Ovo je lična priča o Muzeju, fotoaparatom Dragoslava Simića urednika sajta koji je opremio i uredio ovu stranicu.
Naš sajt www.audioifotoarhiv.com je nekomercijalan. Izdržava se od dobrovoljnih priloga. Podržite ga donacijom.
Adresa urednika: Dragoslav Simić sicke41@gmail.com
Muzej vazduhoplovstva osnovan je 1957. godine i predstavlja pravu riznicu istorije vazduhoplovstva.
Ovo je lična priča o Muzeju, fotoaparatom Dragoslava Simića urednika sajta i tekstovima o eksponatima, Borisa Fabiana ljubitelja aviona iz Zagreba. U priču slučajno ulazi čovek sa visokih vatrogasnih merdevina koji “daleko od zemlje” pod samom kupolom zgrade muzeja, montira korpu vazdušnog balona. Zaista nepredviđena scena koja nije bila namenjena zvaničnoj postavci muzeja, ali kao da je bila pripremljena za gosta iz Zagreba. Mi na zemlji, majstor na nebu. Tako smo upoznali direktorora Muzeja Zorana Radojevića.
Zato će ova naša priča biti posvećena požrtvovanom direktoru i ljubiteljima aviona.
|
|
| Boris Fabian ljubitelj aviona iz Zagreba, pre dve godine, nailazi na mom sajtu link General Borivoje Mirković - "Istina o 27. martu 1941.". Tako, zahvaljujući istoriji, upoznajemo se nas dvojica. Boris dolazi ovog leta u Beograd. Smer MUZEJ VAZDUHOPLOVSTVA. | Slika za uspomenu. “Kakav je to divan san bio, a u kakav košmar se pretvorio!” (Komentar Orvila Rajta posle Prvog svetskog rata) o avionima. |
|
|
| Karavela je mlazni putnički zrakoplov francuske proizvodnje napravljen 50-ih godina, a u našu flotu je uvršten 1963. godine. Karavela imena Bled koja se nalazi u muzeju, letjela je od 1963. do 1976., a onda je predana muzeju. Zbog svojih performansi i lijepog dizajna izazivala je divljenje kod pilota i personala JAT-a, ali i kod putnika. Bilo je ukupno 10 letjelica, od toga jedna je letjela za Inex Avio promet , druga je bila zrakoplov predsjednika Tita, dok je posjedovao JAT. | Mig-21, poznat svim generacijama sa raznih aeromitinga, konstruiran je 1955. od Artema i Mikojana. Izložbeni primjerak korišten je na Plesu, Batajnici i u Prištini. Predat je muzeju 1981 godine. Artem Mikojan je bio Armenac, otac mu je bio prodavač tepiha, a on je stekao tehničko obrazovanje i sa kompanjonom Guveričem činio je tandem koji je stvarao jedinstvene avione i postao slavan u cijelom svijetu. |
|
|
| Pogledom na vanjski dio muzeja dominira tromotorni JU-52, zrakoplov Nijemca Huga Junkersa koji je služio civilnim putnicima, a vojska i padobrankse postrojbe su ga koristile za vrijeme 2. svj. rata, a ostao je dugo u upotrebi i nakon rata. Preostali primjerci se koriste u švicarskim Alpama za panoramsko letenje. | Bora Čorba peva: Avione slomiću ti krila... Ali ova gomila aviona, nekadašnjih letilica, čeka dobru volju donatora da bude restaurirana i da se takođe nađe u postavci muzeja. Za sada su na čekanju „ispred vrata“. I o tome nam je govorio istoričar umetnosti i zaljubljenik u avione, direktor Muzeja jugoslovenskog vazduhoplovstva Zoran Radojević, onaj čovek sa merdevina koji je postavljao balon. Da, Zoran je zaista majstor, rečeno modernim žargonom koje na ovaj način iskazujemo kao poštovaoci skromnih i vrednih ljudi. |
|
|
| Replika jednokrilca subotičkog pionira zrakoplovstva Ivna Sarića. Pronalazač, konstruktor i sam sebi nastavnik letenja, Sarić je sudjelovao na brojnim takmičenjima u Kraljevini Srbiji. Neki originalni dijelovi su ugrađeni u repliku aviona koji su izradili članovi subotičkog aerokluba uz asistenciju gospodina Sarića. | |
|
|
| Zrakoplov najvećeg hrvatskog konstruktora aviona Rudolfa Fizira koji zaslužan za najmanje osamnaest letjelica koje su nosile i njegovo ime. Odlike letjelica su bile preciznost, jednostavnost I odlična aerodinamika. Rudolf Fizir je rođen 1891. u Ludbregu, a umro je u 1960. u Zagrebu. | Meseršmit 109 G-2 jedan je od brojnih varijanti između 35000 primjeraka koji su napravljeni prema ideji Wilija Meseršmita. Učestvovao je na svim frontovima, od španjolskog građanskog rata do njemačke kapitulacije. Brojni asovi su letjeli na njemu, a prilikom aprilskog rata 1941. dogodilo se da su se sukobili njemački i jugoslavenski Meseršmiti na nebu iznad Beograda. Nosio je njemačke, mađarske, slovačke, rumunjske, finske, jugoslavenske i bugarske oznake u svojoj službi. |
|
|
| Hoker Hariken - britanski lovački avion koji je već posjedovala Kraljevina Jugoslavija, a kupljena je licenca za domaću proizvodnju. U sjeni Spitfajera ipak je odigao značajnu ulogu u Bitci za Britaniju, a glasio je za robustan, pouzdan i jednostavan avion koji je bilo lako popraviti i vratiti u borbu. Izložbeni primjerak imao je preko 900 borbenih zadataka i bio je stacioniran na otoku Visu za vrijeme rata. | Ovaj primjerak Spitfajera Mark V jedini je u svijetu koji ima filter protiv prašine za tropske uvjete. Nema tko nije čuo za taj avion koji je personifikacija svega britanskog (kvaliteta, otmjenost I elegancija). Napravljen 1943., a u muzej je došao 1961 godine. Pokretač ove letelice je naravno Rolls Royce motor. |
|
|
| JAK-3 konstruktora Aleksandra Jakovljeva jedini je autentični sačuvani primerak u svetu. Prvi primjerci kod nas korišteni su na Sremskom frontu, a nosili su još sovjetske oznake. Izložbeni primerak je proizveden 1945. godine tvornički broj 8545. Postojala je i varijanta sa jačim motorom koji je ujedno postavio brzinski rekord za sovjetske klipne avione (745 km). | Šturmovik je je dizajnirao Sergej Iljušin, a proizveden je u više primjeraka nego bilo koji avion iz 2. svj. rata, ukupno 36,163 primjeraka. Imao je nadimak tenk sa krilima i pokazao se jednim od najefikasnijih strojeva u ratu. U muzeu JV II-2M model je izložen, a kod nas je bilo 213 takvih tipova u upotrebi. |
|
|
| Ikarus S-49 C. Od 1953. do 1961. u sastavu JRV. Lovac-bombarder sa motorom Hispano-Suiza snage 1500 ks. Bio je izložen u Tehničkom muzeju u Zagrebu do 1981. godine, a zatim je razmijenjen za jedan Tandebolt i sada je u stalnoj zbirci muzeja JV. Proizvodio se u fabrici aviona Ikarus, a poslije i u novim pogonima fabrike Soko u Mostaru. | Tanderbolt P-47, sa nadimkom Šolja zbog svog karakterističnog nosa, bio je upotrijebljen na početku kao pratnja bombarderima, a poslije je služio kao napadač za ciljeve na tlu. Nije bio možda najbolji, ali su ga piloti voljeli jer bez obzira na velika oštećenja vraćao se u bazu i čekao nove avanture. Proizvodio se u Republic fabrici u Njujorku. |
|
|
| Još jedna interesantna stvar, IK-3 koji je izložen u Surčinu nekad je bio dio zbirke Tehničkog muzeja u Zagrebu, ali je mijenjan za Tanderbolt 1981. Bio sam uvjeren da sam kao mali ulazio u kabinu od Tanderbolta, a zapravo sam ulazio u IK-3 kojeg sam fotografirao za vrijeme svog posjeta Surčinu, da bih tek poslije odmotao klupko. Svaka stvar dođe na svoje mjesto pa bio to i avion. | Iznad “Orla” videli smo korpu, merdevine i čoveka, još uvak nismo znali ko je majstor. SOKO J-22 Orao je jurišni zrakoplov jugoslavenske proizvodnje koji je izrastao u 1970-tim godinama iz kooperativnog projekta između SFR Jugoslavije i Rumunjske. Jedan od projektanata je bio Zlatko Rendulić. Živi u Beogradu. |
|
|
| Ovako smo upoznali Zorana Radojevića direktora Muzeja jugioslovenskog vazduhoplovstva. Ustvari pitali smo: „Majstore, šta radite gore, ~ mada smo videli da namešta korpu balona za letenje. “A ko ste vi, ~ pitamo dalje... | Zoran Radojević direktor Muzeja jugoslovenskog vazduhoplovstva sa onih merdevina pozvao nas je da popijemo piće u restoranu Muzeja. O čemu smo razgovarali? Pa o avionima, naravno. Ja sam kao radoznao čovek samo slušao, ali me je zaista prijatno iznenadio Fabian svojim poznavanjem istorije avijacije i aviona. Bio je egal sa direktorom. Šta hobi može da načini od čoveka! |
|
|
| Anamarija i Boris Fabian, možda malo umorni, ali , mislim, zadovoljni. Šta hobi može da napravi od ljudi!? | Boris Fabian. Malo biografije. |
|
Povijest zrakoplovstva je moj hobi. Avione sam volio od ranog djetinjstva, a u Zagrebu je bio izložen jedan američki Sejbr (mlazni lovac) u parku na Plesu . Kad god bih bio blizu aerodroma iskoristio sam priliku da gledam u tu metalnu pticu koja je budila dječju maštu. Svi filmovi na tu temu - dokumentarni, igrani, pa knjige i najvažnije ljudi koji su upravljali tim strojevima bili su moja opsesija. Imao sam sreću upoznati vojne i civilne pilote koji su nesebično dijelili svoja iskustva koja su doživjeli između neba i zemlje. Napisao sam neke članke u hrvatskim, slovenskim, njemačkim i poljskim revijama o letenju pa čak i moja dva dokumentarca su bila prikazana na reviji amaterskog filma u Zagrebu na tu temu. Već sam se polako umorio, a i teško mi je jer svake godine tih zanimljivih ljudi ima sve manje (u poodmakloj su dobi). U Njemačkoj i Engleskoj sam prisustvovao na susretima veterana, a posjetio sam mnoge muzeje u Evropi Americi pa i ovaj zadnji u Surčinu koji isto tako ima zanimljivu zbirku. Dodao sam nešto kratko o sebi priložio sam jednu fotografiju sa aeromitinga u Berlinu 2006 i zrakoplovnog muzeja u Parizu, a dodajem i link za moje članke na portalu http://www.morsko-prase.hr/2011new/index.php/letenje-mainmenu-217/135-letenje |
|
|
|
| Baš lepo izgleda, a umeo je da baca i bombe. „Kakav je to divan san bio, a u kakav košmar se pretvorio!” (Komentar Orvila Rajta posle Prvog svetskog rata o avionima, aktuelan trajno. Orvil Rajt je američki pilot i konstruktor aviona, pionir avijacije, koji je 1903. godine s bratom Vilburom, u avionu koji su sami konstruisali, izveo prvi let u istoriji vazduhoplovstva.) | Nekad hangar AEROPUTA, stari aerodrom BEOGRAD na kome se sada nalaze poslovne zgrade, na Novom Beogradu. Vidi link za radio emiisju o AEROPUTU. |
|
Aeroput - Urednik sajta ovom radio emisijom obeležio je osnivanje prve domaće putničke avio kompanije u Beogradu 1927. godine. Čućete profesorku Mirjanu Krstulović naslednicu imovinskih prava ove kompanije, zemaljskog domaćina koji je dočekivao i ispraćao putnike i avione, Ognjena Bogdanoviča i Stanku Jovanović iz Amerike, čiji je otac Čeda Dimitrijević trgovac iz Beograda, najčešće leteo avionima Aeroputa. Emisija je snimljena 2007. godine. Stranica „Moć radija“. |
|
Postavljeno: septembar 2014.
Sajt
www.audioifotoarhiv.com
je nekomercijalan i spada
u domen nematerijalne
kulture.
Izdržava se od donacija.
Podržite ga.
Adresa urednika:
Dragoslav Simić
sicke41@gmail.com
| Autor sajta | Kratka biografija Dragoslava Simića, osnivača sajta www.audioifotoarhiv.com
sicke41@gmail.com 
 sajta
|
Srodni linkovi: Vaša pisma, Otvoreno o sajtu, Novo na sajtu, Poklon za poneti, E-prodavnica
Pošaljite svoje utiske o ovoj strani na adresu urednika sajta: Dragoslav Simić, sicke41@gmail.com. Vaše pismo može biti objavljeno.
