Beleška urednika sajta Dragoslava Simića:
Ovaj moto sajta prikazuje način rada primenjen u emisijama čiji sam autor.
Ivo Andrić. Iz priče „Alipaša“:
„Slušam ga dugo i pažljivo, samo mi ponekad dođe da mu upadnem u reč i da mu kažem šta ja mislim o tome. Da, dođe mi da to učinim, ali neću mu kazati ništa, jer ja ničiju priču ne prekidam i nikog ne ispravljam, ponajmanje stradalnika koji priča o svom stradanju. I kud bih ja došao kad bih to činio. Onda priče ne bi ni bilo. A svaka priča je, na svoj način, i u određenom trenutku, iskrena i istinita, a kao takvu treba je saslušati i primiti...“
Naš sajt www.audioifotoarhiv.com je nekomercijalan. Izdržava se od dobrovoljnih priloga. Podržite ga donacijom.
Adresa urednika: Dragoslav Simić sicke41@gmail.com.
Budite prvi koji će svojim novčanim prilogom podržati ovo kulturno dobro kome zbog nedostatka sredstava preti gašenje.
Fotografije: lična arhiva Jovanke Čubrilo
Da čujemo šta ima novo! ~ To je prvo pitanje ujutru posle buđenja, koje nas vodi ka telefonu. Našu pohlepu za vestima, dovela je savremena tehnologija do savršenstva. Ovaj tonski zapis snimljen “oko planete” dok traje korona, načinjen je delom te tehnologije, skajpom. Reklo bi se da smo u prednosti u odnosu na antički svet jer imamo veštine kojima smo “na vezi” 24 sata. Privilegovani položaj brzog saobraćaja koštao nas je pandemije.
Kako? Malo istorije prema vikipediji.
Antički istoričar Tukidid kaže da se Atinska kuga prvi put pojavila u Etiopiji. Odatle se proširila na Egipat i Libiju da bi posle dugog putovanja brodovima i kopnom, zahvatila Grčku, prvo luku Pirej u Atini, gde je dopremana hrana tokom Peloponeskog rata 430. godine p.n.e. Kugu su zatim putnici preneli u Rim i druge delove istočnog Mediterana.
Kako je došlo do Atinske kuge odnosno svih poznatih epidemija pre ili kasnije u svetu? Prema savremenim saznanjima doneli su je virusi. Poreklo virusa u istoriji života nije razjašnjeno. Moguće je da su kao i poreklo života, stigli iz svemira. Virusi su neprestano prisutni u svakodnevnici kao pojam ozbiljne pretnje zdravlju, ne samo ljudi nego i biljaka i životinja.
Epidemiju kuge u Dubrovniku 1348, izbila je prvo na ostrvu Šipan, do kojeg je došla na mletačkim lađama koje su nosile „Crnu smrt“ zajedno sa robom sa Bliskog istoka. Rešenje je bilo da se obustavi sva trgovina sa drugim krajevima. Jula 1377. godine Veliko vijeće u Dubrovniku uvelo je obavezni karantin za sve koji su dolazili iz zaraženih područja.
Španska groznica iz 1918. godine i kasnije druge epidemije koje poznajemo u svetu, stigle bi svakako, brže ili sporije, na šta je uticao saobraćaj, nekada jedrenjaci i konjanici, danas avioni, vozovi, autoputevi, kruzeri, posebno ratovi.
Mi smo 2020. godine, saobraćajem u najširem smislu, došli u poziciju da nas je epidemija zahvatila odmah i sve. Strah i panika su prateća pojava epidemija. Da smo sporije živeli, kao u vreme Tukidida, ipak ne bi sprečili virus da stigne, samo bi došao kasnije.
Da čujemo šta ima novo! ~ pitanje sa početka.
Nauka vakcinu još uvek traži i naći će je. Ali kako izgleda, za sada, jedini lek za koji znamo, ne baš popularan, je onaj dubrovački iz 1377. godine, ~ karantin.
Zabeležio urednik sajta Dragoslav Simić, aprila 2020.
Iz biografije Jovanke Čubrilo:
Medicinski fakultet u Beogradu diplomirala 1977. Specijalistički ispit položila 1984. u Institutu za majku i dete „prof.dr Vukan Čupić“ sa odličnim uspehom. Subspecijalista dečje pulmologije postaje 1993. i na taj način postaje „prvi školovani dečji pulmolog van univerzitetskih centara u Beogradu”. Njena tema subspecijalističkog rada bila je “Uticaj tonzilektomije na pojavu astme kod dece”. Mentor specijalizantima iz pedijatrije postaje 1994. Professor Andrew Bush iz Londona (Royal Brompton Hospital) imenuje je za evropskog mentora za lekare, tako da su u Užice dolazili lekari iz Engleske na studentski staž. Ova preporuka je nastala zato što je dr Čubrilo otkrila 14 dece obolele od cistične fibroze, retke bolesti. Po povratku sa specijalizacije prvi put je uvela u užičkoj bolnici mikcionu cistouretrografiju i na taj način pomogla u dijagnostici malformacija urinarnog trakta.
Najvažniji deo njenog rada bio je osnivanje odseka dečje pulmologije pri užičkom dečjem odeljenju. Tada je u bolnici nabavljen i prvi aparat za ispitivanje funkcije pluća kod dece. Kao šef dečje pulmologije bila je prepoznata i cenjena u stručnim krugovima pulmologije.
Član je Evropskog respiratornog udruženja. Bila je i zamenik generalnog direktora Zdravstvenog centra Užice. U dva mandata bila je predsednik Podružnice srpskog lekarskog društva Užičkog okruga.
Bila je i član Etičkog komiteta srpskog lekarskog društva. Bavila se temom o “zlostavljanju dece”.
Piše za Politiku i Danas.
Sajt
www.audioifotoarhiv.com
je nekomercijalan i spada
u domen nematerijalne
kulture.
Izdržava se od donacija.
Podržite ga.
Adresa urednika:
Dragoslav Simić
sicke41@gmail.com
Slušaj: (mp3)
Govori o sebi, o gradu u kome živi,
o radu u vreme korone, o panici.
Posetite link |
Video zapis - Sa predstavljanja knjige “Glasom pisana istorija” u Aranđelovcu, 12. marta 2020. godine. Prilog RTV Šumadija. Novinarka Milica Nedeljković. Već narednog dana proglašena je epidemija u Srbiji. |
Jovanka je vrlo zanimljivo govorila, a posebno je u okviru onog što je rekla, preporučila pesmu: „Đorđe Balašević - Čovek za koga se udala Buba Erdeljan...“
Postavljeno: april 2020.
Glasom i mikrofonom protiv panike
Kako bi motivisao ljude da ne klonu duhom u jeku pandemije, dugogodišnji radijski novinar Dragoslav Simić je napravio seriju razgovora s našim uspešnim ljudima iz inostranstva o tome kako se nose s karantinom i izolacijom
Politika,
autor: Dimitrije Bukvić
Vidi više na stranici "Promocije"
Zahvaljujem na podršci istoričarki umetnosti Irina Subotić
Tehnička podrška:
~ Tanja Regoda
~ Ljubisav Gicić
Autor sajta | Kratka biografija Dragoslava Simića, osnivača sajta www.audioifotoarhiv.com
sicke41@gmail.com sajta |
Srodni linkovi: Vaša pisma, Otvoreno o sajtu, Novo na sajtu, Poklon za poneti, E-prodavnica
Pošaljite svoje utiske o ovoj strani na adresu urednika sajta: Dragoslav Simić, sicke41@gmail.com. Vaše pismo može biti objavljeno.