Početna  |  Kontakt Simić

english YouTube facebook

Raško Jovanović

Nevidljivi ljudi ~ Benko Danon

1. VIII 1993.

Benko Danon
Benko Danon, Melburn

Dragoslav Simić poznat je slušaocima Drugog programa Radio-Beograda i nije ga potrebno posebno predstavljati. Već godinama on pasionirano, sa reporterskim magnetofonom snima razgovore sa različitim ličnostima i zvučno beleži razne događaje, i to ne samo u zemlji, nego često i u inostranstvu, posebno tamo gde žive i rade naši ljudi. Nedavno, u četvrtak, 29. jula, u 17 časova na Drugom programu Radio Beograda, u terminu u kojem se obično emituju tonski zapisi Dokumentarnog programa pod motom “Govori da bih te video”, slušali smo prvu iz serije emisija Benko Danon - Srbin iz Melburna. U njima Dragoslav Simić sa negdašnjim Beograđaninom, Benkom Danonom razgovara. (Slušaj - Benko Danon) On za sebe kaže da je rođen u Sarajevu, ali da jе pravi Beograđanin. Da se zaista tako i sada oseća, posle četrdeset i pet godina boravka izvan naše zemlje, nedvosmisleno potvrđuje i razgovor koji je snimio Dragoslav Simić. Oživeo je u svojim sećanjima Benko Danon delić atmosfere kafanskog života Beograda u godinama pre drugog svetskoga rata, kada je najpre bio učenik u nekad čuvenom fotografskom salonu Romana Uroševića, da bi potom snimao na ulicama i u ugostiteljskim lokalima. Ta njegova aktivnost bila je i povod da se priseti nekih od protagonista boemskog života predratnog Beograda - čuvene pevačice narodnih pesama, nenadmašne interpretatorke sevdalinki, Vuke Seherović i poznate glumice i sjajne komičarke, Žanke Stokić, koja nije zasmevala publiku samo u gledalištu Narodnog pozorišta, čija je prvakinja bila, nego i u pojedinim ugostiteljskim lokalima, naročito onim u Skadarliji ili na Dorćolu.

Da Benko Danon ima i neobično dobro pamćenje, uprkos poodmaklim godinama, mogli smo se uveriti slušajući njegovo zanimljivo i živo kazivanje pri kojem je uspeo čak i da se seti nekih kupleta koje je Žanka Stokić izvodila i kafanama i da navede njihove tekstove. Sećao se Danon i drugih pikanterija o kojima se govorilo u predratnom Beogradu, o zgodama i nezgodama prilikom vođenja ljubavi za vreme bioskopskih predstava u "Kasini" i sl. Iz njegove priče izbijala je nostalgična ljubav prema Beogradu i Srbiji, koje i sad smatra svojim neotuđivim zavičajem. Govorio je Benko Danon i o doživljajima u zatočeništvu u Nemačkoj, kada je uzeo srpsko ime - Branko Danilović.

Benko i Nada Danon
Benko i Nada Danon, Melburn
Benko Danon
Nada i Benko Danon, Jelena Bogdanović i princ Tomislav, prilikom njegove posete Melburnu 1993.

Zanimljiva su i njegova sećanja na vreme do 1948. g. provedeno u Beogradu, kada je radio kao foto-reporter lista "Politika", kao i na sve ono što je doživeo prilikom optiranja iz Jugoslavije u Izrael. Iz svake rečenice izbijala je njegova netrpeljivost prema protagonistima revolucionarnih događaja u Jugoslaviji i neslaganje sa metodima njihove borbe. Angažovano i do kraja iskreno sećao se Benko Danon tih događaja i pri tom ljutito psovao, i to tako sočno i spontano da se može reći kako je već samo zbog tih psovki vredelo snimati i reprodukovati taj razgovor, bez obzira što u tim sekvencama, možda, nije mogao biti najprijatniji ušima okorelih puritanaca i ideološki zagriženih komunista. No, bez obzira na to, kazivanje Benka Danona nije samo dokument o životnom putu čoveka koji je bio prisiljen da napusti podnevlje koje mu je za srce priraslo, nego i o burnom vremenu ispunjenom ratnim događajima i progonima, revolucionarnim promenama za koje se ne može reći da nisu bile surove i okrutne. U svakom slučaju, već na osnovu ovog prvog razgovora u seriji, mogućno je pretpostaviti da će i naredne emisije biti podjednako zanimljive. Zato se slušaoci, uvereni smo, neće razočarati ako čuju naredne segmente razgovora sa Benkom Danonom!

Na kraju treba reći i to da Dragoslav Simić nenametljivo, ali umešno vodi razgovor sa Benkom Danonom, vešto podstičući njegova prisećanja, navodeći sagovornika na najzanimljivije pojedinosti.

Zaista lep primer novinarskog umeća u diskretnom, ali sigurnom aktiviranju sagovornika, njegovom "otvaranju", što će reći u osvajanju njegovog poverenja, ne bi li, tokom razgovora, slušaocima njegova ličnost postala potpuno vidljiva!

Dr Raško V. Jovanović

Ova radio-kritika emitovana je na Drugom programu Radio Beograda 4.08.1993. godine.

Slušaj - 1.deo:     (mp3)

Slušaj - 1.deo:     (mp3)

Pismo koje sledi napisala je slušateljka Vera Sremac iz Niša.

koverat

Cenjeni druže Simiću,

Vaše divne reportraže slušam skoro redovno i smatram da ste pravi majstor. Dugujem vam jedno pismo (napisaću ga "Reviji"). Volim da pišem o 1judima sa Radija koje cenim samo treba da povadim iz svoje dokumentacije sve nazive (i teme) vaših emisija; da to sredim, kad pošaljem to pismo (javiću Vam) - Vi pratite jer novine retko kupujem (na žalost) - pa kad objave - javite mi; ja volim da imam sve svoje tekstove i to čuvam.

Od februara nisam pisala novinama. Tada su mi objavili o Vesni Čorović i emisiji "Poštovana deco". U toj emisiji smo učestvovali moji đaci i ja decembra prošle godine.

Saznajem iz radio-emisija da ste bili u Australiji - blago Vama, proputovali ste ceo svet. Slušala sam Vas u "Odiseju", a onda i u "Putevima kulture" - najavili su u "Podsetniku" pre "N. dana" Vašu reportažu u 17 h. na Drugom programu. To je čula moja majka i rekla mi je da je podsetim kako bi to slušala. Oduševila se Vašom pričom u "Odiseju" - voli da sluša trakve emisije. Danas svet nema mogućnosti da kupuje novine (kao nekad) pa bi bilo dobro da reportaže iz Australije najavite - u "Forumu", u "Putevima kulture" - nekoliko puta na dan - lično ja planiram šta slušam - posebno kako radim. Ako treba negde da odem - pomerim da bih čula nešto što ne želim da propustim. Vi kao radijski čovek treba da utičete na te odgovorne ljude i da više najavljujete radio program, štampa je to činila vrlo šturo, a sad se i to slabo čita - ali radio može mnogo bolje da najavi svoj program. Meni bi bilo normalno da radio najavi svoj Treći program (to je jedanput dvaput) ujutru, u podne i možda oko 18 h (uključim i snimim) i onda isplaniram svoje vreme - odaberem po svom interesu teme.

Isto važi i za Prvi i Drugi program. U ponedeljak u 17 č. možete da najavite sve dokumentarne emisije - za tu nedelju. Emisije bi bile slušanije.

Čula sam vašu reportažu "Život kelnerice Rade u sedam slika" - ovog leta je bila čak dva puta na programu - tu Radu poznajem jer sam 6 godina stanovala u kući njenog oca - čestitog seljaka. 0 njoj nisam dugo ništa znala - ali sam iz Vaše emisije doznala o nastavku njenog avanturističkog života i sitnim dramama. Šteta, potekla je iz fine porodice ali je zalutala. Nastavljam posle prve reportaže - o Benku. Sve je urađeno sjajno - Vaša umetnička radionica radi besprekorno. Moja majka jedva čeka priču o Sretenu Božiću.

Verujem da ste snimili mnogo zanimljivih ispovesti u dalekoj Australiji.

Реко leta mogu da pratim redovnije, a od spetembra kad radim pre podne, radim nedelju dana pre, a nedelju po podne.

Uspela sam, posle mnogo čekanja, da se zaposlim i to u struci - najzad imam svoje đake i volim ih beskrajno - prošle godine sam imala treći razred a od jeseni četvrti. Svojim đacima često pričam o Radiju i preporučujem im dečji program - neki slušaju. Bilo bi lepo da zavole radio.

Želim Vam još mnogo uspelih emisija i hvala za nezaboravne reportaže.

Pozdravlja vas Lela Sremac, Niš

Postavljeno: maj 2013.

Sajt
www.audioifotoarhiv.com
je nekomercijalan i spada
u domen nematerijalne
kulture.
Izdržava se od donacija.
Podržite ga.

Adresa urednika:
Dragoslav Simić
sicke41@gmail.com


Staza Vašeg puta vodi Vas u svet audio i foto arhiva novinara Dragoslava Simića.
Najznačajnije ličnosti iz političke i kulturne istorije nekadašnje Jugoslavije i današnje Srbije, pojavljuju se u izlozima ovog sajta.
Možete čuti veliki broj dokumentarnih radio emisija Dragoslava Simića i njegovih kolega po izboru urednika ili gledati fotografije snimljene iz profesionalnog ugla. Sajt otvara sačuvane porodične zvučne arhive na srpskom jeziku nastale pre i posle Drugog svetskog rata.
"Gosti sajta", “Knjige koje govore”, "Vaša pisma", "Radio kritika", "Prijatelji sajta", "Novi projekti", "Retke knjige" ~ samo je deo stranica ove elektronske izložbe okrenute novim medijima u svetu.
Sajt spada u domen nematerijalne kulture. Sajt je nekomercijalan.
Pristup sajtu je slobodan. Podržite ga donacijom. Novčani prilozi uplaćuju se preko žiro računa.
Informacije: urednik sajta Dragoslav Simić sicke41@gmail.com


Srodni linkovi: Vaša pisma, Otvoreno o sajtu, Novo na sajtu, Poklon za poneti

Pošaljite svoje utiske o ovoj strani na adresu urednika sajta: Dragoslav Simić, sicke41@gmail.com. Vaše pismo može biti objavljeno.

« Nazad

Ako želite lako i brzo da se snađete na sajtu kliknite na početna slova abecede.
Ovaj način omogućiće da lako pretražite sadržaj sajta.

A    B    C    Ć    Č    D    Đ        E    F    G    H    I    J    K

L    Lj    M    N    Nj    O    P    R    S    Š    T    U    V    Z    Ž

Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana