Početna  |  Kontakt Simić

english YouTube facebook
Vaša pisma
Vaša pisma
Otvoreno o sajtu
Otvoreno o sajtu
Novo na sajtu
Novo na sajtu
Pretraga sajta
Pretraga sajta

Sajt oprema i uređuje Dragoslav Simić sicke41@gmail.com

Lako i brzo snalaženje na sajtu

Sva imena su poređana abecednim redom

Kada kliknete na slova označena plavom bojom direktno slušate, gledate ili čitate označenu odrednicu na sajtu.
Za one koji vole da istražuju ostavljen je uobičajeni postupak. Kliknete na neku od stranica i pretražujete sajt polako.

A     B     C     Ć     Č     D     Đ          E     F     G     H     I     J     K

L     Lj     M     N     Nj     O     P     R     S     Š     T     U     V     Z     Ž



Ideja za promociju sajta  Dopisnik Politike iz Vašingtona Milan Mišić, dr Dragoljub Pokrajac sa univerziteta u Delaveru, SAD i Slobodan Mandić istoričar iz Beograda, govorili su putem skajpa na promociji sajta u Kladovu. Pored njih učestvovali su i: Milan Petrović dopisnik Politike iz Bukurešta, Nino Brajović sekretar UNS-a i Žika Nikolić, emisija "Šarenica". Stranica "Promocije".
„Idu dani“ ~ prema priči Ljiljane Cincar Danilović  Jedna od predstava Narodnog pozorišta negde sedamdesetih godina prošloga veka, za koju je tekst napisao Aleksandar Popović bila je „Jelena Ćetković“. Ta predstava je stavljena na repertoar povodom nekog jubileja revolucije. Ta predstava je naišla na veoma veliko dopadanje zato što su u predstavu ubačene pesme, na način kako se to radilo u francuskim komadima. Naime stavljeni su songovi koji se na izvestan način pevaju po lokalima. I za te songove pozvan je da priredi muziku Vojislav Voki Kostić koji je priredio muziku na osnovu svojih notnih zapisa i skica narodnih pesama. Tako je nastao popularni trio „Idu dani“ iz koga je potekla harmonikašica i pevačica Ljiljana Cincar Danilović. Više u emisiji Dragoslava Simića. Stranica „Moć radija“.
„Idu dani“ trio ~ prema priči harmonikašice Ljiljane Cincar Danilović  Jedna od predstava Narodnog pozorišta negde sedamdesetih godina prošloga veka, za koju je tekst napisao Aleksandar Popović bila je „Jelena Ćetković“. Ta predstava je stavljena na repertoar povodom nekog jubileja revolucije i naišla je na veliko dopadanje zato što su u predstavu ubačene pesme, na način kako se to radilo u francuskim komadima. Naime stavljeni su songovi koji se na izvestan način pevaju po lokalima. I za te songove pozvan je da priredi muziku Vojislav Voki Kostić na osnovu svojih notnih zapisa i skica narodnih pesama . Tako je nastao popularni trio „Idu dani“ iz koga je potekla harmonikašica i pevačica Ljiljana Cincar Danilović. Više u emisiji sa muzikom, Dragoslava Simića. Stranica „Moć radija“.
Ilija Bosilj  Šiđanin, seljak počeo da slika u svojoj 62. godini i postao jedan od najznačajnijih naivnih slikara Jugoslavije. O njemu na izuzetno zanimljiv način u 16 epizoda, govori njegov sin dr Vojin Bašičević. Stranica "Knjige koje govore". Ovo je dokumentarna freska o vremenu omeđenom početkom XX veka, Drugim svetskim ratom i kasnije nacionalizacijom seoskih imanja od strane nove vlasti u Jugoslaviji. Pored ostalih dr Bašičević govori i o svom bratu Dimitriju Bašičeviću slikaru i istoričaru umetnosti, o optužbama da je Dimitrije slikao očeve slike i tako učinio da njegov otac seljak postane poznat u svetskim razmerama.
Ilija Bašičević Bosilj slikar  Životopis jedne porodice. O seljaku slikaru Iliji Bašičeviću Bosilju govori njegov sin dr Vojin Bašićević. U svom stanu u Novom Sadu 2005. godine, dr Bašičević je u 16 nastavaka ispričao sagu o Bosilju uredniku sajta Dragoslavu Simiću. Za života Bosilj je izlagan širom Zapadne Evrope (Amsterdam, Minhen, Milano, Dortmund, Bazel, Cirih, Pariz, Rim, Đenova), u Japanu (Tokio, Osaka), i Južnoj Americi (Mexico City). Sve te države su otkupljivale njegova dela za svoje zbirke i tako da danas veliki broj Ilijinih slika ima po svetu. Stranica “Gosti sajta”.
Ilija Pušić  Arheolog iz Hercegnovog, ostaće zapamćen u jugoslovenskoj javnosti po mnogim značajnim arheološkim otkrićima iz antičkog sveta vezanim za Boku i Dalmaciju, stranica "Fotografije", otac pevača Ramba Amadeusa.
Impotencija  Lečenje na narodni način, stranica “Zvučna pisma” ~ Verovanja i praznoverice. Kako se seljak Leka Đorđević lečio.
Imre Sabo  Fotoreporter. Snimljeno 1980. godine. Stranica "Moć radija"
Indeks imena ličnosti sa sajta 
Internet radio iz spavaće sobe za ceo svet  Internet radio, pod nazivom, Musicmaestro je nastao kao davnašnja želja Miroslava Radovanovića da radi u radiju. Kao slep čovek, u vreme kada je bio u prilici da to eventualno pokuša u nekoj radio stanici, taj pokušaj bi bio ravan nuli, jer ljudi kakav je on mogli su da rade samo na telefonskoj centrali. Ali i ovom prilikom život je bio čudo. Više na stranici “Gosti sajta ~ sajber prostor za XXI vek”
Internet tehnologija za XXI vek  Govori major Dragan Mladenović autor knjige „Međunarodni aspekt sajber ratovanja“. Izvod iz biografije majora Mladenovića: ... Uključen je u tehnološku, pravnu i vojnu naučnu oblast istraživanja sajber ratovanja, sajber kriminala i terorizma, informacione sisteme, internet tehnologije i elektronsko poslovanje. Njegova uža područja interesa su tehnike vojnog sajber terorizma, nacionalni modeli sajber bezbednosti, računarska mrežna bezbednost, veštačka inteligencija, kao i međunarodno pravo oružanih sukoba primenjeno na sajber ratovanje... Stranica „Gosti sajta ~ sajber prostor za XXI vek“
Irina Subotić,
saga o porodici 
Istoričarka umetnosti, profesorka emerita. Predaje na master studijima UNESCO-ve katedre Univerziteta umetnosti u Beogradu. Bila kustos Muzeja savremene umetnosti i Narodnog muzeja. Predavala na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu i Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Doktorat odbranila na Filozofskom fakultetu u Ljubljani.
U ovoj nesvakidašnjoj porodičnoj istoriji Irina Subotić govori o svojoj prabaki Ruskinji: Sofiji Aleksandrovnoj Hovanskoj, baki Elizabeti Gagarin, roditeljima Tatjani i Milivoju Jovanoviću, sestri Jeleni Šantić balerini, o svojim knjigama. Više na stranici “Gosti sajta”.
Isak Asiel  Rabin beogradski u pola sata emisije uživo "Govori da bih te video", ispričao je svoju autobiografiju. Stranica "Radio emisije iz kolekcije"
~ Iz knjige "Autobiografije uživo" priredio Dragoslav Simić, Beograd, 2007. VIDI
Ispovest naučnika  Na stranici „Gosti sajta“ slušaćete Ganača Savova bugarskog slavistu koji je od 1974. do 1985. godine bio u političkom zatvoru u Sofiji sa presudom od 18. godina, pod lažnom optužbom za veleizdaju, „ideološku diverziju“ i antirežimsku delatnost, a ustvari radi zalaganja za zbližavanje bugarskog naroda sa narodima Jugoslavije.
Istina o 27. martu 1941.  Na stranici Arhiv sajta u delu "Umetnost čitanja" objavljen je odlomak malo poznatog rukopisa generala Borivoja Mirkovića "Istina o 27. martu 1941." U to vreme Mirković je bio komandant Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva.
Istorija druge Jugoslavije,
od FNRJ do SFRJ 
Od poleta do pada 1945. do 1991. Druga Jugoslavija prikazana na radiofonski način. Emisija je snimljena 1988. godine. Sastavljena je od niza zvučnih slika koje se retko mogu čuti. Ideja autora (Dragoslav Simić urednik sajta) je bila da se na ovaj način prikažu razni događaji u istoriji druge Jugoslavije od 1945. do 1988. godine i dalje. Stranica “Gosti sajta”.
Istorija na zvučnim
dokumentima 
Radio kritika Raška Jovanovića o emisijama Dragaoslava Simića koje govore o „Trojnom paktu“ i puču 27. marta 1941. Vidi stranicu „Radio kritika“.
"Istorija Kladova"  U ovoj knjizi analiziraju se istorijske okolnosti vezane za nastanak tvrđava i civilnih naselja na prostoru današnjeg Kladova, njihova sudbina kroz prizmu borbi za ovladavanje područjima severoistočne Srbije i kontrolu plovidbe Dunavom na sektoru Đerdapa, a zatim njihova upotreba u poratnim periodima. Autor Ranko Jakovljević. Za korišćenje ove knjige kao izvor podataka za druge publikacije, obratite se autoru Ranku Jakovljeviću.
Istorija pred mikrofonom (usmena)  Naša „skrivena radiofonija“ može da svedoči o martovskim i aprilskim događajima 1941. godine, ali i mnogo šire od te sudbonosne 1941. O tome govori ovaj tekst. Ličnosti od savremenika koje se pominju u prikazu: Đorđe Malavrazić istraživač istorije radija, Predrag Marković istoričar, Pol Tompson engleski istoričar, pisac knjige „Glas prošlosti“, profesor Dragoljub Pokrajac. Ličnosti iz prošlosti: Knez Pavle, patrijarh Gavrilo Dožić, kralj Aleksandar, Dragiša Cvetković i Milan Stojadinović, Predsednici vlada Kraljevine Jugoslavije, pukovnik Žarko Popović, vojni ataše Jugoslavije u SSSR 1941. Tito, Draža Mihailović i drugi. Piše Dragoslav Simić. Dati su i srodni linkovi u vezi sa temom. Stranica “Promocije”.
"Istorija Srba, Hrvata 
i Slovenaca" 
Beograd 1920, napisao: Stanoje Stanojević. Stranica "Da li ste pročitali ove knjige?"
"Istorija srpskog naroda"  Sa ovlašćenjem piščevim, preveo Gavrilo Vitković, knjižar izdavač Petar Ćurčić, štampano u državnoj štampariji, Beograd 1882, napisao: Venijamin Kalaji. Stranica "Da li ste pročitali ove knjige?"
Istorijat Radio Beograda  Preuzeto iz INDOK BILTENA koji objavljuje Dokumentacija radio Beograda, polovina marta 2011. Ova izuzetno važna služba našeg nacionalnog radija sadrži veliki broj tekstova iz novinske dokumentacije kao i značajan kompjuterski pregled podataka iz istorije radija.
Ovaj dokument obuhvata sve značajne datume iz istorije Radio Beograda od 1924. do naših dana. Stranica “Promocije”.
Ita Rina govori  Glumica, jedna od najlepših žena nemog filma, poreklom Slovenka, rođena u Sežani, govori o svojoj filmskoj karijeri. Tonski zapis glasa Ite Rine je načinio je Dragoslav Simić urednik sajta 1978. godine u Budvi u kojoj je tada Ita Rina živela. Ovo je istorija nemog filma uživo. Stranica "Knjige koje govore"
Italija, Aquaviva Collecroce  Na jugu Italije u pokrajini Molize nalaze se tri sela koja su još od 16. i 17. veka naseljena slovenskim življem. Emisija je snimljena 1986. godine u selima Akva Viva, Monte Mitro i San Feliče. Stranica "Moć radija"
Ivan Aleksić  Privrednik koji je pokušao svoj poslovni svet da prenese iz Engleske u Srbiju. Ali ono po čemu će ostati zapamćen je materijalna pomoć koju je pružio da se dragocene zaostale knjige "Naše reči" koja je ova kuća decenijama objavljivala u Londonu, prenesu u Beograd. Stranica "Radio emisije iz kolekcije"
Ivan Stanković: NIJE FER  Tekst Ivana Stankovića, NIJE FER, vlasnika i direktora agencije Communis, objavljujemo sa zadovoljstvom na ovom sajtu. Preporučujemo svima koje zaokuplja slična misao data u najavi njegovog članka. Posebno i onima koji žive u uverenju “da sve znaju”: Iz teksta Ivana Stankovića: “...Sve počinje i završava se radom na samom sebi. Edukacija više nije jednokratni proces, koji se završava diplomiranjem. Mora se svakim danom, u svakom pogledu, sve više napredovati.” Stranica “Promocije”.
Ivko Pustišek  Posle Drugog svetskog rata ovaj Slovenac godinama je bio direktor Jugoslovenske radiodifuzije i bavio se istraživanjem istorije radija. U razgovoru sa Zoranom Stanojevićem izneo je do tada nepoznate podatke o početku rada Radio Beograda. Njegovu fotografiju nismo mogli da nađemo. Stranica "Gosti sajta".
Ivo Andrić  Boško Božović, novinar Radio Beograda, prvi posleratni dopisnik iz Londona, čovek karakterističnog glasa koji se pamti, književnik i pozorišni kritičar, stranica "Knjige koje govore", na vest o dodeli Nobelove nagrade Ivi Andriću, vodio je sa njim razgovor 1960. godine.
Ivo Josipović, politički životopis jednog predsednika  Razum i tolerancija su odrednice ključne za tokove života. Kada ove humane poruke kao iskustvo antičkih filozofa nisu bile poštovane, a često nisu, dolazilo je do političkog i ratnog haosa. Istorija nas tome, ponekad bezuspešno, uči. Jedan od takvih potresa, surov i nezamisliv, bio je građanski rat u Jugoslaviji, sukob tri naroda, devedestih godina XX veka. Ivo Josipović, na ključnim pozicijama u javnom životu Hrvatske, bio je Predsednik Republike do januara 2015. godine, ostaće zapamćen kao čovek miroljubivosti i želje za dijalogom. „Gdje će profesor pobjediti na izborima. Tu treba baraba. Neki mačo tipovi, agresivci, ne fini ljudi poput vas, ~ komentarisala je ugledna zagrebačka novinarka pre kandidature Josipovića za predsednika....“ Razgovor sa Ivom Josipovićem i fotografije snimio u Zagrebu aprila 2015. urednik sajta Dragoslav Simić. Stranica “Gosti sajta”.
Izbori: 14. jul 1992.  Milan Panić Predsednik Vlade SRJ. Iz sadržaja: Kako je ocenio pojavu Milana Panića na političkoj sceni Jugoslavije, novog mandatara za sastav svezne vlade, Dobrica Ćosić u Skupštini SRJ, tada Predsednik Savezne Republike Jugoslavije, zatim programski govor Milana Panića, glasanje u Skupštini, o Paniću, Dragoljub Mićunović, Milo Đukanović, Momir Bulatović, Vojislav Koštunica i Radmilo Bogdanović o Milanu Paniću. Milan Panić sa novinarima u avionu za Budimpeštu. Stranica “Gosti sajta”.
Izdaja kao sudbina  Na stranici „Promocije“ objavljen je tekst autora sata Dragoslava Simića pisan za mesečnik „Čiode“ sa podnaslovom „Novine sa 7 padeža“ koji je izlazio u Kanadi. Tekst je objavljen 2007. godine.
Dnevnik iz kalendara prohujalih događa
"SUĐENJE DRAŽI MIHAILOVIĆU"
"Izveštaj sa ovoga 
sveta" 
Na stranici "Volite li kratke priče" objavljena je pod nazivom "Izveštaj sa ovoga sveta" kratka priča Dragoslava Simića koja obiluje dokumentarnim detaljima jer je nastala posle snimanja jedne reportaže u selu Rastište blizu Bajine Bašte.
Seljak Steva sagradio je od potočare malu elktričnu centralu. Ali tema priče je nešto sasvim drugo o čemu možete detaljnije da vidite u ovoj vešto sklopljenoj priči kako od dokumenta nastaje literarni zapis.
Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana