Početna  |  Kontakt Simić

english YouTube facebook pretraga

Dragoslav Simić

Srušeni okeani

(ili priča o tome ~ kako je ova priča nastala)

Naš sajt www.audioifotoarhiv.com je nekomercijalan. Izdržava se od dobrovoljnih priloga. Podržite ga donacijom.
Adresa urednika: Dragoslav Simić sicke41@gmail.com. Budite prvi koji će svojim novčanim prilogom podržati ovo kulturno dobro kome zbog nedostatka sredstava preti gašenje.

Ovog leta jedan ulični kontejner u koji su radnici Gradske čistoće ubacivali knjige nečije kućne biblioteke usmerene ka otpadu, otkrio je pohabanu kožnu torbu. Uvidom u sadržaj koji će biti temljeno pretresen u ovoj priči, nađena su lična dokumenta o nacionaliziaciji radnje malog beogradskog trgovca Siča koje je ovaj čovek uredno čuvao i sređivao godinama.

Tako ispada da je pokojni Sič ovu priču poklonio nekom budućem piscu.

Antonije Sič
Izvori za priču:
Antonije Sič, fotografija iz Službeničke knjižice, 1949.

Recimo sačuvana je vest iz 1992. godine da se u Knez Mihailovoj 30, u Beogradu ruši zgrada sa nekoliko radnjica, sagrađena krajem 19. veka, a među tim radnjicama i papirnica i knjižara sa glamuroznim nazivom „Okean“. Već je rečeno da je bivši vlasnik „Okeana“ Antonije Sič odavno otišao sa ovoga sveta, a u kratkoj istoriji slučaja, nađenoj u torbi, vidi se kakva je sudbina zadesila ovog čoveka. Kada je radnja oduzeta od Siča 1948. godine, mesec dana nakon ovog događaja, njega sa porodicom izbacuju iz malog zakupljenog stana u ulici Majke Jevrosime 43. U stan se useljava obalski radnik drug Rajko Rastovac. Siča sa porodicom useljavaju u jednu od postojeće dve sobe stana Radivoja Radulovića predratnog aktiviste Demokratske stranke u ulici na Crvenom krstu.

Uprava državne bezbednosti (UDBA), stvorena 1945. između ostalog „da pomogne” i u ovakvim slučajevima, bila je ona kičma čiji je cilj bio: tamo gde ne može milom proradiće silom.

Vidljiv je u torbi i ovaj dokument upućen na adresu Inspektorata kontrolne komisije ~ Beograd, 3. septembra 1948...

Žalba protiv rešenja o iseljenju:

„Ovim rešenjem naređeno mi je da se iselim iz svoga dosadašnjeg stana u ulici Majke Jevrosime 43/I i da se u njega useli Rajko Rastovac... U sadašnjem stanu stanujem od 1940. godine kao zakupac. Stan se sastoji od jedne prolazne sobe, spavaće sobe, kuhinje i devojačke sobe. U tim prostorijama stanujem ja sa ženom i detetom i sestričinom članom moje porodice, učenicom Državnog tehnikuma u Cetinjskoj ulici... Mene rešenje pogrešno tretira kao bivšeg trgovca. Ja sam bio knjižar, dakle kupovao i prodavao uvek normiranu robu ~ knjige, a ne špekulativnu robu. Uvođenjem socijalističke trgovine, ja sam predao svoju radnju i uključio se u državnu službu. Za vreme nemačke okupacije 1941. ~ 1944. bio sam ispravan građanin...“

Okean
Radnja „Okean“, snimak iz 1930?

Jedan od ciljeva nove vlasti bio je ukidanje kapitalizma, stvaranje besklasnog društva, rušenje „klasnog neprijatelja“.

Među dokumentima u torbi vidi se kakav je bio taj klasni neprijatelj? O tome svedoči pismo kojim se gospodin Sič obraća 1933. godine svojim budućim mušterijama:

„Čast mi je izvestiti Vas da sam na ovdašnjoj pijaci otvorio trgovinu pisaćih potreba u istoj zgradi i istom lokalu firme Živković i komp. „Okean“, osnovane u Beogradu 1900. godine kod koje sam proveo kao saradnik punih 17 godina...“

U rubrici „službena beleška“ u „Matičnom listu vlasnika radnji“ iz 1945, Sič daje podatke o sebi:

„Od svoje četrnaeste godine, od novembra 1916. do novembra 1918. bio sam šegrt, a do 1933. pomoćnik i poslovođa sve u „Okeanu“. Završio sam nižu i višu Trgovačku školu Beogradske trgovačke omladine. Kao dete razboleo sam se od dečije paralize... Od svih organizacija bio sam jedino član upravnog odbora BTO .“

U kupoprodajnom ugovoru zaključenom i overenom maja 1933. u Sreskom sudu za grad Beograd, u članu 2 piše da je kupac Sič od vlasnice radnje Ruže Živkovič kupio „Okean“ na menice koje će se isplaćivati u mesečnim ratama...

Okean - zaglavlje
Okean - zaglavlje

Izgleda da je ta godina 1948. bila fatalna za Siča.

Rešenjem Izvršnog odbora Narodnog odbora Prvog reona od 13. maja 1948. preuzeta je od strane istog odbora trgovinska radnja „Okean“ vlasništvo Antonija Siča. Komisija određena za procenu navela je da je vrednost zatečene robe bila 160 hiljada dinara. Međutim komisija utvrđuje valorizacionu razliku pa se tako trgovcu Siču nalaže da državi isplati dug od 450 hiljada dinara što „treba naplatiti od njegove zaostale imovine...“

Kasnijom Sičevom sudbinom, posle nacionalizacije, rukovodi nova vlast, pa mu tako reonski komitet 1949. izdaje sledeću karateristiku: „... Drug se pokazao kao vredan i dobar radnik...“ na raščišćavanju ruševina, zaostalih posle rata. Tako je drug Sič mogao da potraži i dobije posao magacionera.

Prema pronađenim dokumentima, bilo je tako.

Pisac ove priče koju mu je na opisani način poklonio trgovac Sič, se pita:

„Ako su davili „sitne ribe“ na ovakav način šta li se tek u političkom, emotivnom i materijalnom smislu reči dešavalo krupnim kapitalistima koji su preživeli rat sa sačuvanim patriotskim obrazom!?

Antonije Sič
Mladi Antonije Sič sa prijateljem

Ispada da je tada po ugledu na Sovjetski Savez, Sič bio samo „jedna suza“ u pljački sprovedenoj u organizaciji države. Ta pljačka je potresala korene tadašnje komunističke Jugoslavije, a posledice se osećaju i danas kada ova država pokušava da reši ekonomske probleme tranzicijom zemlje.

Ali predmet ove priče je pitanje kako vratiti ćast i obraz, ispraviti sva ta poniženja kojima su bili izloženi oni ljudi kojima su oduzimanjem malih imanja zaista srušeni okeani.

Sadržaj onog kontejnera sa početka, prepun knjiga, radnici su izbacili na adresu sabirališta starog papira. U tom tovaru našla se i ona žuta pohabana torba od jareće kože. Iz nje je ispala fotografija sa venčanja knjižara Siča lz 1940. Lepo odeveni, ljudi u vedrom raspoloženju okupljeni oko mlade i mladoženje. Na poleđini slike pisalo je: kum Milovan Godjevac gvožđar, Toza Jovanović trgovac pozamanterijom, Mile Josin „greda“ trgovac i drugi, sve za uspomenu mladencima Bati i Jovanki Sič.

Sičev poslovni dnevnik koji čini ova torba počinje onim poslovnim pismom iz 1933. godine: „Uveren da ćete i Vi sa prijateljskim interesovanjem pratiti moj rad, molim Vas da mi poklonite puno poverenja. Ostajem sa odličnim poštovanjem, Vaš Antonije Sič.“

Antonije Sič
Trgovac Sič sa prijateljem, snimak iz 1939?

Zapisano u zakonu o nacionalizaciji iz 1948. godine: “... o oduzimanju svih nepokretnih dobara, dakle industriju, trgovinu na veliko i malo, akcionarska društva, banke, hotele, poljoprivredna gazdinstva i drugo.

Kontejneri „jučerašnjeg sveta”, o potresima koji nam se danas dešavaju, mogu da unesu opisana saznanja koja je “darovao” trgovac Sič.

Postavljeno: jul 2016.

Sajt
www.audioifotoarhiv.com
je nekomercijalan i spada
u domen nematerijalne
kulture.
Izdržava se od donacija.
Podržite ga.

Adresa urednika:
Dragoslav Simić
sicke41@gmail.com

Okean
Radnja Antonija Siča snimljena 1937. godine (fotodokumentacija "Politike")

Политика Online - Срушени "океани" - Politika
Срушени "океани"
Аутор: Драгослав Симић, петак, 03.08.2007. у 15:46


Autor sajta  Kratka biografija Dragoslava Simića, osnivača sajta www.audioifotoarhiv.com
Dragoslav Simić Video zapis - O knjigama koje govore: Veče Dragoslava Simića. Narodna biblioteka Kruševac. Novinarka Maja Martinović, (Radio televizija Kruševac) 2006.
Dragoslav Simić je ekspert za proizvodnju radio programa o čemu svedoči ovaj sajt na kome možete čuti 1000 dokumentarnih radio emsija Dragoslava Simića: opširnije vidi

sicke41@gmail.com

english   YouTube   facebook sajta

Staza Vašeg puta vodi Vas u svet audio i foto arhiva novinara Dragoslava Simića.
Najznačajnije ličnosti iz političke i kulturne istorije nekadašnje Jugoslavije i današnje Srbije, pojavljuju se u izlozima ovog sajta.
Možete čuti veliki broj dokumentarnih radio emisija Dragoslava Simića i njegovih kolega po izboru urednika ili gledati fotografije snimljene iz profesionalnog ugla. Sajt otvara sačuvane porodične zvučne arhive na srpskom jeziku nastale pre i posle Drugog svetskog rata.
"Gosti sajta", “Knjige koje govore”, "Vaša pisma", "Radio kritika", "Prijatelji sajta", "Novi projekti", "Da li ste pročitali retke knjige" ~ samo je deo stranica ove elektronske izložbe okrenute novim medijima u svetu.
Sajt spada u domen nematerijalne kulture. Sajt je nekomercijalan.
Pristup sajtu je slobodan. Podržite ga donacijom. Novčani prilozi uplaćuju se preko žiro računa.
Informacije: urednik sajta Dragoslav Simić sicke41@gmail.com


Srodni linkovi: Vaša pisma, Otvoreno o sajtu, Novo na sajtu, Poklon za poneti, E-prodavnica

Pošaljite svoje utiske o ovoj strani na adresu urednika sajta: Dragoslav Simić, sicke41@gmail.com. Vaše pismo može biti objavljeno.

« Nazad

Ako želite lako i brzo da se snađete na sajtu kliknite na početna slova abecede.
Ovaj način omogućiće da lako pretražite sadržaj sajta.

A    B    C    Ć    Č    D    Đ        E    F    G    H    I    J    K

L    Lj    M    N    Nj    O    P    R    S    Š    T    U    V    Z    Ž

Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana