dobrovoljac
~ Lujo Lovrić, bitka na Dobrudži 1916.
~ Sarajevski atentat, zapisao Lav Trocki
~ Solunci govore - “Solunski front ~ proslava kao nešto između”
~ Slovenci - Jugosloveni
~ Veliki rat generala Milana Pešića 1914. ~ 1918.
~ Slovenci, nosioci Karađorđeve zvezde, snimak 1988.
~ Princip bez advokata, Piše Todor Kuljić
Prvomajska parada u Beogradu 1961.  Junaci ovog direktnog prenosa bili su reporteri Radio Beograda Jovan Ščekić i Radivoje Marković. Stranica "Gosti sajta ~ Mikrofonom kroz XX vek".
"Psiha jugoslovenske  melanholije"  Izdranje Z. i V. Vasića, Zagreb 1925. Napisao: Vladimir Dvorniković. Stranica "Da li ste pročitali ove knjige?"
Putem vina po Negotinskoj krajini  Francuzi u Rogljevu. Na putu vina po Negotinskoj krajini. Stručnjaci za vino Siril i Estel Bonžiro rodom iz Burgundije, nisu ni multinacionalna komapanija, ni NVO već jednostavno porodica sa troje dece koji su u Negotinskoj krajini „pronašli vino“ koje su Negotinci „zaboravili“ i stvorili svoje originalno vino koje izvoze u Francusku. Zapisano 2011. Stranica „Prijatelji sajta“.
"Putešestvije po Srbiji"  Druga knjiga. Štampano u državnoj štampariji Kraljevine Srbije, Beograd 1902. Napisao: Joakim Vujić. Stranica "Da li ste pročitali ove knjige?"
"Putne beleške po staroj  Srbiji, 1871 ~ 1898"  Todor P. Stanković, generalni konzul Srbije na Kosovu za vlade dinastije Obrenović. Izdanje Beograd, 1910. Izdanje pomognuto iz književnog fonda Ilije M. Kolarca. Stranica "Da li ste pročitali ove knjige".
Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana