Početna  |  Kontakt Simić

english YouTube facebook pretraga

Beleška urednika sajta Dragoslava Simića:

Ovaj moto sajta prikazuje način rada primenjen u emisijama čiji sam autor.

Ivo Andrić. Iz priče „Alipaša“:

„Slušam ga dugo i pažljivo, samo mi ponekad dođe da mu upadnem u reč i da mu kažem šta ja mislim o tome. Da, dođe mi da to učinim, ali neću mu kazati ništa, jer ja ničiju priču ne prekidam i nikog ne ispravljam, ponajmanje stradalnika koji priča o svom stradanju. I kud bih ja došao kad bih to činio. Onda priče ne bi ni bilo. A svaka priča je, na svoj način, i u određenom trenutku, iskrena i istinita, a kao takvu treba je saslušati i primiti...“

Dragica Srzentić

Naš sajt www.audioifotoarhiv.com je nekomercijalan. Izdržava se od dobrovoljnih priloga. Podržite ga donacijom.
Adresa urednika: Dragoslav Simić sicke41@gmail.com

Dragica Srzentić
Dragica Srzentić

Žena koja je odnela istorijsko „ne” u Moskvu

Dragica i Vojo Srzentić su verovali u komunizam, Marksa i Sovjetski Savez. Vojo je umro pre 15 godina, a Dragica je zašla u 97. godinu života prepunog istorijskih događaja u kojima je i sama učestvovala. Bila je poznanik mnogih boraca i političara, prošla je kroz mnogobrojne patnje i muke... Svakako najinteresantniji podatak o ovoj Istranki, koja je sa 17 godina došla u Beograd, jeste da je baš ona proleća 1948. godine nosila iz Beograda u Moskvu Staljinu „istorijsko ne”. Vrlo jasno se seća kako je do toga došlo. (Objavljeno februar 2009.)

Već u martu 2009. bio sam kod Dragice Srzentić u njenom stanu na Novom Beogradu i snimio seriju dokumentarnih emisija o ljudima i događajima koji su u njenom životu obeležili XX vek. Evo o čemu je ona govorila:

1.“Iz Istre u Beograd, redakcija NINA, beogradski levičari, pesnik Vladimir Popović, Oto Bihalji, život do 1941.”,
2. “Rat i Vojo Srzentić, Crna Gora i zatvor u Albaniji”,
3. Oslobođenje iz logora, put kroz planine Albanije i Makedonije, partizani, opet Crna Gora, Vis, spikerka nove Jugoslavije u BBC u Londonu 1944/1945”,
4. “ Beograd 1948. diplomatski kurira Titove Jugoslavije u Moskvi, 1951. hapšenje u Beogradu, internacija u logor u ...”,
5. 1935, dugogodišnje prijateljstvo sa Milkom Žicinom radnicom ~ književnicom.”

na Kalemegdanu
Milka Žicina, njen suprug Ilija Šakić i Dragica Srzentić.
Snimak načinjen u Beogradu, na Kalemegdanu, 1. januara 1951.
Milka i Dragica Srzentić
Milka Žicina i Dragica, Beograd, januara 1947.

Kada bi me pozvala telefonom da me pita zašto se nejavljam ili kada ću da dođem, oslovljavala bi me sa “sa druže Dragoslave”. Evo detalja iz jednog od naših razgovora. Rekla mi je da je poznavala majku reditelja Želimira Žilnika i da bi želela da ga vidi. Baš tih dana slučaj je hteo da sam sa Žilnikom u Novom Sadu snimao njegova sećanja na studentske demonstracije 1968. Rekao sam mu i za Dragicu Srzentić. Inteligentni Žilnik odmah je shvatio vrednost informacije, a 2011. pojavio se njegov film “Žena veka” o Dragici Srzentić.

Priča o razgovorima sa Dragicom nije se završila samo na ovome. Upoznala me je sa Ljubom Vukmanovićem, novinarom “Dnevnika” koji je objavio knjigu o Milki Žicionoj. Ljuba mi je u svom stanu u Novom Sadu ispričao i kako je drugovao sa pesnikom, boemom i novinarom Mikom Antićem. SLUŠAJ. Posle razgovora poslužio me je izvrsnom ribljom čorbom, po Mikinom receptu.

Kada je u Kolarćevoj zadužbini bila održana promocija moje knjige “Dražesni KGB, javi se”, početkom 2010. SLUŠAJ među posetiocima se našla u pratnji prijateljice i Dragica Srzentić. Posle promocije opet me je zvala telefonom i rekla: “Druže Dragoslave, ja bih želela da kupim tri Vaše knjige. Jedna je za moju prijateljicu, druga za Ljubu u Novom sadu, a treća je za mene.”

Da ne zaboravim. Jednom me je pozvala da dođem sa ženom kod nje na ručak koji će ona da spremi. “Htela bih da upoznam Vašu drugaricu. Biće specijaliteti iz Istre, a stigla je i rakija od mojih rođaka iz Sovinjana”. (Sovinjan je selo u Istri u kome je rođena Dragica Srzentić 1911. godine.)

Vojo Srzentić
Vojo Srzentić
Mirko Srzentić
Mirko Srzentić, student prava, ubijen u demonstracijama studenata levičara u Beogradu, 1935. godine.

I još nešto o Dragici. Njen prvi muž bio je Vladimir Popović pesnik i jedan od osnivača NIN-a. Vojo Srzentić bio je njen drugi muž za koga se udala pred početak Drugog svetskog rata. Umro je devedesetih, a njegov rođeni brat Mirko Srzentić student prava, ubijen je u studentskim demonstracijama u Beogradu 1. novembra 1935. godine. Mirkova slika, ulje na platnu, bila je okačena na zidu skormne gostinjske sobe, Dragicinog stana. Ona nije htela da sećanje na mladog studenta levičara nestane. U saradnji sa Beogradskim univetitetom, a u znak sećanja na Mirka Srzentića, Dragica je 1994. izradila o svom trošku Mirkovu bistu koja je postavljena u auli Filološkog fakulteta na Studentskom trgu u Beogradu.

grupna fotografija
Ovaj snimak načinjen je 1945. godine u Beogradu na povratku iz Londona, a informaciju ko je ko na slici, dala je Dragica Srzentić 2010. godine. S leva na desno: Nikola Kovačević brat narodnog heroja Save Kovačevića, Rista Stefanović iz finansijske službe, Krista Đorđević Šumanović, predsednica umetničkog paviljona “Cvijeta Zuzorić”, predsednica Crvenog krsta, družbenica Kraljice Marije, Dragica Srzentić, Žika Petrović novinar Politike, Rudi Bičanić, novinar iz Zagreba i diplomata Nešović.

majka, brat i sestra Dragice Srzentić
Majka, brat i sestra, Dragice Srzentić, Istra 1928.

Sajt
www.audioifotoarhiv.com
je nekomercijalan i spada
u domen nematerijalne
kulture.
Izdržava se od donacija.
Podržite ga.

Adresa urednika:
Dragoslav Simić
sicke41@gmail.com

Početak Dragicine priče vezuje se za tridesete godine XX veka u Beogradu kada se doselila iz rodne Istre u Beograd i radila kao sekretarica novoosnovane redakcije NINa. Upoznaje Milku Žicinu /radnicu spisateljicu/, Huga Klajna reditelja, Velibora Gligorića tada pozorišnog kritičara, Pavla Bihaljia jednog od osnivača NOLITa, Branimira Ćosića književnika, Jovana Popovića pesnika, svog prvog muža... Radovana Zogovića pesnika i druge koji su se okupljali u krugu oko NOLITa, uglavnom levičare. Kasnije tu upoznaje i svog drugog muža Voju Srzentića. Odlično opisana intelektualna atmosfera Beograd pred izbijanje Drugog svetskog rata.

Slušaj 1.deo:     (mp3)

U ovm nastavku koji traje 60 minuta, Dragica Srzentić priča o martu 1941. godine kada. Sa mužem Vojom Srzentićem koji je bio član Centralne uprave Botićevih sindikata koji su obuhvatali bankarstvo i osiguravajuća društva, odlaze na sastanak koji je bio zakazan u Zagrebu. Dragica je bila član Botićeve podružnice Beograda. U Zagrebu sreće niz ličnosti koje se kasnije pominju kao organizatori KPJ: Otokara Keršovanija, Mošu Pijadu, advokata Radeta Pribičevića, Mitru Mitrović, Vladimira Dedijera, Tita i druge. 27. marta se iz Zagreba vraćaju u Beograd. Bombardovanje 6. aprila. Bekstvo u Sarajevo, potom u Boku i Ulcinj. Hapšenje. Logor u Albaniji. Impresivno pamćenje Dragice Srzentić ljudi i događaja, imena ljudi koje je sretala, mesta u kojima je boravila, datumi.

Slušaj 2.deo:     (mp3)

Dragica Srzentić
Jula 1944. dolazi na Vis u Vrhovni štab. Susret sa Rankovićem kome priča o svojoj bežaniji kroz Albaniju jer je bila uhapšena kao taoc u zatvoru u Skadru, Draču, sve do kapitulacije Italije. Albanski partizani oslobađaju logor u kome je bila Dragica. Ona odlazi u partizane. Bežanje preko Makedonije. Susret sa Svetozarom Vukmanovićem Tempom u Debru. Sa Visa odlazi po nalogu Vrhovnog štaba u London i postaje spikerka u BBC; jednom nedeljno na srpskohrvatskom jeziku obraća se slušaocima u Jugoslaviji. Izveštaji: kakva je politička situacija na frontovima. Vladimir Velebit organizuje Ministarstvo inostranih poslova i na njegov predlog dolazi iz Londona 1945. godine da radi u MIP ... Jugoslovenska organizacija MIPA ... Diplomatska škola ... Neverovatno zanimljiva priča.

Slušaj 3.deo:     (mp3)

Slušaj 4.deo:     (mp3)

Slušaj 5.deo:     (mp3)

Dragica Srzentić
Dragica Srzentić, levo, došla je sa prijateljicom na promociju knjige „Dražesni KGB, javi se“.
Kolarčeva zadužbina, 2009. Desno Dragoslav Simić autor knjige.

Beleška urednika sajta, 6. novembra 2015. godine

Fotografije koje gledate snimio sam u stanu Dragice Srzentić na Novom Beogradu juna 2014. godine. Dragica je tada imala 102 godine. Bila je dobro raspoložena i između ostalih tema za koje se interesovala, pitala je: „Kako je tvoja drugarica, ~ misleći pritom na moju ženu. Navodim ovo jer ilustruje stanje ove prijatne i radoznale žene, borca i heroja koju strast za životom nije napuštala ni u godinama koje je doživela. Na stočiću za kojim smo sedeli, stajale su novine, knjige i njene porodičene fotografije koje su me interesovale. Ponovo je zapisala moj telefon. Dragica je pitala: Druže Simiću šta bi ti popio? Klimnuo sam glavom i njena domaćica donela je istarsku rakiju, dve čašice za Dragicu i mene i malo posluženje. Ono intimno „druže“ i „ti“ kako me je oslovila, delovalo je kao da sam se vratio u neka bajkovita partizanska vremena o kojima sam slušao, kada su svi, kako bajka kaže, bili jednaki. Dragica je bila poslednji izdanak tog komunističkog sveta koji je davno iščezao i ostao samo u knjigama, istoriji, sećanjima i legendi. Ali kako je stvarno bilo, to je Dragica opisala u emisijama prikazanim na ovoj stranici sajta. Sa mužem Vojom Srzentićem nije imala dece. Voja je umro desetak godina ranije i sahranjen je u rodnom Ulcinju. Prema novinskim izveštajima, Dragica Vitolović Srzentić preminula je 2. novembra 2015. godine u Beogradu i sahranjena je u porodičnoj grobnici Srzentić u Ulcinju.

Od istarskog seoceta u kome je rođena, sekretarice NINa 1935. u Beogradu, partizanskog ratovanja i zatočeništva u Albaniji, spikerke BBC za Jugoslaviju 1945. do Titovog "istorijskog ne" Staljinu koje je odnela u Moskvu kao njegov kurir 1948. i dalje do hapšenja 1951. zatočeništva u logoru za prevaspitavanje u Hercegovini, njen život je bio film.

Klanjam se senima ove retke žene koja će ostati isklesana u mom pamćenju.

Dragica Srzentić
Dragica Srzentić
Dragica Srzentić
Dragica Srzentić

Dragica Srzentić

Dragica Srzentić imala je 102 godine kada su snimljene ove fotografije. Foto: D. Simić

O Dragici Srzentić prva je objavila u novije vreme u našoj štampi opširan tekst novinarka Politike Višnja Dugalić.

Postavljeno: oktobar 2011.


Autor sajta  Kratka biografija Dragoslava Simića, osnivača sajta www.audioifotoarhiv.com
Dragoslav Simić Video zapis - O knjigama koje govore: Veče Dragoslava Simića. Narodna biblioteka Kruševac. Novinarka Maja Martinović, (Radio televizija Kruševac) 2006.
Dragoslav Simić je ekspert za proizvodnju radio programa o čemu svedoči ovaj sajt na kome možete čuti 1000 dokumentarnih radio emsija Dragoslava Simića: opširnije vidi

sicke41@gmail.com

english   YouTube   facebook sajta

Staza Vašeg puta vodi Vas u svet audio i foto arhiva novinara Dragoslava Simića.
Najznačajnije ličnosti iz političke i kulturne istorije nekadašnje Jugoslavije i današnje Srbije, pojavljuju se u izlozima ovog sajta.
Možete čuti veliki broj dokumentarnih radio emisija Dragoslava Simića i njegovih kolega po izboru urednika ili gledati fotografije snimljene iz profesionalnog ugla. Sajt otvara sačuvane porodične zvučne arhive na srpskom jeziku nastale pre i posle Drugog svetskog rata.
"Gosti sajta", “Knjige koje govore”, "Vaša pisma", "Radio kritika", "Prijatelji sajta", "Novi projekti", "Retke knjige" ~ samo je deo stranica ove elektronske izložbe okrenute novim medijima u svetu.
Sajt spada u domen nematerijalne kulture. Sajt je nekomercijalan.
Pristup sajtu je slobodan. Podržite ga donacijom. Novčani prilozi uplaćuju se preko žiro računa.
Informacije: urednik sajta Dragoslav Simić sicke41@gmail.com


Srodni linkovi: Vaša pisma, Otvoreno o sajtu, Novo na sajtu, Poklon za poneti, E-prodavnica

Pošaljite svoje utiske o ovoj strani na adresu urednika sajta: Dragoslav Simić, sicke41@gmail.com. Vaše pismo može biti objavljeno.

« Nazad

Ako želite lako i brzo da se snađete na sajtu kliknite na početna slova abecede.
Ovaj način omogućiće da lako pretražite sadržaj sajta.

A    B    C    Ć    Č    D    Đ        E    F    G    H    I    J    K

L    Lj    M    N    Nj    O    P    R    S    Š    T    U    V    Z    Ž

Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana