Lako i brzo  |  Početna

english YouTube facebook

Značajni datumi iz istorije Radio Beograda

/Izvor: Dokumentacija Radio Beograda/

19. 09. 1924. Prvi probni koncert Radio-telegrafske stanice u Rakovici - početak radio-difuzije u Srbiji.
Istog dana kada je francuska kompanija za radio- telegrafiju TSF dobila odobrenje od vlade za prenos koncerata i emitovanje vesti, berzanskih i meteoroloških izveštaja, inženjeri Mihailo Simić i Dobrivoje Petrović su iz studija u Knez Mihailovoj ulici br. 42 (zgrada Prve hrvatske štedionice), preko odašiljača u Rakovici, emitovali prvi probni koncert. Program koncerta pripremio je tadašnji direktor Opere Stevan Hristić, a izveli su ga članovi Opere i Drame Narodnog pozorišta. Sopran Ksenija Rogovska pevala je ariju iz "Toske", tenor Žika Tomić Hristićevu kompoziciju "Behar", koncert- majstor Karel Holub izveo je Mendelsonov "Violinski koncert E-mol", a pijanista Velizar Gođevac odsvirao je dve Šopenove etide. Prvak Drame Vitomir Bogić recitovao je scenu "Pod balkonom" iz Rostanovog "Sirana" i sonete Jovana Dučića. Klavirsku pratnju činili su Stevan Hristić, kapelnik Ivan Brezovšek i Vlasta Holubova. Kako je probni koncert izazvao veliko interesovanje publike, ponovljen je nedelju dana kasnije, 26. septembra.
01. 10. 1924. Počeo sa radom Radio Beograd
Istog dana kada i Radio Beč, 1. oktobra 1924. godine, oglasio se i Radio Beograd. Ovaj prvi redovni radio program na Balkanu prenošen je preko postrojenja radio-telegrafske stanice u Rakovici. Svakog utorka, četvrtka i subote od 18.45 do 19.45. prenošeni su koncerti, čitane vesti, servisne informacije, reklame, vodostanje, berzanski izveštaji. Vesti su pripremali novinari "Politike" i "Dnevnih novosti", a Beogradska berza je obezbeđivala aktuelne berzanske izveštaje.Muzički deo programa pripremala je direkcija Beogradske opere. Program su na talasu 1650 metara emitovali inženjeri Mihailo Simić i Dobrivoje Petrović iz studija u zgradi Prve hrvatske štedionice, u Knez Mihajlovoj ulici broj 42.
Ministarstvo PTT koje je iz pretplate delom finansiralo rad stanice u Rakovici ukinulo joj je subvencije 1926. godine sa obrazloženjem da stanica nije uspunila očekivane rezultate.
15. 12. 1925. Osnivači društva Radio A. D, inženjer Robert Vege, Đura Milutinović, Miloš D. Stanojević, Slavko Bokšan, dr. Emer Tartalja, Dušan Grubić, Đulijus Hanau, Stevan Karamata, Milutin Stevanović i advokat Zafir Stanković, obratili su se nadležnom Ministarstvu trgovine i industrije sa molbom da im se odobri osnivanje akcionarskog društva Radio.
Sledeće godine dobili su podršku od strane Ministarstva pošta i telegrafa za svoju ideju o osnivanju Beogradskog radija.
1927. Subotom od 22 - 24 i nedeljom od 10-12 časova, iz zgrade Ministarstva pošta i telegrafa u Beogradu emitovan je program sastavljen od muzike sa gramofonskih ploča i vesti dobijene iz redakcije "Politike". Autori su bili službenici Ministarstva pod rukovodstvom inženjera M. Osama. Bilo je pokušaja da se organizuje i prvi prenos operete iza kulisa pozorišne sale "Luksor" (današnji bioskop 20. oktobar), ali bez uspeha.
04. 02. 1928. Akcionarsko društvo "Radio"A.D. dobilo je od države koncesiju za izgradnju radio -stanice i emitovanje programa na 15 godina. Društvo je na sebe preuzelo sledeće obaveze:
- da podigne stanicu sistema "Markoni", jačine 2, 5 kw,
- da emituje program svakog dana najmanje 3 sata, od čega za državne izveštaje 30 min,
- da posle 5 godina premesti prostorije na vlastito zemljište,
- da postoji državna kontrola nad celokupnim radom Radija i
- da posle 15 godina preda besplatno stanicu državi.
Nadoknada državi iznosila je 60 % od prikupljene radio pretplate. Obaveza države bila je da brine o mreži radio-stanica u zemlji, da snizi cene radio aparata i pretplate, kao i da izvrši elektrifikaciju zemlje u celini.
17. 03. 1929. Objavljen prvi broj časopisa Radio Beograd
24. 03. 1929. Počeo redovan program Radio Beograda
U nedelju, 24. marta 1929. godine, iz zakupljenih prostorija na drugom spratu zdanja SANU, u 10 časova i 30 minuta, začule su se fanfare, koje su označile početak redovnog emitovanja programa Radio Beograda, na talasnoj dužini 455 metara. Svečanom otvaranju beogradske radio stanice prisustvovalo je oko 300 zvanica iz kulturnog i javnog života. Program je najavila spiker Jelena Bilbija - Lapčević."Fanfarsku uvertiru" komponovao je i dirigovao tadašnji dirigent Beogradske opere Lovro Matačić, kasnije prvi šef muzičkog programa Radio Beograda. Zatim je Hor akademskog pevačkog društva "Obilić" otpevao himnu u pratnji orkestra Opere. Oko 11.15 časova istaknuti glumci Narodnog pozorišta odigrali su prvu srpsku radio-dramu "Đakon Stefan i dva anđela", dramaturšku adaptaciju istoimene narodne pesme. Nakon umetničkog dela programa govorili su predstavnici vlade, Beogradske opštine i Akcionarskog društva "Radio".
01. 04. 1929. Prvi svečani kamerno-muzički koncert, posvećen Mocartovom delu označio je početak muzikologije u emisijama Radio Beograda.
Uvodnu reč dao je profesor Kosta Manojlović, a izvođači su bili profesori Muzičke škole "Stanković".
07. 04. 1929. U časopisu Radio Beograd raspisan je prvi javni konkurs za radio- dramu odnosno komediju, koja bi bila emitovana na programu Radio Beograda u trajanju od 25 - 30. minuta. Uslov je bio da tekst bude na srpskohrvatskom jeziku uz učešće ne više od 5 lica, kao i da ima nacionalni karakter. U propozicijama konkursa date su naznake osnovnih razlika dramske kompozicije za radio izvođenje od onih za pozorišnu igru.
07. 04. 1929. Emitovan prvi radio-prenos fudbalske utakmice, 3 godine posle prvog sportskog radio-prenosa u svetu. Inicijativa je potekla od sportskog urednika "Politike" Bore Jovanovića. Utakmicu BSK- Jugoslavija prenosio je reporter Rade Stoilović, a nastavio Dimitrije Stevanović, maratonac i službenik Radio Beograda.
19. 05. 1929. Prvi radio-prenos horskog pevanja dela Jozefa Suka u izvođenju Akademskog muzičkog društva "Stanković", kojim je dirigovao Mihailo Vukdragović, sa solistom M. Šahmatovom i klavirskom pratnjom Emila Hajeka i Borisa Zorka.
02. 06. 1929. Prvo opersko izvođenje u glavnom studiju Radio Beograda bilo je posvećeno delu Riharda Vagnera. Učestvovali su orkestar i muški i ženski hor Opere, pod dirigentskom palicom Lovra Matačića. Solisti su bili Marija Žaludova, Mario Šimenc-tenor, Pavle Holodkov-bariton i Dragoslav Petrović-tenor.
08. 03. 1936. Počela da radi kratkotalasna stanica u Batajnici, najpre sa predajnikom snage 1, a zatim 10 kilovata.Bila je,pre svega, podređena propagandnim ciljevima Pres-biroa Predsedništva jugoslovenske vlade,pa je,s obzirom na orijentisanost prema inostranstvu, sem na srposkohrvatskom, davala emisije i na francuskom,nemačkom,italijanskom,mađarskom i grčkom, a pred rat i na rumunskom, albanskom, turskom i slovačkom jeziku.Ova stanica je u aprilskom ratu 1941.godine, pala u ruke Nemaca, javljajući se pod imenom Jugoslovenska kratkotalasna Radio- stanica.
Novembar 1936. Prva redovna humoristička emisija na programu Radio Beograda nosila je naziv "Humorističke novine", a kasnije "Čas humora". Redakciju su činili Brana Simeonović - urednik i saradnici: Branislav Nušić, Obrad Simić, Dragoslav Ilić-Jeja, Mika Vrabac, Evgenije Zaharov, Brana Cvetković i geolog i novinar Brandim.
01. 05. 1937. Počelo emitovanje informativne emisije Radio Beograda
"Aktuelni čas" u trajanju od 10 minuta. Reč je o dnevnoj reportaži, koju je pokrenulo Jugoslovensko novinarsko udruženje-sekcija Beograd, u korist svog fonda za nezaposlene novinare. Dopunom novinarskih vesti i radio dnevnika najaktuelnijim događajima iz života Beograda, ova emisija je označila početak radio- novinarstva u Beogradu.
06. 04 1941. U aprilskom bombardovanju Beograda pogođena je zgrada Akademije nauka, u kojoj se nalazio studio Radio Beograda, tako da je stanica prekinula emitovanje programa. Predajnik u Makišu ostao je neoštećen.Preuzimajući Radio Beograd Nemci su iselili studijske uređaje iz zgrade Akademije u ulicu Kneza Miloša 16.
25. 04. 1941. Počela sa radom nemačka okupaciona radio-stanica Zender Belgrad.
10. 11. 1944. Posle oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu počelo je redovno emitovanje programa Radio Beograda, kome je prethodilo nekoliko dana probnog emitovanja. Program je počeo u 12. 30 sati iz zgrade Srpske akademije nauka himnom "Hej, Sloveni" i govorom o značaju ponovnog pokretanja programa Radio Beograda.
Program je emitovan od 7.30 - 9 sati, od 12.30 - 13.30 i od 19- 21 sat. Jednom nedeljno prenošen je koncert Beogradske filharmonije.
1958. Radio Beograd uvodi u program dnevnu informativnu emisiju "Novosti dana", koja je sledila nakon Vesti u 15 sati.Poboljšanjem sadržaja, uvođenjem skupštinskih hronika i izveštaja reportera sa lica mesta ova emisija je postala "popodnevno izdanje Dnevnika".
09. 02. 1958. Drugi program Radio Beograda počeo da emituje redovan program
Drugi program Radio Beograda oglasio se najpre kao eksperimentalni program i radio je samo nedeljom, da bi od 1963. godine počelo svakodnevno emitovanje. Na njegovoj talasnoj dužini začet je jedan novi zvuk, oslobođen oficijelnog tona. Bilo je to mesto za isprobavanje novih medijskih formula, a pre svega živo vođenih i kontakt-programa. Drugi program je usmeren pre svega na popularizaciju kulturno-umetničkih vrednosti. Duh inovacije, odvažni dokumentarizam i kvalitetan zvučni dizajn stalne su karakteristike Drugog programa tokom cele njegove istorije, bez obzira na povremene promene usmerenja. Takav kanal, konstantno otvoren za nove medijske tekovine i drugačija, nekonvencionalna novinarska iskustva, odigrao je veliku ulogu u razvoju Radio Beograda i radio- difuznog sistema Srbije u celini.
Promenom imena u Radio Beograd 2 i uvođenjem nove programske šeme, septembra 2002. godine, ovaj program je promenio i svoj kompletni lik. U pet redakcija Beograda 2 nastaje petnaestosatni program pod geslom "Elitizam za sve", čime ovaj program preuzima moderno shvaćenu obrazovnu, a ne samo informativnu funkciju. Radio Beograd 2 tradicionalno dodeljuje nagradu "Knjiga godine" u oblasti teorije književnosti, filozofije i estetike, koja od 2008. godine nosi ime "Nikola Milošević".
10. 11. 1965. Počeo sa radom Treći program Radio Beograda
Treći program Radio Beograda nastao je po ugledu na slične programe koji su osnovani u evropskim zemljama posle Drugog svetskog rata.Njegov utemeljivač i prvi glavni i odgovorni urednik bio je Aleksandar Acković. Osnivanjem ovog specifičnog programa izašlo se u susret rastućoj potrebi za kulturom, umetnošću i teorijom, koje se posredstvom radio talasa ne popularišu, već se predstavljaju u svom izvornom obliku. Program je u početku emitovan tri puta nedeljno po tri sata, a od 1. januara 1966. godine svake večeri. Za još jedan sat emitovanje programa produženo je 10. novembra 1969, a od 1. aprila 2002. godine to iznosi punih devet sati neprekidnog programa, od 20 do 5 sati.
29. 12. 1965. Pušten u rad predajnik Radio Beograda u srednje-talasnom centru Zvečka jačine 400 KW. Time je obezbeđen kvalitetan prijem Prvog programa na celoj teritoriji Srbije i delu teritorije susednih zemalja, na površini preko 150 000 kvadratnih kilometara.
02. 01. 1966. Treći program Radio Beograda počeo sa emitovanjem redovnog programa
10. 11. 1968. Prva emisija u stereo-tehnici na Trećem programu Radio Beograda
27. 06. 1969. Počelo emitovanje programa Beograd 202
Program "Beograd 202" nastao je kao svojevrsna dopuna radijske ponude, koju su do 1969. godine činili Prvi, Drugi i Treći program Radio Beograda. Zamišljen je kao gradska stanica, koja emituje muziku, kratke informacije i ekonomsko - propagandni program. Slušaoci su tog 27. juna 1969. godine, u 6 sati ujutro, najpre imali prilike da čuju zvuke tada popularne pesme Olivere Katarine "Šu - šu - Šumadijo". Prvi voditelj programa bila je Hanija Gaković, a muziku je birala Darinka Ristović. Program je u početku trajao 18 časova, a od 01. maja 1987. emituje se celodnevni program, koji se čuje u celoj Srbiji. Za više od tri decenije postojanja, program "Beograd 202" stekao je specifični zvučni lik. Neke od emisija postale su kultne: "Sav taj džez", "Indeksovo radio – pozorište", "Dragstor ozbiljne muzike", "Poetski teatar", "Krug 202"...
1971. Počeo da radi UKT stereo program umetničke muzike iz koga se razvila Stereorama. U prvo vreme program je emitovan 3 sata nedeljno.
30. 12. 1976. Pušten u rad predajnik Radio Beograda, snage 2 000 KW, odobren na Međunarodnoj konferenciji za raspodelu kanala na području srednjih talasa. Bio je to jedan od najsnažnijih predajnika u Evropi.
01. 01. 1983. Počelo redovno emitovanje programa umetničke muzike "Stereorama". Potreba za osmišljenim muzičkim programom najlkvalitetnijih snimaka umetničke muzike javila se u Radio Beogradu 70-tih godina prošlog veka, kada je počelo emitovanje stereomuzike, prvo nedeljom, a zatim i subotom popodne.
Od 1. januara 1983. program se emituje subotom i nedeljom od 8-20 sati.
02. 05. 1989. Počeo sa radom muzički radio "Radio 101", najmlađi u porodici programa Radio Beograda. Programski sadržaj ovog radija činili su muzički blokovi protkani komercijalnim informacijama i porukama ekonomsko-propagandnog karaktera. Inicijativa za pokretanje Radija 101 potekla je od "EKO programa" Radio Beograda, a njegov prvi glavni i odgovorni urednik bio je Žarko Obradović. Radio 101 prestao je sa emitovanjem 2006. godine.
31. 07. 1991. Skupština Republike Srbije usvojila Zakon o Radio-Televiziji Srbije
01. 01. 1992. Počelo sa radom Javno preduzeće Radio Televizija Srbije
18. 07. 2002. Zakonom o radio-difuziji ustanovljena Radio difuzna ustanova Radio Televizija Srbije
30. 04. 2006. Radio difuzna ustanova Radio Televizija Srbije formalno-pravno postala Javni servis Srbije

Postavljeno: mart 2011.

Sajt
www.audioifotoarhiv.com
je nekomercijalan i spada
u domen nematerijalne
kulture.
Izdržava se od donacija.
Podržite ga.

Adresa urednika:
Dragoslav Simić
sicke41@gmail.com

Pošaljite svoje utiske o ovoj strani na adresu urednika sajta: Dragoslav Simić, sicke41@gmail.com. Vaše pismo može biti objavljeno.

« Nazad

Ako želite lako i brzo da se snađete na sajtu kliknite na početna slova abecede.
Ovaj način omogućiće da lako pretražite sadržaj sajta.

A    B    C    Ć    Č    D    Đ        E    F    G    H    I    J    K

L    Lj    M    N    Nj    O    P    R    S    Š    T    U    V    Z    Ž

Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana