Lako i brzo  |  Početna

english YouTube facebook

Politika Online

Princip iz Londona

Piše Dragoslav Simić

Sveštenik Kosta Božić pričestio je Gavrila Principa pre atentata u Sarajevu, a o tome je ove godine priču objavila jedna Engleskinja

Na javnoj sceni koju omogućava internet, novinarka i pisac Katarina Kormbi iz Londona aprila ove godine šalje vest: „Tragajući za poreklom svoje porodice po dedi, mužu moje bake Lujze Rajner, Stojanu Božiću, našla sam na sajtu pismo bake Lujze i osvrt književnika Dragiše Vitoševića na njenu knjigu ’Žene na selu’. Razlog što sam došla na vaš sajt je u tome što smo moja majka i ja često razgovarale o njenom dedi, svešteniku iz Sarajeva, Kosti Božiću, ocu Stojanovom, koji je, prema priči moje bake Lujze, pričestio Gavrila Principa pre atentata.”

Gospođa Kormbi na kraju dodaje: „Pod nazivom ’Sveštenik i atentator na vojvodu Ferdinanda’ napisala sam priču o mom pradedi svešteniku Kosti, ocu moga dede Stojana Božića. Priča će biti objavljena na ’Amazonu’ na godišnjicu atentata 28. juna, a izdavač je ’Tristl pablišing’.”

Engleska priča o Gavrilu Principu

Katharine Quarmby
Katharine Quarmby

Vratimo se ovim povodom u prošlost.

Baka Katarine Krombi, Lujza Rajner, došla je kao turistkinja sa svojom prijateljicom u Dubrovnik i Sarajevo 1934. godine. Njih dve su se na tom putu odmah razišle. Lujzi se Jugoslavija dopala, prijateljici nije. Sledeće 1935. godine, ona dolazi sama u Beograd. Tu počinje njen film. Preporuka za Mariju Stensfild Popović i njenog muža, osnivače katedre za engleski jezik na Beogradskom univerzitetu, omogućava joj da se izdržava od časova engleskog jezika. Upoznaje trgovca Stojana Božića. Njih dvoje venčali su se u maloj crkvi u Sarajevu. Njeno bračno ime je Jelisaveta Božić.

I sve bi ovo ostalo„u filmu” da prevodilac Boško Milosavljević slučajno u Johanesburgu nije kupio knjigu Lujze Rajner „Žene na selu”, sa ucrtanom kartom Rušnja, izdanje „Hajneman”, London, 1957. „Hajnemanovo” izdanje Boško pokazuje ovom novinaru 1984. godine i tako počinje traganje za Lujzom Rajner.

U svom osvrtu Dragiša Vitošević piše: „Kad se ova engleska knjiga o jednom šumadijskom selu pojavila u Londonu pre tri decenije (1957), ’Nin’ je, prema tamošnjoj štampi, doneo jednu belešku o tome (7. april 1957), ali to je ovde prošlo sasvim neprimećeno. Nije bio trenutak...”

Prvo pismo od Jelisavete Božić, pisano ćirilicom stiže u Beograd iz Velike Britanije na adresu ovog novinara 1985. Iznenadila se, zašto bi neko posle toliko godina bio zainteresovan za njenu knjigu iz Rušnja. Opisujući svoj život pred rat u Beogradu, ona kaže: „Poznanice sam stekla kad smo dobili našu ćerku Maru. Naš stan je bio u blizini Kalemegdana gde su mnoge mlade majke šetale svoju decu u kolicima. Mara se tada igrala sa jevrejskom decom. Jevrejski učenici su dolazili kod mene, jevrejski lekari su nas lečili...”

Lujza Rajner
Lujza Rajner

Počinje rat 1941. i Jelisaveta (Lujza) sa detetom i mužem odlazi u izbeglištvo u selo Rušanj, koje će kasnije biti predmet njene knjige. Njena dokumenta su izdata na ime Jelisaveta Božić. Ona je domaća, naša, i valjda jedina Engleskinja koja tokom nemačke okupacije nije pronađena u Beogradu.

Po završetku rata u Jugoslaviji nove vlasti hapse trgovca Božića, a Jelisaveta se vraća jednim francuskim poštanskim avionom u Englesku.

Godine 1950. u Norfolku u kome je živela, dok je čekala u muzičkoj školi da mala Mara završi časove klavira, ženi koja je, takođe, čekala svoju ćerku, ispričala je svoj ratni život koji je sa seljankama provela u Rušnju. Ona majka je jednostavno zapitala: „A zašto ne biste napisali knjigu o tom selu?”

Knjigu „Žene na selu” prevela je Vesna Sajčić, a objavili su je Vojislav i Branislav Janošević iz Surčina, 1986. godine.

Devedesetih, raspala se Jugoslavija. Više nismo imali nikakve veze sa starom Engleskinjom.

Ipak, Dragiša Vitošević je u junu 1986. napisao osvrt „Vukovski dar iz Engleske”, povodom knjige Lujze Rajner „Žene na selu” i objavio ga u „Politici”, i kao da je naslućivao da će neko te darove prošlosti iz porodice Lujze Rajner, naslediti. To se obistinilo.

Koleginica Katarina pod nazivom „Sveštenik i atentator na vojvodu Ferdinanda” napisala je priču o svom pradedi svešteniku Kosti, koji je pred atentat u Sarajevu, pričestio Gavrila Principa. Priča je objavljena na „Amazonu” na godišnjicu atentata 28. juna.

Zaista bi ovo bila bajata vest da su domaći mediji ovoj premijeri Engleskinje Katarine, za nas istorijski važnoj, poklonili dužnu pažnju.

Postavljeno: decembar 2014.

Sajt
www.audioifotoarhiv.com
je nekomercijalan i spada
u domen nematerijalne
kulture.
Izdržava se od donacija.
Podržite ga.

Adresa urednika:
Dragoslav Simić
sicke41@gmail.com

SRODNI LINKOVI

Who iz Louisa Rayner? - What excites the villagers on the foothills of Avala
Lujza Rajner
About author-editor Dragoslav Simic

Pošaljite svoje utiske o ovoj strani na adresu urednika sajta: Dragoslav Simić, sicke41@gmail.com. Vaše pismo može biti objavljeno.

« Nazad

Ako želite lako i brzo da se snađete na sajtu kliknite na početna slova abecede.
Ovaj način omogućiće da lako pretražite sadržaj sajta.

A    B    C    Ć    Č    D    Đ        E    F    G    H    I    J    K

L    Lj    M    N    Nj    O    P    R    S    Š    T    U    V    Z    Ž

Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana