Početna  |  Kontakt Simić

english YouTube facebook

Beleška urednika sajta Dragoslava Simića:

Ovaj moto sajta prikazuje način rada primenjen u emisijama čiji sam autor.

Ivo Andrić. Iz priče „Alipaša“:

„Slušam ga dugo i pažljivo, samo mi ponekad dođe da mu upadnem u reč i da mu kažem šta ja mislim o tome. Da, dođe mi da to učinim, ali neću mu kazati ništa, jer ja ničiju priču ne prekidam i nikog ne ispravljam, ponajmanje stradalnika koji priča o svom stradanju. I kud bih ja došao kad bih to činio. Onda priče ne bi ni bilo. A svaka priča je, na svoj način, i u određenom trenutku, iskrena i istinita, a kao takvu treba je saslušati i primiti...“

„Srpska emigracija u Americi“

S U D B I N E

Tekst, tonski zapisi, fotografije i oprema stranice Dragoslav Simić

Nikola Pašić, unuk Nikole Pašića
Nikola Pašić, unuk Nikole Pašića
Bogdan Maglić
Bogdan Maglić fizičar
Rade Perica dizajner
Rade Perica dizajner

Beleška urednika sajta Dragoslava Simića

Ova dokumentarna radio emisija ima zanimljivu istoriju. Trebalo je da prođe nekoliko godina pa da se sakupe svi ovi zanimljivi iskazi do kojih sam došao svojim mikrofonom u vremenu od 1990. do 1994. godine, u raznim zemljama u kojima sam boravio različitim povodima. Pre svega zanimao me je taj prekookeanski svet i njihove sudbine jer sam pošao od toga da o tim ljudima skoro ništa ne znam. Prilika da odem prvi put profesionalno u Ameriku ukazala mi se jula 1990. godine u vreme kada je Mića Radenković iz Kalifornije organizovao “Srpsko američke dane” u Njujorku. Uspeo je on tada da okupi oko ove ideje značajan broj ljudi iz raznih delova SAD i van njih. Fotografije učesnika koje gledate snimio sam mojim aparatom.

Nikola Pašić unuk
klikni na sliku za uvećanje

Sačuvao sam ovaj isečak iz novina da bih pokazao kako je Miloševićeva vlada te 1990. godine počela da pokazuje interesovanje za prekomorski svet. Iz naslova se može zaključiti da je pre te godine bio problem vratiti se u zemlju jer je postojala otvorena mogućnost “provere” od strane policije sa pitanjem: gde si bio i šta si radio pre nego što si otišao iz zemlje. Moglo se dogoditi da upitani umesto da uđe u zemlju, ode u zatvor. Ova vrlo nedemokratska pitanja predstavljala su problem koga je htela vlast u čitavoj Jugoslaviji da se reši u pokušaju da sa emigracijom uspostavi dobre odnose. Video sam da je sada ovo “moj trenutak” da i ja pokušam da svoje nepripadanje jedinoj mogućoj partiji do tada u zemlji, komunističkoj, pretvorim u pokušaj da se sa druge strane nađu izvori koji bi platili moj profesionalni boravak u Americi. Uspeo sam u tome, a rezultat je i ova emisija i druge koje sam tokom boravka u Americi i Australiji kasnije ostvario.

Bora Dragašević novinar iz Toronta
Bora Dragašević novinar iz Toronta
Đorđe Knežević bankar
Đorđe Knežević bankar

U prvom delu emisije govore:

Sreten Božić Vongar iz Australije; Vilijam Nikolin istoričar rođen u Americi; Mirjana Vručkić iz Frankfurta; jedan od “Dražinih borca”; Milivoje Vasić iz Brisela; profesor Dragoljub Mićunović /Beograd/ sa jednog skupa u Njujorku odgovara na pitanje “o bivšim i sadašnjim komunistima”; Dušan J. Đonović iz Klivlenda; Ilija Lubarda bibliotekar iz Njujorka; Đorđe Đelić iz Klivlenda; Ljiljana Knežević iz Njujorka; Vasilije Sokolović paroh iz Klivlenda; ing Milisav Šurbatović iz Kalifornije; Džon Đurović policijski narednik iz Klivlenda.

Slušaj 1.deo:     (mp3)

Sajt
www.audioifotoarhiv.com
je nekomercijalan i spada
u domen nematerijalne
kulture.
Izdržava se od donacija.
Podržite ga.

Adresa urednika:
Dragoslav Simić
sicke41@gmail.com

Slušaj 2.deo:     (mp3)

U drugom delu emisije govore:

Benko Danon, beogradski Jevrejin, moj omiljeni lik iz Melburna; Miroslav Đorđević, Kalifornija; Dimitrije Đorđević, profesor istorije, Santa Monika; Aca Lazović, Detroit; Nikola Petrović, Meksiko Siti; Žika Kuzmić baštovan u Harlstonu, GB; Zoran Pavlović, Los Anđeles; Marijana Šijački Tomić, Njujork; Đorđe Knežević, bankar, Njujork; jedan glas čoveka čiju izjavu citiram na sajtu, ali ne znam ime.

Srpska emigracija u Americi
Aca Radičević
Aca Radičević

Ovaj drugi deo emisije završava se tekstom koji sam prepisao od svog sagovornika kao trezven i mudar komentar sa upečatljivom slikom o Srbima:

„Mi Srbi nismo toliko jedinstveni. Retko bi bilo naći koju emigraciju koja je kohezivna i koja zajednički deluje. Moje mišljenje je, da mi Srbi koji već toliko godina živimo van, naš i moj interes nije da se mešamo u Jugoslovensku i srpsku politiku. Ja sam otišao još 1952. godine. Meni je želja da pratim šta se dešava i na neki način da pomognemo. Ali smatram da Jugosloveni i Srbi koji žive u otadžbini, oni treba da vode kolo i da rešavaju probleme. Mi nismo ovde nikakvu mudrost pokupili. Jednu stvar koju sam naučio toliko godina živeći u inostranstvu, to je da tragedija nas Srba jeste da mi svi imamo oštra mišljenja. Spremni smo da se svađamo. Mi smo jedini koji smo u pravu i niko drugi. I zato smatram da je vrlo bitno da pošaljemo poruku umerenosti, razumevanja, dobre volje. Jer verujte mi dokle ne počnemo da više gledamo sa tom dozom razumevanja ne verujem da ćemo rešiti ni jedan problem, problem Kosova, ekonomije ili politike.“

Ljiljana Knežević
Ljiljana Knežević voditeljka Srpskog radio časa u Njujorku
Srpska emigracija u Americi

Srpska Amerika ~ Hronika s povodom. Komentar urednika sajta Dragoslava Simića posle njegove prve posete Americi 1984. godine. Objavljeno na Drugom programu Radio Beograda meseca...? ... 1984. godine. Tekst je čitao autor.

Radoslav Živković taman je završio sedmi razred gimnazije kada je kvotom, prema američkim zakonima odobreno da on i majka odu u Ameriku. Baš te godine 1953. izašao je iz štampe roman Dobrice Ćosića “Daleko je sunce”, a u školi do tog vremena Radoslav je uspeo da sazna sve od Prve do Sedme ofanzive partizanskog ratovanja, ~ i tu je stao. Otputovao je kod oca u Ameriku nekadašnjeg oficira kraljeve vojske. Nije čuo za Crnjanskog, ne zna da je Andrić dobio Nobelovu nagradu za književnost. Jakšić, Zmaj, Sremac, Domanović, bili su pisci njegovog srednjoškolskog obrazovanja u Jugoslaviji.

Danas, cenjeni arhitekta Živković koji obavlja poslove po čitavoj Americi, a iza koga je ostala gomila pedesetospratnica, sedi u svom stanu na dvadeset šestom spratu zgrade na obali jezera Mičigen, okružen stereo uređajima, trakama i pločama sa imenima pevača koje su lansirali “Diskos”, “Beograddisk” i neki drugi izdavači, ali za koje pisac ovih redova nije čuo.

Dok je bio dete Radoslav je zapamtio da su mu bolesnu majku četvorica ljudi u kožnim kaputima, marta 1949. u Beogradu, zajedno sa krevetom, izbacili na ulicu, prošetali je od Đerma do Dorćola i ubacili u neki zajednički stan. U stan na Đermu, uselio se onaj koji je bio jači.

Zapamtio je to i veli: Ne mogu da se vratim u Beograd!

Radoslav je u suštini pošten Amerikanac, ali svake večeri kad sa jezera počne da duva jugo, kreću u etar one narodne pesme. Spakuje on ženu i dete u krevet, otvori flašu konjaka i očepi svoje stereo uređaje. Gledam Radoslava, plače. Okružio se onim narodnjačkim šundom, ali ovde na Mičigenu nekoliko hiljada kilometara daleko od Jugoslavije, ta muzika deluje kao veličanstveni eho nečeg dalekog i nedostižnog. Za one ljude tamo taj šund je simfonija domovine koju nemaju.

Ličnosti koje se pominju na ovoj stranici, a koje možete posebno pratiti van ovog sadržaja na linkovima:

~ Benko Danon govori
~ Marijana Šijački - Ispovest slikarke
~ Sreten Božić Vongar
~ Đorđe Đelić
~ Nikola Pašić (unuk) (1918 ~ 2015) - Neobično interesantna ličnost
~ Rat američkih Srba i Hrvata na radio talasima u Njujorku 1990. godine. Voditeljka Ljiljana Knežević

Postavljeno: decembar 2015.

Srodni linkovi: Vaša pisma, Otvoreno o sajtu, Novo na sajtu, Poklon za poneti

Pošaljite svoje utiske o ovoj strani na adresu urednika sajta: Dragoslav Simić, sicke41@gmail.com. Vaše pismo može biti objavljeno.

« Nazad

Ako želite lako i brzo da se snađete na sajtu kliknite na početna slova abecede.
Ovaj način omogućiće da lako pretražite sadržaj sajta.

A    B    C    Ć    Č    D    Đ        E    F    G    H    I    J    K

L    Lj    M    N    Nj    O    P    R    S    Š    T    U    V    Z    Ž

Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana